Sud Bosne i Hercegovine je produžio za još mjesec dana pritvor tridesetšestogodišnjem Adnanu Ćatiću iz Zenice, osumnjičenom da se borio na stranim ratištima, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz ovog suda 15. januara.
Sud je prihvatio prijedlog Tužilaštva Bosne i Hercegovine da Ćatiću odredi pritvor do 10. februara ili do nove odluke suda.
Ćatić je uhapšen 18. novembra 2023. godine, kada su iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) saopštili da je osumnjičen za "Organizovanje terorističke grupe, protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim organizacijama, u vezi sa krivičnim djelom Terorizam".
Tužilaštvo je 20. novembra zatražilo pritvor "zbog bojazni da osumnjičeni može pobjeći, utjecati na svjedoke ili ponoviti krivično djelo".
Tužitelj Dubravko Čampara je na ročištu za određivanje pritvora rekao da je osumnjičeni Ćatić prije odlaska u Siriju boravio u Gornjoj Maoči, selu na sjeveru Bosne i Hercegovine iz kojeg su brojni bh. državljani odlazili na strana ratišta.
"Razlozi su dug boravak van Bosne i Hercegovine i informacije koje ukazuju da se borio u redovima terorističkih grupa u Siriji", rečeno je na ročištu.
"Nije nam poznato u kojoj mjeri je osumnjičeni radikaliziran ili deradikaliziran, s obzirom na to koliko dugo je bio van BiH", rekao je Čampara.
Odbrana tvrdi da Ćatić nije ratovao
Ćatić je Siriju napustio 2021. godina i zatim boravio u Turskoj do 17. novembra prošle godine.
Odbrana je umjesto pritvora predložila mjere zabrane - napuštanja mjesta boravka i policijske kontrole dva puta dnevno. Tvrdi da je Ćatić u Siriji radio u školi, kao bibliotekar, te u fotokopirnici, odnosno da se nije borio.
"On je radio u osnovnoj školi koju su osnovali Pakistanci s britanskim državljanstvima. Vratio se u BiH redovnim letom, uredno kupio kartu", rekao je branitelj osumnjičenog Senad Dupovac.
On smatra da ne postoji osnovana sumnja da je Ćatić počinio bilo kakvo krivično djelo, jer nije ratovao na strani bilo koje formacije u Siriji.
Ipak, osumnjičeni se obratio tokom ročišta Sudu i zamolio za pomoć da "ispravi greške".
"Molim vas da mi date priliku da popravim ono što sam pogriješio", rekao je Ćatić, koji ima suprugu i dvoje djece u BiH, aludirajući na odlazak u Siriju kao grešku.
Ćatić je pod istragom i tereti se da je učestvovao na stranim ratištima Sirije i Iraka, gdje je djelovao u strukturama tzv. Islamske države, koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija proglasilo terorističkom organizacijom.
Tereti da je kao dvadesetpetogodišnjak pristupio strukturama "Islamske države", te je na području Bliskog Istoka proveo oko deset godina. Jedan je od osumnjičenih s najdužim boravkom na navedenom području, naveli su tada iz Tužilaštva BiH.
Ćatić je duži vremenski period bio nedostupan pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine.
Iz BiH u Siriju otišlo između 250 i 300 bh.državljana
Prema podacima Federalne uprave policije, Čatić je otišao u Siriju 2013. godine. On se nakon pada "Islamske države" prebacio iz Sirije u Tursku, odakle je avionom došao u Sarajevo.
Iz Bosne i Hercegovine je u Siriju ukupno otišlo "između 250 i 300" državljana ove zemlje od 2012. do 2016. godine, kada su vlasti zvanično zabilježile posljednji odlazak.
Nadležni su u službenim informacijama krajem 2022. godine naveli da smatraju da su se u Bosnu i Hercegovinu dosad vratile 62 punoljetne i 22 maloljetne osobe. Očekuje se povratak još 173 osobe, među kojima su 42 punoljetna muškarca i 30 žena, te 91 maloljetnik.
Punoljetni muškarci, koji su se do sad vratili ili su deportirani, uhapšeni su i njih 28 je osuđeno za neko od kaznenih djela povezanih s terorizmom.
Većina je osuđena "za pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim skupinama", poput tzv. Islamske države ili El-Nusre koje Ujedinjeni narodi smatraju terorističkim organizacijama.
Odslužili su u prosjeku dvije godine zatvora i danas su svi na slobodi, osim dvojice koji su 2021. godine osuđeni na četiri, odnosno šest godina zatvora.
Žene i djeca vraćeni su u svoje porodice u 18 gradova širom Bosne i Hercegovine.
