Raspravno sudsko vijeće odbacilo je zahtjev bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića za izdavanjem obvezujućeg naloga (subpoene) Fikretu Abdiću, bivšem čelniku tzv. Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (Cazinske krajine) i direktoru poznate tvrtke Agrokomerc.
Karadžić je u zahtjevu želio da Abdić svjedoči potkraj svibnja ove godine kao bivši član SDA (Stranke demokratske akcije) i predsjedništva BiH 1990.godine, a u vezi navodnih mirovnih napora optuženog u spriječavanju i zaustavljanju rata te pokušajima olakšanja teške humanitarne situacije.
Abdić je odbio doći u Den Haag, a sudsko vijeće pod predsjedanjem suca O Gon Kwona je u svojoj odbijenici subpoene naglasilo i ovaj put – da ju neće lako izdavati ukoliko smatra da optuženi može do traženih informacija doći i na drugi način. Uz to Vijeće je u zaključku istaknulo – da optuženi nije poslušao savjet u vezi s tim te da nije prigodno od sudaca tražiti izdavanje velikog broja subpoena.
Karadžić je također želio da Abdić opiše svoja iskustva iz razgovora s generalom Vojske Republike Srpske Ratkom Mladićem, ali su suci podsjetili da su dokazi o tome već uvedeni u sudski spis.
Podsjetimo, osim što je ovaj mjesec zatražio da mu bude svjedok obrane, Karadžić je prošle godine uputio i zahtjev Hrvatskoj da mu dostavi transkripte i snimke svjedočanstva i izjave Abdića iz njegovog suđenja u Karlovcu prije deset godina.
U zahtjevu za subpoenom bivši lider bosanskih Srba je naveo da "Abdić može svjedočiti o velikom broju sastanaka SDA i Predsjedništva, gdje je frakcija, predvođena Alijom Izetbegovićem, propagirala plan koji je vodio povlačenju BiH iz Jugoslavije i odbacivanju Kutiljerovog plana, kojim je mogao da se izbjegne rat."
Uz to optuženi je naveo kako Abdić može posvjedočiti i o sporazumu o uzajamnoj saradnji na području Bihaća, koji su njih dvojica potpisali 22. listopada 1993. godine.
U zahtjevu, je Karadžić istaknuo - kako bi Abdićevo svjedočenje opovrglo optužbe o želji srpskog naroda u BiH za ratom i protjerivanjem građana drugih nacionalnosti iz oblasti gdje su Srbi bili većina.
Iako su suci istaknuli da zahtjev za Abdićevim svjedočenjem ima pravnog osnova u vezi informacija koje bi mogao pružiti u vezi optužbi za Udruženi zločinački poduhvat protjerivanja nesrpskog stanovništva, uputili su Karadžića da se bolje potrudi istražiti – mogu li drugi pojedinci pružiti slične informacije.
Do sada je Karadžić zatražio obvezujuće naloge za cijeli niz svjedoka, no sudsko vijeće ih je izdalo tek nekoliko. Tako da se optuženom sve više urušava plan da izvede gotovo 600 svjedoka u svoju obranu.
Trenutno u njegovu obranu svjedoči Vladislav Jovanović, bivši ministar vanjskih poslova Srbije i SRJ. Nakon što je Karadžiću potvrdio neke teze obrane o počecima rata Jovanovića je tužiteljstvo suočilo i s nekim njegovim izjavama u kojima osuđuje postupke vojnih i političkih vlasti bosanskih Srba – kao što je primjerice granatiranje Sarajeva.
Jovanović će iskaz dovršiti u srijedu.
Karadžić je u zahtjevu želio da Abdić svjedoči potkraj svibnja ove godine kao bivši član SDA (Stranke demokratske akcije) i predsjedništva BiH 1990.godine, a u vezi navodnih mirovnih napora optuženog u spriječavanju i zaustavljanju rata te pokušajima olakšanja teške humanitarne situacije.
Abdić je odbio doći u Den Haag, a sudsko vijeće pod predsjedanjem suca O Gon Kwona je u svojoj odbijenici subpoene naglasilo i ovaj put – da ju neće lako izdavati ukoliko smatra da optuženi može do traženih informacija doći i na drugi način. Uz to Vijeće je u zaključku istaknulo – da optuženi nije poslušao savjet u vezi s tim te da nije prigodno od sudaca tražiti izdavanje velikog broja subpoena.
Karadžić je također želio da Abdić opiše svoja iskustva iz razgovora s generalom Vojske Republike Srpske Ratkom Mladićem, ali su suci podsjetili da su dokazi o tome već uvedeni u sudski spis.
Podsjetimo, osim što je ovaj mjesec zatražio da mu bude svjedok obrane, Karadžić je prošle godine uputio i zahtjev Hrvatskoj da mu dostavi transkripte i snimke svjedočanstva i izjave Abdića iz njegovog suđenja u Karlovcu prije deset godina.
U zahtjevu za subpoenom bivši lider bosanskih Srba je naveo da "Abdić može svjedočiti o velikom broju sastanaka SDA i Predsjedništva, gdje je frakcija, predvođena Alijom Izetbegovićem, propagirala plan koji je vodio povlačenju BiH iz Jugoslavije i odbacivanju Kutiljerovog plana, kojim je mogao da se izbjegne rat."
Uz to optuženi je naveo kako Abdić može posvjedočiti i o sporazumu o uzajamnoj saradnji na području Bihaća, koji su njih dvojica potpisali 22. listopada 1993. godine.
U zahtjevu, je Karadžić istaknuo - kako bi Abdićevo svjedočenje opovrglo optužbe o želji srpskog naroda u BiH za ratom i protjerivanjem građana drugih nacionalnosti iz oblasti gdje su Srbi bili većina.
Iako su suci istaknuli da zahtjev za Abdićevim svjedočenjem ima pravnog osnova u vezi informacija koje bi mogao pružiti u vezi optužbi za Udruženi zločinački poduhvat protjerivanja nesrpskog stanovništva, uputili su Karadžića da se bolje potrudi istražiti – mogu li drugi pojedinci pružiti slične informacije.
Do sada je Karadžić zatražio obvezujuće naloge za cijeli niz svjedoka, no sudsko vijeće ih je izdalo tek nekoliko. Tako da se optuženom sve više urušava plan da izvede gotovo 600 svjedoka u svoju obranu.
Trenutno u njegovu obranu svjedoči Vladislav Jovanović, bivši ministar vanjskih poslova Srbije i SRJ. Nakon što je Karadžiću potvrdio neke teze obrane o počecima rata Jovanovića je tužiteljstvo suočilo i s nekim njegovim izjavama u kojima osuđuje postupke vojnih i političkih vlasti bosanskih Srba – kao što je primjerice granatiranje Sarajeva.
Jovanović će iskaz dovršiti u srijedu.
