Sud Bosne i Hercegovine produžio je pritvor Adnanu Ćatiću, optuženom za ratovanje u Siriji i pridruživanje terorističkim grupama, saopćeno je 23. januara za Radio Slobodna Evropa.
Pritvor mu je 19. januara produžen za dvije godine, do 15. januara ili do nove odluke Suda BiH.
Adnan Ćatić je rođen 1988. godine u Zenici. Ranije su iz Federalne uprave policije za Radio Slobodna Evropa potvrdili da je otišao u Siriju 2013. godine.
On se nakon teritorijalnog pada "Islamske države" prebacio iz Sirije u Tursku odakle je avionom došao u Sarajevo gdje je uhapšen na aerodromu.
Tužitelj Dubravko Čampara je rekao tokom ročišta 20. novembra da je osumnjičeni Ćatić prije odlaska u Siriju boravio u Gornjoj Maoči, lokaciji u sjevernoj Bosni odakle su brojni bh. državljani odlazili u Siriju.
"Nije nam poznato u kojoj mjeri je osumnjičeni radikaliziran ili deradikaliziran, s obzirom na to koliko dugo je bio van BiH", rekao je Čampara.
Odbrana tvrdi da je Ćatić u Siriji "radio u školi, kao bibliotekar i u fotokopirnici te da se nije borio".
"On je radio u osnovnoj školi koju su osnovali Pakistanci s britanskim državljanstvima. Vratio se u BiH redovnim letom, uredno kupio kartu", rekao je branitelj osumnjičenog Senad Dupovac.
Ipak, osumnjičeni se obratio tokom ročišta Sudu i zamolio za pomoć da "ispravi greške".
"Molim vas da mi date priliku da popravim ono što sam pogriješio", rekao je Ćatić, koji ima suprugu i dvoje djece u BiH, aludirajući na odlazak u Siriju kao grešku.
Iz Bosne i Hercegovine je u Siriju ukupno otišlo "između 250 i 300" državljana ove zemlje od 2012. do 2016. godine kad je zabilježen posljednji odlazak, prema zvaničnim podacima vlasti. Nadležni su u službenim informacijama krajem 2022. godine naveli da "smatraju" da su se u BiH dosad vratile 62 punoljetne i 22 maloljetne osobe.
Još 173 osobe mogle bi se vratiti u Bosnu i Hercegovinu, među kojima su 42 punoljetna muškarca i 30 žena, te 91 maloljetnik.
Punoljetni muškarci, koji su se do sad vratili ili su deportirani, uhapšeni su i 28 ih je osuđeno za neko od kaznenih djela povezanih s terorizmom.
Većina je osuđena "za pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim skupinama", poput tzv. Islamske države ili El-Nusre koje Ujedinjeni narodi smatraju terorističkim organizacijama.
Odslužili su u prosjeku dvije godine zatvora i danas su svi na slobodi, osim dvojice koji su 2021. godine presuđeni na četiri, odnosno šest godina zatvora.
Žene i djeca vraćeni su u svoje porodice u 18 gradova širom Bosne i Hercegovine.
