U Tužilaštvu tuzlanskog kantona, kao i njihove kolege u drugim dijelovima zemlje, kažu da nedostatak volje kod svjedoka zločina da svjedoče kao i nemogućnost dobijanja dokumenenata od nadležnih institucija često onemogućavaju pokretranje istarga i podizanje optužnica.
"Može se reći da je svjedočenje i iskaz svjedoka vrlo bitan, ako ne i ključan dokaz u ovim predmetima. Ovo tužiteljstvo ima problem sa prikupljanjem podataka bezbjednosne prirode, recimo utvrđivanje statusa pojedinih osumnjičenih lica, koji su status imali, kojim su vojnim formacijama pripadali. To su podaci koje tužiteljstvo traži od nadležnog ministarstva odbrane, ali ti odgovori su vrlo često negativni," rekla je tužiteljica Almom Džaferović.
Zahvaljujući Tužiteljstvu BiH, Tužiteljstvo Tuzlanskog kantona i njihov odjel za predmete ratnih zločina uspijeva prikupiti bitne podatke o svojstvu pojedinih osoba.
"Veliki broj potencijalnih svjedoka nalazi se u susjednim državama - Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i drugim zemljama. Također su nam i osumnjčeni dostupni. Ali imali smo takvih predmeta da određene osobe protiv kojih se pokreće postupak, kada dobiju svojstvo osumnjičenog lica idu u drugu državu, da faktički prelaze most preko Drine i da po jednom brzom postupku dobijaju državljanstvo druge države," rekla je Džaferović.
Sve je manje dostupnih svjedoka, kaže tužiteljica Džaferović, jer su se vratili u svoje prijeratne domove. Oni su u mjesta gdje su se vratili manjina i sve teže pristaju svjedočiti. A upravo da bi tužitelji pokrenuli istrage, trebaju imati dokaze kako bi ispoštovali pravnu proceduru. No svjedok nema i dalje nikakvu zaštitu. Što tada tužitelj može učiniti?
"Koristimo sve moguće situacije, kao što je prisustvo ekshumacijama, tribinama, okruglim stolovima, razmjene informacija sa vladinim i nevladinim organizacijama sve u cilju animiranja i objašnjavanja svjedoku šta je njegova uloga, da mu se približi jednostavno šta znači biti svjedok, šta ga sve čeka kao svjedoka, koje mu mjere zaštite stoje na raspolaganju," rekla je tužiteljica.
Tužiteljstvo Tuzlanskog kantona koje je do 30. 6. ove godine vodilo 26 istražnih predmeta protiv 222 osobe nema po Zakonu o programu zaštite svjedoka tehničkih mogućnosti adekvatne zaštite svjedoka.
"Ne mogu se primijenti one mjere da se tokom davanja iskaza mijenja glas svjedoka, ili da se daje njegov iskaz u jednoj posebnoj prostoriji. Faktički kantonalni nivo Tužiteljstva ima problem i s onim osnovnim vidom zaštite i institucionalne primjene člana 6. Zakona o zaštite svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka," kaže Džaferović.
Tužiteljica Džaferović sve češće ima samo gorka iskustva a animiranju svjedoka. U neslužbenom razgovoru nam je ispričala kako je ključna svjedokinja iz Bratunca koja je gledala kako joj na kućnom pragu ubijaju muža odustala od svjedočenja. Njezin iskaz bio bi ključan za pokretanje jednog predmeta. Ona je tužiteljici Džaferović samo hladno rekla: „Bilo, pa prošlo.“
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
"Može se reći da je svjedočenje i iskaz svjedoka vrlo bitan, ako ne i ključan dokaz u ovim predmetima. Ovo tužiteljstvo ima problem sa prikupljanjem podataka bezbjednosne prirode, recimo utvrđivanje statusa pojedinih osumnjičenih lica, koji su status imali, kojim su vojnim formacijama pripadali. To su podaci koje tužiteljstvo traži od nadležnog ministarstva odbrane, ali ti odgovori su vrlo često negativni," rekla je tužiteljica Almom Džaferović.
Zahvaljujući Tužiteljstvu BiH, Tužiteljstvo Tuzlanskog kantona i njihov odjel za predmete ratnih zločina uspijeva prikupiti bitne podatke o svojstvu pojedinih osoba.
"Veliki broj potencijalnih svjedoka nalazi se u susjednim državama - Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i drugim zemljama. Također su nam i osumnjčeni dostupni. Ali imali smo takvih predmeta da određene osobe protiv kojih se pokreće postupak, kada dobiju svojstvo osumnjičenog lica idu u drugu državu, da faktički prelaze most preko Drine i da po jednom brzom postupku dobijaju državljanstvo druge države," rekla je Džaferović.
Sve je manje dostupnih svjedoka, kaže tužiteljica Džaferović, jer su se vratili u svoje prijeratne domove. Oni su u mjesta gdje su se vratili manjina i sve teže pristaju svjedočiti. A upravo da bi tužitelji pokrenuli istrage, trebaju imati dokaze kako bi ispoštovali pravnu proceduru. No svjedok nema i dalje nikakvu zaštitu. Što tada tužitelj može učiniti?
"Koristimo sve moguće situacije, kao što je prisustvo ekshumacijama, tribinama, okruglim stolovima, razmjene informacija sa vladinim i nevladinim organizacijama sve u cilju animiranja i objašnjavanja svjedoku šta je njegova uloga, da mu se približi jednostavno šta znači biti svjedok, šta ga sve čeka kao svjedoka, koje mu mjere zaštite stoje na raspolaganju," rekla je tužiteljica.
Tužiteljstvo Tuzlanskog kantona koje je do 30. 6. ove godine vodilo 26 istražnih predmeta protiv 222 osobe nema po Zakonu o programu zaštite svjedoka tehničkih mogućnosti adekvatne zaštite svjedoka.
"Ne mogu se primijenti one mjere da se tokom davanja iskaza mijenja glas svjedoka, ili da se daje njegov iskaz u jednoj posebnoj prostoriji. Faktički kantonalni nivo Tužiteljstva ima problem i s onim osnovnim vidom zaštite i institucionalne primjene člana 6. Zakona o zaštite svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka," kaže Džaferović.
Tužiteljica Džaferović sve češće ima samo gorka iskustva a animiranju svjedoka. U neslužbenom razgovoru nam je ispričala kako je ključna svjedokinja iz Bratunca koja je gledala kako joj na kućnom pragu ubijaju muža odustala od svjedočenja. Njezin iskaz bio bi ključan za pokretanje jednog predmeta. Ona je tužiteljici Džaferović samo hladno rekla: „Bilo, pa prošlo.“
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)