Priče o zloupotrebama i namještanjima izbornih rezultata na nekim izbornim mjestima počinju sa svakim izborima.
U dosadašnjim izbornim procesima u BiH realitivno malo nepravilnosti je uočeno. Međutim, ove godine međunarodnih posmatrača neće biti, a nevladin sektor nije pokazao veći interes i moć nadgledanja posebno izbornih mjesta u ruralnim sredinama.
Analitičari kažu kako je korupcija narastajući proces u BiH u svim društvenim segmentima, tako da ni izborna tijela i kontrolni instrumenti nisu nešto što je van i mimo društva.
Manje političke stranke i neovisni kandidati na prodaji mjesta u biračkim odborima tokom predizbornog razdoblja mogu, navodno, zaraditi i do 50.000 KM, tvrdi to za naš radio Zoran Perić, predsjednik mostarskog odbora SDP-a i kandidat na listi ove stranke za federalni parlament:
„Sve manje stranke, dakle one koje ne prelaze prag, recimo GDS, Liberali, Stranka kokuza i dalje, su trgovali biračkim, jer niti imaju članstva da popune biračke odbore, niti imaju snage dovoljno da se iznesu sa krađama po biračkim mjestima. Toga je bilo na sve strane i u svim političkim partijama.“
Za opće izbore samo na području grada Mostara određeno je 129 biračkih mjesta, sa 131 biračkim odborom uključujući i dva mobilna tima.
Pet članova biračkih odbora predstavnici su političkih subjekata registrovanih za sudjelovanje na izborima, a koji su predloženi nakon što je ždrijebom utvrđen razmještaj po biračkim mjestima. Izborni zakon BiH, podsjetimo, predviđa da svi subjekti na izbornim listama dobiju jednak broj članova biračkih odbora.
U slučaju Mostara radi se o 23 političke stranke, četiri nezavisna kandidata, te četiri koalicije, što pretpostavlja da velike stranke ne mogu imati predstavnike na svim biračkim mjestima.
S obzirom da se ždrijeb provodi dva mjeseca uoči izbora, to, kako dodaje Perić, ostavlja dovoljno vremena za dogovore ili trgovinu, pa se na mjestu jedne stranke ili pod njezinim nazivom nerijetko kandidira predstavnik druge stranke u zamjenu za slične usluge na drugim biračkim mjestima ili, pak, u zamjenu za novac:
„Ono što bismo rekli tovarenje glasačkih listića, dolazak na izborno mjesto, jedan čovjek da ponese pet ličnih/osobnih karata da glasa za pet osoba - i na kraju, kad se vrši brojanje glasova da se zaokružuju svi oni listići koji su ostali nepopunjeni, nevažeći, da se proglašavaju kao glasovi za te političke partije. To je sigurno scenario koji se sprema.“
Zamjena
U Liberalno demokratskoj stranci i u Stranci kokuza navode o trgovini biračkim odborima unutar svojih redova najoštrije odbacuju.
„Jako mi je žao što je došla takva informacija jer smo bili sami zatečeni ljudima koji su nam nudili novac i razne druge opcije za biračka mjesta. Bili smo u šoku, ali naša politika i naše ubjeđenje je sasvim drugačije od svega toga,“ rekala je Alma Klačar, Stranka kokuza:
Azer Sandžaktar iz LDS kađe da nije i bilo ponuda:
„Vjerujte, nemam nikakvih loših iskustava. Znači, mene niko nije zvao, meni se niko nije obratio.“
Da se trgovina među strankama ipak dešava, potvrdio je za naš radio predstavnik također manje političke partije, čije ime je poznato našoj redakciji , koji, uz ostalo, kaže:
„Bilo je ponuda. Nismo nikom ništa prodavali. Kome smo dali, dali smo. Nešto smo zamijenili.“
RSE: Šta znači zamijeniti biračke odbore?
Predstavnik partije: Imati odbore u nekim selima gdje odgovara meni - bošnjačka mjesta gdje ću ja dobiti glasove, ja sam dao npr. HDZ-u gdje su većinom Hrvati, jer ja ne bih mogao glasove dobiti. I tako je zamijenjeno.
RSE: Znači, tako se stvaraju jednostranački birački odbori?
Predstavnik partije: To je to. Samo što su ove velike stranke, npr. ovuda, pokupile još od nekih nezavisnih kandidata, tako da je na nekim mjestima sve jedna stranka.
Nedostatak dokaza
Iako su neslužbeno u CIK-u ranije dobijali informacije o kupovini biračkih mjesta, bez imena i potpisanih izjava ne mogu reagirati.
Osim novčanih sankcija do 10.000 KM, moguće je i poništenje ovjere političkih subjekata ukoliko se ova djela potvrde, kaže za naš radio Maksida Pirić, glasnogovornica CIK-a, ali i dodaje:
„Nijedna od prijava nije bila potkrijepljena dokazima. Mora postojati dokaz da je izvršena kupovina glasova.“
Željko Ninković, iz NVO Centri civilnih inicijativa, velikim dijelom smatra odgovornom upravo Centralnu izbornu komisiju:
„Ja sam upoznat da su iz Partije demokratskog progresa iz Banje Luke proljetos tražili od CIK-a da pozovu posmatrače iz međunarodne zajednice - ENEMO mrežu, da dođu da posmatraju izbore u BiH upravo zbog sumnje u regularnost. Međutim, CIK nije uputila taj poziv, a ENEMO ne dolazi bez poziva izborne komisije države. Što se tiče građanskog posmatranja izbora, mislim da tu nikad nije bio niži nivo interesa.“
Kako spriječiti moguće zloupotrebe? Politička analitičarka Tanja Topić upozorava kako je najbolji način jednostavno izaći na izbore i time spriječiti manipulaciju vašim glasačkim listićem. Što sve navedeno govori o političkoj sceni u BiH, Topić zaključuje:
„S obzirom da je korupcija postala stil življenja u BiH, otuda nikoga od nas i ne iznenađuje takvo ponašanje. Ta javna tajna kod nas je postala prihvatljiva kao nešto sasvim normalno.“
U dosadašnjim izbornim procesima u BiH realitivno malo nepravilnosti je uočeno. Međutim, ove godine međunarodnih posmatrača neće biti, a nevladin sektor nije pokazao veći interes i moć nadgledanja posebno izbornih mjesta u ruralnim sredinama.
Analitičari kažu kako je korupcija narastajući proces u BiH u svim društvenim segmentima, tako da ni izborna tijela i kontrolni instrumenti nisu nešto što je van i mimo društva.
Manje političke stranke i neovisni kandidati na prodaji mjesta u biračkim odborima tokom predizbornog razdoblja mogu, navodno, zaraditi i do 50.000 KM, tvrdi to za naš radio Zoran Perić, predsjednik mostarskog odbora SDP-a i kandidat na listi ove stranke za federalni parlament:
„Sve manje stranke, dakle one koje ne prelaze prag, recimo GDS, Liberali, Stranka kokuza i dalje, su trgovali biračkim, jer niti imaju članstva da popune biračke odbore, niti imaju snage dovoljno da se iznesu sa krađama po biračkim mjestima. Toga je bilo na sve strane i u svim političkim partijama.“
Za opće izbore samo na području grada Mostara određeno je 129 biračkih mjesta, sa 131 biračkim odborom uključujući i dva mobilna tima.
Pet članova biračkih odbora predstavnici su političkih subjekata registrovanih za sudjelovanje na izborima, a koji su predloženi nakon što je ždrijebom utvrđen razmještaj po biračkim mjestima. Izborni zakon BiH, podsjetimo, predviđa da svi subjekti na izbornim listama dobiju jednak broj članova biračkih odbora.
U slučaju Mostara radi se o 23 političke stranke, četiri nezavisna kandidata, te četiri koalicije, što pretpostavlja da velike stranke ne mogu imati predstavnike na svim biračkim mjestima.
S obzirom da se ždrijeb provodi dva mjeseca uoči izbora, to, kako dodaje Perić, ostavlja dovoljno vremena za dogovore ili trgovinu, pa se na mjestu jedne stranke ili pod njezinim nazivom nerijetko kandidira predstavnik druge stranke u zamjenu za slične usluge na drugim biračkim mjestima ili, pak, u zamjenu za novac:
„Ono što bismo rekli tovarenje glasačkih listića, dolazak na izborno mjesto, jedan čovjek da ponese pet ličnih/osobnih karata da glasa za pet osoba - i na kraju, kad se vrši brojanje glasova da se zaokružuju svi oni listići koji su ostali nepopunjeni, nevažeći, da se proglašavaju kao glasovi za te političke partije. To je sigurno scenario koji se sprema.“
Zamjena
U Liberalno demokratskoj stranci i u Stranci kokuza navode o trgovini biračkim odborima unutar svojih redova najoštrije odbacuju.
„Jako mi je žao što je došla takva informacija jer smo bili sami zatečeni ljudima koji su nam nudili novac i razne druge opcije za biračka mjesta. Bili smo u šoku, ali naša politika i naše ubjeđenje je sasvim drugačije od svega toga,“ rekala je Alma Klačar, Stranka kokuza:
Azer Sandžaktar iz LDS kađe da nije i bilo ponuda:
„Vjerujte, nemam nikakvih loših iskustava. Znači, mene niko nije zvao, meni se niko nije obratio.“
Da se trgovina među strankama ipak dešava, potvrdio je za naš radio predstavnik također manje političke partije, čije ime je poznato našoj redakciji , koji, uz ostalo, kaže:
„Bilo je ponuda. Nismo nikom ništa prodavali. Kome smo dali, dali smo. Nešto smo zamijenili.“
Nismo nikom ništa prodavali. Kome smo dali, dali smo. Nešto smo zamijenili
RSE: Šta znači zamijeniti biračke odbore?
Predstavnik partije: Imati odbore u nekim selima gdje odgovara meni - bošnjačka mjesta gdje ću ja dobiti glasove, ja sam dao npr. HDZ-u gdje su većinom Hrvati, jer ja ne bih mogao glasove dobiti. I tako je zamijenjeno.
RSE: Znači, tako se stvaraju jednostranački birački odbori?
Predstavnik partije: To je to. Samo što su ove velike stranke, npr. ovuda, pokupile još od nekih nezavisnih kandidata, tako da je na nekim mjestima sve jedna stranka.
Nedostatak dokaza
Iako su neslužbeno u CIK-u ranije dobijali informacije o kupovini biračkih mjesta, bez imena i potpisanih izjava ne mogu reagirati.
Osim novčanih sankcija do 10.000 KM, moguće je i poništenje ovjere političkih subjekata ukoliko se ova djela potvrde, kaže za naš radio Maksida Pirić, glasnogovornica CIK-a, ali i dodaje:
Glasnogovornica CIK-a Maksida Pirić: Nijedna od prijava nije bila potkrijepljena dokazima. Mora postojati dokaz da je izvršena kupovina glasova
„Nijedna od prijava nije bila potkrijepljena dokazima. Mora postojati dokaz da je izvršena kupovina glasova.“
Željko Ninković, iz NVO Centri civilnih inicijativa, velikim dijelom smatra odgovornom upravo Centralnu izbornu komisiju:
„Ja sam upoznat da su iz Partije demokratskog progresa iz Banje Luke proljetos tražili od CIK-a da pozovu posmatrače iz međunarodne zajednice - ENEMO mrežu, da dođu da posmatraju izbore u BiH upravo zbog sumnje u regularnost. Međutim, CIK nije uputila taj poziv, a ENEMO ne dolazi bez poziva izborne komisije države. Što se tiče građanskog posmatranja izbora, mislim da tu nikad nije bio niži nivo interesa.“
Kako spriječiti moguće zloupotrebe? Politička analitičarka Tanja Topić upozorava kako je najbolji način jednostavno izaći na izbore i time spriječiti manipulaciju vašim glasačkim listićem. Što sve navedeno govori o političkoj sceni u BiH, Topić zaključuje:
„S obzirom da je korupcija postala stil življenja u BiH, otuda nikoga od nas i ne iznenađuje takvo ponašanje. Ta javna tajna kod nas je postala prihvatljiva kao nešto sasvim normalno.“
Opšti izbori u BiH 3. oktobra
Opšti izbori
Trećeg oktobra 2010. građani BiH su glasali na sedmim opštim demokratkim izborima od 1990. godine
* Za izbore je bilo registrovano 3.126.599 glasača.
* Građani su mogli birati između 8.730 kandidata, od čega 11 nezavisnih, koji se nalaze na 778 kandidatskih listi i predsstavljaju 39 političke partije i 11 koalicija.
* Na nivou BiH, građani su birali tri člana Predsjedništva te 42 zastupnika za Zastupnički dom Parlamentarne Skupštine BiH.
* U Federaciji BiH, birano je 98 zastupnika za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i zastupnici za 10 kantonalnih skupština.
* U Republici Srpskoj, biran je predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske i 83 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
* Stranica posvećana izborima OVDJE
* Stranica Centralne izborne komisije www.izbori.ba
