Bancroft odgovora, između ostaloga, na naša pitanja hoće li biti promjena u odnosu ka EU, ali i obratno, kako će funkcionisati nova vlast, te kakve se promjene mogu očekivati.
RSE: Gospodine Bancroft, kakva su bila vaša očekivanja od izbora u BiH i jeste li iznenađeni rezultatima?
Bancroft: Bio sam iznenađem, poput mnogih, da je Bakir Izetbegović porazio (Harisa) Silajdžića na mjestu bošnjačkog člana Predsjedništva i jako sam iznenađen dobrim nastupom SDP, što je pozitivan znak da su građani, bar u Federaciji, donijeli odluku da glasaju na osnovu toga ko će im poboljšati svakodnevni život, umjesto za one političke opcije koje daju obećanja bazirana na nacionalističkoj retorici. Gospodin Izetbegović se već odredio kako će promovirati dijalog i pomirenje, naročito kada su u pitanju bosanski Srbi, i mislim da je ovo važna i fundamentalna promjena u odnosu na pristup koji je ranije zauzeo Silajdžić.
RSE: Hoće li ovakav razvoj situacije u Federaciji BiH oslabiti Dodikovu nacionalističku retoriku kakvoj smo bili svjedoci posljednje četiri godine?
Bancroft: Mislim da postoji potencijal da ga to na neki način razoruža. Mislim da se (Milorad) Dodik uvijek vodio time da ima neko kao recimo Silajdžić ko je jednako nekompromisan. Stoga mislim da će ova promjena pomoći da se razoruža ovakva politika u RS.RSE: Mislite li da je pobjeda Željka Komšića na izborima otvorila vrata priči o trećem entitetu, na kojoj sada HDZ insistira?
Bancroft: Definitivno. Komšićeva uvjerljiva pobjeda samo je udaljila Hrvate od bosanske države. Gospodin Čović je ponovio svoj dogovor sa SNSD-om i mislim da će ovo komplicirati formiranje vlasti. Ranije procjene su govorile da bi se to moglo dogovoriti u februaru, ali mislim, naročito nakon što je SDP predložio predsjedavajućeg Vijeća ministara, da će to zakomplikovati proces. I mislim da je Čović već oživio retoriku o trećem hrvatskom entitetu u BiH. Ovo će zakomplikovati napore da se dostigne zajednička vizija.
RSE: Kada je riječ o formiranju vlasti na nivou BiH, sve partije imaju nešto zajedničko, a to je da se zalažu za dalje eurointegracije, ali gospodin Dodik nije spreman ukoliko se to odnosi da dalji prenos nadležnosti na državni nivo. Smatrate li da bi mogao promijeniti mišljenje i da li su u ovom sazivu moguće i ustavne promjene?
Bancroft: Postoje sredstva pomoću kojih se Ustav može mijenjati - za početak na entitetskom nivou, što bi povećalo kapacitet države, a ne bi oslabilo kapacitet entiteta. Naprimjer, može se povećati kapacitet same državne skupštine, koja bi onda mogla da se nosi sa procesom koji traži EU. Ustavna reforma koja prati presudu Europskog suda pravde je sada neophodna. Mislim da je Ustav najprije pitanje koje treba riješiti u samoj Federaciji i mislim da će u narednih godinu dana to ponajprije biti pitanje između Hrvata i Bošnjaka.
RSE: Mislite li da bi koalicija SNSD-a i HDZ-a s jedne, i SDA i SDP-a sa druge strane, mogla biti problem prilikom formiranja vlasti i donošenja odluka na državnom nivou?
Bancroft: Nisam optimista da će se moći unaprijediti reforme koje bi trebale BiH povesti naprijed. Ne mora odmah u prvom planu biti pitanje europske budućnosti, ali bi moglo biti kako se efikasno reformirati da se OHR zatvori. Moraju se stvoriti takvi uslovi da međunarodna zajednica može zatvoriti OHR i reformirati ga u EUSR. Mislim da dok se ova prepreka ne ukloni, perspektiva BiH ostaje u ovome što je historijska nepoznanica.
RSE: Mislite li da će BiH s novom vladom krenuti naprijed?
Bancroft: Treba imati na umu da ni međunarodna zajednica još ne zna i podijeljena je oko toga kako da BiH ide naprijed. Jedni su za ukidanje OHR-a odmah, drugi su za njegovo jačanje, treći da se transformira u jak ured specijalnog predstavnika EU. Imate razne strategije koje dolaze iz raznih zemalja i ne zna se kako oblikovati i međunarodnu ulogu u BiH. Kad se to ima u vidu, kao i nelagoda oko daljeg proširenja EU, pa i ovaj odnos Francuske prema liberalizaciji viznog režima, jasno je da postoje i one vanjske dimenzije koje stvaraju nove prepreke za BiH ka EU.