Advokatima koji zastupaju stranke po službenoj dužnosti, među kojima su i optuženi za ratne zločine, sudovi u Doboju duguju više od pola miliona eura.
U Okružnom sudu u Doboju navode da su dugovi nastali isključivo zbog nedovoljno sredstava u budžetu Republike Srpske (RS) za odbrane po službenoj dužnosti.
U Ministarstvu pravde RS nisu mogli precizirati kada će ova dugovanja biti izmirena. U takvim okolnostima advokati posebno problematiziraju odbrane po službenoj dužnosti u predmetima ratnih zločina.
Dugovi prema braniocima po službenoj dužnosti u Okružnom sudu u Doboju nastali su u periodu od 2011. do 2014. godine i do danas ta potraživanja, uprkos pravosnažnim sudskim rješenjima koja posjeduju advokati, nisu plaćena.
U Okružnom sudu u Doboju potvrdili su da postoje značajna neizmirena dugovanja prema braniocima po službenoj dužnosti, kao i da su se zbog toga u više navrata obraćali Ministarstvu pravde RS, te da su o tome obavijestili i Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH.
U praksi se, međutim, nakon toga ništa nije promijenilo.
"U RS se stalno inicira da se sude ratni zločini. Ne možete vi braniti nekog ko je osuđen za ratni zločin, a nemaš predviđenih sredstava. Znači, predmet mora imati predviđena sredstva da bi se on okončao pravično", kaže Goran Nešković, advokat iz Doboja.
Rad na predmetima ratnih zločina pred Okružnim sudom u Doboju po službenoj dužnosti zbog višegodišnjeg kašnjenja u isplati naknada problematizira i Dragan Radović, predsjednik Zbora advokata regije Doboj.
On ističe da je za advokate neprihvatljivo da, faktički, nekoliko godina iz svog džepa finansiraju odbranu u takvim slučajevima.
"To je, prvo, velika odgovornost za svakog advokata gdje se pojavljuju strašne posljedice, barem prema dispozitivu optužnica koje se pojavljuju u ratnim zločinima, a onda imamo činjenicu da Sud mora postaviti u takvim slučajevima branioca po službenoj dužnosti, jer se radi o teškim krivičnim djelima gdje je predviđen dugotrajni zatvor. Zauzvrat imamo situaciju da se tim advokatima neće isplatiti ni u nekom periodu od pola godine, čak ni po našoj gruboj procjeni neće se isplatiti za najmanje dvije godine", navodi Radović.
Pomoćnik u Ministarstvu pravde RS, Slobodan Zec, navodi da je nemoguće predvidjeti koliko će novca godišnje biti potrebno za branioce po službenoj dužnosti.
"Tako da se desi da imate više odbrana po službenoj dužnosti što nije planirano u budžetu i normalno takva se ne mogu isplatiti, već prelaze u narednu godinu i onda imate dugovanja", kaže Zec.
S obzirom da je riječ o višegodišnjim dugovanjima, a ne neizmirenim obavezama iz samo prošle godine u entitetskom Ministarstvu pravde nisu mogli precizirati kada će advokati u Doboju dobiti svoj zarađeni novac.
Za urednicu Balkanske istraživačke mreže (BIRN) u BiH, Ernu Mačkić, objašnjenje da u budžetu nema dovoljno sredstava za branioce po službenoj dužnosti nije nikakav argument.
"To opravdanje da nema dovoljno sredstava koja će pokriti troškove advokata po službenoj dužnosti je, u stvari, nikakvo objašnjenje jer ukoliko je odobreno da neko bude advokat po službenoj dužnosti, prihvati se spisa i radi po tome, znači, samim time, ima ugovor o radu koji se samo isplaćuje iz budžeta. Jednostavno nije fer da ljudi rade posao, nemaju ničiju pomoć da bi radili taj posao, rade iz svojih sredstava, a, u konačnici, kada to završe ne budu za to plaćeni, što je, prije svega, nepoštivanje prava na fer suđenje i prava optuženih na odbranu", kaže Mačkić.
Predsjednik Zbora advokata regije Doboj Dragan Radović ističe da će ubuduće zbog prethodnih iskustava sa neredovnim isplatama branioci prihvatati rad po službenoj dužnosti samo uz određene garancije.
"Donijeli smo zaključak da ćemo prihvatati ta rješenja po službenoj dužnosti isključivo pod uslovom da nam Sud uz to rješenje dostavi dokaz da su obezbjeđena finansijska sredstva za isplatu te naknade", ističe Radović.
S druge strane, postavlja se i pitanje je li u svim slučajevima opravdano da poreski obveznici plaćaju advokate po službenoj dužnosti optuženima za ratne zločine i druga teška krivična djela.
"Advokat po službenoj dužnosti se dozvoljava samo ukoliko lice ne može da plati advokata, odnosno svoju odbranu. S druge strane, imamo takve probleme da sudovi najčešće ne ispituju koliko je u mogućnosti osumnjičeno, a kasnije optuženo lice, da samo sebi plati advokata, odnosno gotovo nikad se ne ispituje. Više je slobodna procjena da li može neko ili ne, tako da imamo veliki broj advokata po službenoj dužnosti, čak za neka lica za koja osnovano znamo da mogu sebi platiti advokata", zaključuje Erna Mačkić.