Splitski dnevnik "Slobodna Dalmacija" je u subotu objavio sedmodnevni dnevnik nepravomoćno za ratni zločin osuđenog Branimira Glavaša koji iz izbjeglištva u Bosni i Hercegovini difamira novinare, policajce, suce - one koji su na njegov slučaj ukazivali, koji su ga istražili i koji su ga na koncu osudili.
Glavaš je u ovoj nečuvenoj formi da bjegunac od pravde dobije čitavu novinsku stranicu, a uz to još i naslovnicu sa svojim likom, napao i bivšeg premijera Sanadera.
Glavaš, koji je radi ratnog zločina u Osijeku devedesetih godina nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora, i koji je radi te presude pobjegao u Bosnu i Hercegovinu uživajući mogućnosti dvojnog državljanstva, često se javlja u hrvatskim medijima.
Splitski list je ipak napravio presedan: dao mu je čitavu stranicu da istresa razmišljanja o svom slučaju, te o ljudima koji nisu mislili da je on nevin.
Novinara Dragu Hedla koji više od desetljeća ukazuje na Glavašev zločin naziva svojim "mezimcem kojemu se ukazuje kako ubijam ljude po Slavoniji", za policajca Vladimira Fabera kaže da je kriv za suze njegova sina, svoj proces naziva kafkijanskim, a za suca Željka Horvatovića, koji ga je osudio, kaže da je 1992. godine oslobodio krivnje četvoricu hrvatskih gardista koji su, navodno, iz čista mira ubili Srbina, civila, Damjana Žilića.
Glasnogovornik Vrhovnog suda RH sudac Dražen Tripalo nije želio reagirati na Glavašev komentar.
"Vrhovni sud ne može komentirati novinske napise. Ono što o postupku koji je protiv optuženika vođen pred Županijskim sudom u Zagrebu Vrhovni sud ima reći to će biti napisano u odluci koju će donijeti povodom žalbi na presudu koja će biti podnesena."
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka je izjavio za RFE da je postupak "Slobodne Dalmacije" uistinu presedan:
"Pa svakako da to nije uobičajeno. Ovo je potpuni presedan. Branimir Glavaš je osuđeni ratni zločinac i mislim da mu uredništvo SD nije trebalo ponuditi da piše taj dnevnik. Na taj se način relativizira presuda za zločin nad srpskim civilima. Mislim da nekome tko je ubijao Hrvate ne bi nitko ponudio taj dnevnik i mislim da to dovoljno govori o kakvom se interesu javnosti radi u ovom slučaju."
"Slobodna Dalmacija" je i ranije znala ustupati veliki prostor ratnim zločincima. Tako je 2001. bio objavljen veliki "intervju" s Mirkom Norcem koji je - ispostavilo se kasnije - bio izmišljotina tadašnjeg glavnog urednika Josipa Jovića. Sad je ta novina napredovala, izmišljanja nema.
Urednik subotnjeg broja Kruno Kljaković objavljivanje Glavaševih bilješki, kako on piše, opravdava zanimanjem javnosti.
Što o tome misli autorica nekoliko knjiga iz područja novinarske etike Gordana Vilović:
"Mislim da je to bio i jezik netolarancije, ali i govor mržnje u jednom dijelu tog njegova dnevnika. Dakle, puno je otvorenih pitanja. Ne vjerujem da su politički razlozi za njegovo objavljivanje, a opet što je 'Slobodna Dalmacija' dobila tim dnevnikom. Samo čuđenje jednog dijela javnosti. Nadam se - većeg dijela javnosti."
Odvjetnik i prijašnji dugogodišnji predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj smatra da Glavaš istup treba imati pravne posljedice.
"Nepravomoćna je presuda i ovakav komentar bi se svakako mogao kvalificirati kao prisila nad pravosudnim dužnosnikom jer je u tom tekstu više nego jasno da se ili posredno ili neposredno vrši pritisak na višu instancu i usmjerava u kom pravcu bi trebalo suditi."
Tekstom u Slobodnoj Dalmaciji nezadovoljan je i sam Glavaš. On na svojoj web stranici objavljuje svoj dnevnik u cjelosti za kojeg tvrdi da ga je "Slobodna Dalmacija" cenzurirala.
Bezuspješno smo razloge za to pokušali provjeriti kod urednika Krune Kljakovića. Glavaš je u pravu. Redaktorske škare su žestoko radile na njegovom tekstu: Izbačeni su dijelovi u kojima Glavaš oštro govori o premijeru Ivi Sanaderu i njegovoj nasljednici Jadranki Kosor. Samozvani procjenitelji interesa javnosti iz "Slobodne Dalmacije" smatrali su da to nije od interesa za publiku, pardon - da to njima nije u interesu.
Glavaš je u ovoj nečuvenoj formi da bjegunac od pravde dobije čitavu novinsku stranicu, a uz to još i naslovnicu sa svojim likom, napao i bivšeg premijera Sanadera.
Glavaš, koji je radi ratnog zločina u Osijeku devedesetih godina nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora, i koji je radi te presude pobjegao u Bosnu i Hercegovinu uživajući mogućnosti dvojnog državljanstva, često se javlja u hrvatskim medijima.
Splitski list je ipak napravio presedan: dao mu je čitavu stranicu da istresa razmišljanja o svom slučaju, te o ljudima koji nisu mislili da je on nevin.
Novinara Dragu Hedla koji više od desetljeća ukazuje na Glavašev zločin naziva svojim "mezimcem kojemu se ukazuje kako ubijam ljude po Slavoniji", za policajca Vladimira Fabera kaže da je kriv za suze njegova sina, svoj proces naziva kafkijanskim, a za suca Željka Horvatovića, koji ga je osudio, kaže da je 1992. godine oslobodio krivnje četvoricu hrvatskih gardista koji su, navodno, iz čista mira ubili Srbina, civila, Damjana Žilića.
Glasnogovornik Vrhovnog suda RH sudac Dražen Tripalo nije želio reagirati na Glavašev komentar.
"Vrhovni sud ne može komentirati novinske napise. Ono što o postupku koji je protiv optuženika vođen pred Županijskim sudom u Zagrebu Vrhovni sud ima reći to će biti napisano u odluci koju će donijeti povodom žalbi na presudu koja će biti podnesena."
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka je izjavio za RFE da je postupak "Slobodne Dalmacije" uistinu presedan:
"Pa svakako da to nije uobičajeno. Ovo je potpuni presedan. Branimir Glavaš je osuđeni ratni zločinac i mislim da mu uredništvo SD nije trebalo ponuditi da piše taj dnevnik. Na taj se način relativizira presuda za zločin nad srpskim civilima. Mislim da nekome tko je ubijao Hrvate ne bi nitko ponudio taj dnevnik i mislim da to dovoljno govori o kakvom se interesu javnosti radi u ovom slučaju."
"Slobodna Dalmacija" je i ranije znala ustupati veliki prostor ratnim zločincima. Tako je 2001. bio objavljen veliki "intervju" s Mirkom Norcem koji je - ispostavilo se kasnije - bio izmišljotina tadašnjeg glavnog urednika Josipa Jovića. Sad je ta novina napredovala, izmišljanja nema.
Urednik subotnjeg broja Kruno Kljaković objavljivanje Glavaševih bilješki, kako on piše, opravdava zanimanjem javnosti.
Što o tome misli autorica nekoliko knjiga iz područja novinarske etike Gordana Vilović:
"Mislim da je to bio i jezik netolarancije, ali i govor mržnje u jednom dijelu tog njegova dnevnika. Dakle, puno je otvorenih pitanja. Ne vjerujem da su politički razlozi za njegovo objavljivanje, a opet što je 'Slobodna Dalmacija' dobila tim dnevnikom. Samo čuđenje jednog dijela javnosti. Nadam se - većeg dijela javnosti."
Odvjetnik i prijašnji dugogodišnji predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj smatra da Glavaš istup treba imati pravne posljedice.
"Nepravomoćna je presuda i ovakav komentar bi se svakako mogao kvalificirati kao prisila nad pravosudnim dužnosnikom jer je u tom tekstu više nego jasno da se ili posredno ili neposredno vrši pritisak na višu instancu i usmjerava u kom pravcu bi trebalo suditi."
Tekstom u Slobodnoj Dalmaciji nezadovoljan je i sam Glavaš. On na svojoj web stranici objavljuje svoj dnevnik u cjelosti za kojeg tvrdi da ga je "Slobodna Dalmacija" cenzurirala.
Bezuspješno smo razloge za to pokušali provjeriti kod urednika Krune Kljakovića. Glavaš je u pravu. Redaktorske škare su žestoko radile na njegovom tekstu: Izbačeni su dijelovi u kojima Glavaš oštro govori o premijeru Ivi Sanaderu i njegovoj nasljednici Jadranki Kosor. Samozvani procjenitelji interesa javnosti iz "Slobodne Dalmacije" smatrali su da to nije od interesa za publiku, pardon - da to njima nije u interesu.
