Dok Silajdžić javno proziva Tihića da prihvata postojanje entitetskih policija i tako trajno potpisuje podjelu Bosne i Hercegovine, Tihić to odlučno dematuje i tvrdi kako su upravo takvu podjelu dogovorili lider Stranke za BiH i Milorad Dodik:.
«Jednu stvar govore ovi iz Stranke za BiH kada su izbori, a drugo rade kada dođu na vlast. Oni na ovaj način potpuno, trajno, legalizuju loše dejtonsko rješenje. Legalizuju tri policije. Ja nisam za legalizaciju loših rješenja.»
Haris Silajdžić, nakon sastanka lidera 6 političkih partiija u Širokom Brijegu na kojem je Tihić odbio prihvatiti ponuđeni dokument o refomi policije, kaže:
«Po prijedlogu SDA se prihvata i cementiraju entitetske politike. Ja sam bio sasvim jasan na sastanku, biću sasvim jasan i sada: Stranka za BiH ne može prihvatiti cementiranje postojećeg stanja.»
U Dodikovom Savezu nezavisnih socijaldemokrata tvrde da, ukoliko i postoji sukob između Tihićeve i Silajdžićeve partije, on nije političke prirode. Generalni sekretar SNSD-a Rajko Vasić kaže:
«Radi se vjerovatno o trenutačnim velikim ekonomskim interesima, posjedničkim interesima. Koncepcijski, obje stranke imaju jedinstven cilj, a to je ukidanje entiteta i jedinstvena, homogenizovana Bosna i Hercegovina, dakle, ukidanje Republike Srpske. Ne treba to gledati kroz tu prizmu. Možda se čak radi o nekoj vrsti podjele posla: jednom ćemo mi srušiti Aprilski paket, drugi put ćemo mi srušiti policijsku reformu, sve da bi se dočekalo vrijeme kad se može napraviti unitarna BiH. SNSD ne gleda na taj sukob u tom smislu da izađe kao pobjednik ili da od toga nešto profitira. Mi imamo svoju koncepciju u kojoj je trajna Republika Srpska u okviru Bosne i Hercegovine, na dejtonskim temeljima. To ne zavisi od sukoba ovoga ili onoga ili od Kosova i slično.»
Nesporazumi i sukobi između SDA i Stranke za BiH jesu borba za pozicije a ne za dobrobit i opstanak Bosne i Hercegovine, mišljenja je i Alija Behmen iz Socijademokratske partije:
«SDP stalno tvrdi da je ovo matematička koalicija, koalicija po pitanju raspodjele fotelja i raspodjele određenim resursima koji se nalaze u tim resorima. Za očekivati je i političke i ekonomske razmirice, ali ne samo na toj relaciji, SDA - Stranka za BiH. To je odnos i sa SNSD-om, i sa HDZ-om, i sa brojevima i bez brojeva. Dakle, gdje se god određeni principijelni razlozi, sa makar koje strane dolazilo, sudare sa interesima druge stranke, dođe do pucanja.»
Bh novinar i direktor magazina «BH dani», Senad Pećanin, međutim, ističe da nije riječ o sukobu interesa dvije političke partije na vlasti nego da Tihić brani svoj principijelan stav o istinskoj reformi policije:
«Principe sa kojim je prije svega Evropska unija i Ured visokog predstavnika krenuo u reformu policije u BiH. Očito je sada da ovdje nije ostalo ni R od reforme, da se radi o jednom karikaturalnom prihvatanju ultimatuma Milorada Dodika, kojem se, začuđujuće ili više nezačuđujuće, priključio i Haris Silajdžić. Zaista se radi o jednom suštinskom, supstancijalnom sukobu i razlikama koje su plod potpuno različitih koncepcija. Očito je da Sulejman Tihić zagovara istinsku reformu policije, dok Haris Silajdžić, iz svojih pragmatičnih interesa, u ovom slučaju pristaje na puku kozmetiku, na koju je, zbog svojih širih regionalnih konteksta, u ovom trenutku pristala i Evropska unija i Visoki predstavnik Miroslav Lajčak. Dakle, ta Mostarska deklaracija apsolutno ne govori ono što sada pokušavaju proturiti Lajčak i ostalih pet lidera koji su učestvovali na pregovorima.»
U Uredu visokog predstavnika nisu željeli komentarisati aktuelnu prepisku Silajdžić-Tihić, međusobne optužbe za i protiv reforme policije, uz kratko obrazloženje portparola Ljiljane Radetić:
«OHR nikada ne komentariše stranačku politiku. OHR također očekuje od stranačkih lidera da nastave sa svojim regularnim konsultacijama i spreman je da asistira u tom procesu i da obezbijedi ekspertizu kada je to potrebno, ali, na kraju krajeva, na odgovarajućim vlastima jeste to da povedu Bosnu i Hercegovinu bliže Evropskoj uniji.»
