Brojni događaji ilustriraju negativne demokratske trendove. Prvi put u 21. stoljeću vodio se rat između dvije države koje pokriva izvještaj. Augustovski sukob Rusija – Gruzija je potvrdio da slabljene demokratskih procesa i te kako može biti povezano s pitanjima sigurnosti i stabilnosti u nekoj regiji, ističe se u izvještaju.
Najveći demokratski pad zabilježili su Azerbejdžan i Rusija. Pokazalo se da su novinari ponovno najugroženija profesija, od Hrvatske do Uzbekistana, a vlade u promatranim državama tresu korupcijski skandali, kao primjerice u Bugarskoj.
Bosna i Hercegovina je podijeljena nacionalnim politikama vladajućih elita. Crna Gora je imala razdoblje gdje je parlament, kao najviše zakonodavno tijelo bio bojkotiran, dok su, na primjer ukrajinski lideri pokazali potpuno odsustvo političke odgovornosti, smatraju analitičari Freedom Housa.
Nove članice Evropske unije stagnirale su u provođenju reformi, a posebno zabrinjava slabljenje civilnog sektora.
World - Freedom House Map of Freedom 2008
Jaz između autoritarnih režima u Azerbejdžanu, Bjelorusiji, Kazahstanu, Kirgistanu, Tajikistanu, Rusiji,Uzbekistanu i ostalih nacija u tranziciji je golem. Posebno zabrinjava što u državama koje su imale svoje „obojene revolucije“ stagniraju demokratski procesi čime se dovodi u pitanje temeljirevolucionarnih promjena.
Pad demokratskih sloboda u BiH i Hrvatskoj
Većina država na Balkanu ima ravnomjeran demokratski razvoj, dok je vlada Kosova nakon proglašenja samostalnosti, preuzela upravljanje državom i obećala reforme. No, izuzme li se Deklaracija o nezavisnosti Kosova, te rata između Gruzije i Rusije, što je bilo u središtu pozornosti međunarodne zajednice , ostatak područja, nije bio u fokusu svjetske politike, što dovodi do demokratskog nazadovanja, smatraju analitičari Freedom Housa, i zalažu se za trajan angažman, kako evropskih, tako i američkih političara.
Proglašenje nezavisnosti Kosova u februaru 2008., priznanje koje je uslijedilo od SAD, i većine članice EU, bio je najznačajniji događaj na Balkanu u prošloj godini. Domaće institucije su preuzele funkcije vlasti od UNMIK-a i pokazale su da mogu biti garant demokratskog napretka.
Nezavisnost Kosova izazvala je reakcije u Srbiji. Ipak, stupanj demokratskog razvoja u Srbiji je stabilan , kao u u slučaju Albanije, Makedonije i Crne Gore.
Na jugoistoku Evrope, dvije države, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, bilježe pad demokratskih sloboda. Ubojstvo jednog novinara , napad na drugog, imali su negativne posljednice po slobodu i nezavisnost medija u Hrvatskoj.
U Bosni i Hercegovini etničke podjele nastavljaju dominirati političkim životom i medijima.
Događaji u 2008., pokazuju s kakvim se izazovima susreću države Jugoistočne Evrope, a vrijeme će pokazati da li perspektiva članstva u Evropskoj unij,i može dodatno potaknuti ove države u provođenju reformi, stoji u izvještaju „Nacije u tranziciji“ Freedom Housa.
Najveći demokratski pad zabilježili su Azerbejdžan i Rusija. Pokazalo se da su novinari ponovno najugroženija profesija, od Hrvatske do Uzbekistana, a vlade u promatranim državama tresu korupcijski skandali, kao primjerice u Bugarskoj.
Bosna i Hercegovina je podijeljena nacionalnim politikama vladajućih elita. Crna Gora je imala razdoblje gdje je parlament, kao najviše zakonodavno tijelo bio bojkotiran, dok su, na primjer ukrajinski lideri pokazali potpuno odsustvo političke odgovornosti, smatraju analitičari Freedom Housa.
Nove članice Evropske unije stagnirale su u provođenju reformi, a posebno zabrinjava slabljenje civilnog sektora.
Jaz između autoritarnih režima u Azerbejdžanu, Bjelorusiji, Kazahstanu, Kirgistanu, Tajikistanu, Rusiji,Uzbekistanu i ostalih nacija u tranziciji je golem. Posebno zabrinjava što u državama koje su imale svoje „obojene revolucije“ stagniraju demokratski procesi čime se dovodi u pitanje temeljirevolucionarnih promjena.
Pad demokratskih sloboda u BiH i Hrvatskoj
Većina država na Balkanu ima ravnomjeran demokratski razvoj, dok je vlada Kosova nakon proglašenja samostalnosti, preuzela upravljanje državom i obećala reforme. No, izuzme li se Deklaracija o nezavisnosti Kosova, te rata između Gruzije i Rusije, što je bilo u središtu pozornosti međunarodne zajednice , ostatak područja, nije bio u fokusu svjetske politike, što dovodi do demokratskog nazadovanja, smatraju analitičari Freedom Housa, i zalažu se za trajan angažman, kako evropskih, tako i američkih političara.
Proglašenje nezavisnosti Kosova u februaru 2008., priznanje koje je uslijedilo od SAD, i većine članice EU, bio je najznačajniji događaj na Balkanu u prošloj godini. Domaće institucije su preuzele funkcije vlasti od UNMIK-a i pokazale su da mogu biti garant demokratskog napretka.
Nezavisnost Kosova izazvala je reakcije u Srbiji. Ipak, stupanj demokratskog razvoja u Srbiji je stabilan , kao u u slučaju Albanije, Makedonije i Crne Gore.
Na jugoistoku Evrope, dvije države, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, bilježe pad demokratskih sloboda. Ubojstvo jednog novinara , napad na drugog, imali su negativne posljednice po slobodu i nezavisnost medija u Hrvatskoj.
U Bosni i Hercegovini etničke podjele nastavljaju dominirati političkim životom i medijima.
Događaji u 2008., pokazuju s kakvim se izazovima susreću države Jugoistočne Evrope, a vrijeme će pokazati da li perspektiva članstva u Evropskoj unij,i može dodatno potaknuti ove države u provođenju reformi, stoji u izvještaju „Nacije u tranziciji“ Freedom Housa.
