Topić: BiH treba biti decentralizirana

VIDEO: Intrevju sa predsjednikom Hrvatskog kulturnog društva Napredak, profesorom Franjom Topićem, za TV Liberty. Autor: Marija Arnautović, 1. novembar 2010

Marija Arnautović

Najave za formiranje trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini sve su glasnije i konkretnije. Ipak, riječ je samo o najavama jer mnoga pitanja za sada ostaju otvorena, od onog da li će hrvatske stranke u ovom slučaju biti jedinstvene, do onih težih - kakvo je i ono može li Republika Srpska u slučaju formiranja trećeg entiteta ostati u sadašnjim granicama.

O najavama za formiranje trećeg entiteta iz jednog drugog, ne političkog ugla, razgovarali smo sa predsjednikom Hrvatskog kulturnog društva Napredak, profesorom Franjom Topićem.

RSE: Jesu li Hrvati, po vašem mišljenju, ugroženi u BiH?

SNSD i SDP će morati za pregovarački sto

Topić: Svi smo mi ugroženi, prije svega ratom i posljedicama rata, to je prva stvar. Ugroženi smo sa ovakvom politikom i retorikom koja stalno ljude više svađa. Moram reći da mi nekad izgleda da bi bilo bolje da nemamo nikakve stranke nego samo administraciju. Znam koliko je to nerealno, ali s obzirom kad se vidi kako ljudi reagiraju, onda mislim da je to šteta. Možda će dobra ilustracija biti: ovih dana je jedan podatak objavljen da je lanjske godine samo u RS prodano 2,300.000 maraka lijekova antidepresiva. To znači da se šire ovdje depresija, malodušje, pesimizam itd. Mislim da je to šteta, jer ljudi ako boluju od toga - to je na trećem mjestu po prodanosti lijekova u RS, vjerojatno je slično i u Federaciji - onda će teško imati vizije, programe, voljeti ovu zemlju, raditi dobro itd.

RSE: Puno se govori o formriranju trečeg entiteta. Šta vi mislite o toj ideji?

Topić: Može se o svemu razgovarati, ali treba vidjeti. Ja nisam do sada čuo - i mislim da je to odgovornost onih koji to promoviraju - to je pomalo neka metafora za političko uređenje ili bolju ravnopravnost Hrvata u BiH. Jasno je da ovakva dva entiteta nije dobro uređenje, to se svi slažu - od Obame do zadnje ovdje bake, ali je pitanje koji je sadržaj toga entiteta koji bi eventualno bio, šta su mane, šta su nedostaci, šta su prednosti - to može također biti. I drugo, kako će popravitti situaciju Hrvata u političkom smislu i kako će to sa ostalima biti usklađeno. Šteta bi bilo ako će bilo šta, neovisno od ovoga, prouzročiti još dodatne probleme, svađe i prepucavanja.

RSE: Jednom ste rekli, prafaraziraću, može treći entitet ali u RS. Osnovno pitanje koje se postavlja nakon izbora je šta je sa Hrvatima prognanim iz Posavine?

Ako već hoćemo, ako se zalažemo, onda bi bilo korektno neka se posloži čitava BiH ponovo

Topić: Vi očito ste to upratili, dakle, kad je gospodin Dodik rekao da se zalaže za treći entitet, još davno, prije nekoliko godina, onda sam odgovorio: ’Može, ali u Posavini’ Mislim ako već hoćemo, ako se zalažemo, onda bi bilo korektno neka se posloži čitava BiH ponovo. Dva entiteta svakako nisu logična, onda bi bilo logičnije tri entiteta ili nijedan. Ono što je bitno, naravno, je da BiH mora biti složena zemlja. Ona ne može biti obična demokracija, dakle vladivna većine. Naprosto, to je važno. Važno bi bilo da se svaki narod osjeća isto ovdje komotno, dakle i Srbi. Moram reći da nekada iz Sarajeva ljudi nemaju osjećaja., pomalo ispada da RS uopće nije dio BiH. Naravno, i otuda se i direktno se šalju poruke koje mislim da nisu dobre. Ova ne valja situacija. Ali šta je alternativa? Lako je govoriti o idealnim rješenjima, ali neka nam se kaže koja su to i kako će se realizirati i kako će to poslije funkcionirati u stvarnosti. Dakle, nema povratka nikakvoga i on se očito opstruira. I već je prošlo toliko godina da je teško govoriti o ozbiljnom povratku. Ono što ja mislim je da nitko nema pravo prihvatiti kao gotovu činjenicu da su nekome oduzeti kuća, imanje i sve ostalo. Mislim da treba ostaviti načelno mogućnost da se svatko vrati ako želi. I drugo, da također onda raspolaže svojom imovinom. Mislim da bi to bilo vrlo važno - i to je jedno od temeljnih uopće prava ljudskih, i onda svakih drugih.

RSE: Vrlo često govorite o Posavini, ali i o Sarajevu, o Hrvatima u Sarajevu, iseljavanju Hrvata iz Sarajeva. Koliko stranke sa hrvatskim predzankom uopšte vode računa i o Posavini i o Hrvatima u Sarajevu, a u kontekstu stvaranja ovog trećeg entiteta?

BiH i dalje između građanskog i nacionalnog

Topić: Dosadašnje koje su na vlasti su malo vodile računa o povratku, malo su vodile o Sarajevu. Nažalost, ja moram reći - ja znam da to nije popularno, ja nisam od onih koji se dodvoravaju, ja znam da većina ljudi se dodvorava vlasti, većina ljudi su komformisti, dakle nije lako biti protiv vlasti, ljudi imaju instinkt jedan urođeni - ali mislim da je šteta da hrvatski političari, većina uopće ne stanuje u glavnom gradu, ili u Banjoj Luci ili bilo gdje, u Mostaru, nije važno, tamo gdje radi. Ovo je moj grad - i svih građana koji ovdje žive. Ja volim i svoj Novi Travnik, ali šta bih značio da sam u Novom Trvaniku? Ništa. Šta bi kardinal značio da je u Busovači? Glavni grad je glavni grad. Ne može biti 10 glavnih gradova. Ja znam da bi svi voljeli da ima više glavnih gradova, da budu glavni, to je sasvim razumljivo psihološki i ljudski - ali Obama ne živi u Čikagu koji je barem pet puta veći od Vošingtona, nego u Vošingtonu. To je naprosto logika života, tako je bilo gdje - tako je i u Beogradu, u Zagrebu, Beču... Naravno, time ne treba promovirati eventualno centralizaciju. Ova država treba biti decentralizirana. To je na koncu danas općeprihvaćeni standard u Europi, pokrajine imaju velike ovlasti bilo gdje, od Austrije, Njemačke itd. Bavraska se zove službeno Slobodna država Bavarska, ali to ne znači da nema i na državnom nivou zajedničke funkcije, dogovaranja - ne mogu biti ministarstva savezna u svim krajevima i gradovima.