Bosna i Hercegovina još uvijek nema vladu i Dom naroda državnog parlamenta, institucije ključne za donošenje i provođenje zakona, a sve zbog toga što lideri stranaka, koje su osvojile glasove birača sedmi mjesec od održavanja izbora se ne mogu dogovoriti ko će činiti buduću državnu vlast.
Skoro 300 dana Bosna i Hercegovina nema vlast na nivou države, niti ima ikakvih naznaka da će se to uskoro desiti. Međutim, to ne zabrinjava stranačke lidere jer se oni bave potpuno drugim stvarima. U Republici Srpskoj se saziva referendum, u Mostaru dogovara uspostavljanje federalne jedinice sa hrvatskim većinom, a u Sarajevu zakazuje sjednica Federalnog parlamenta na kojem će se diskutovati o navedenim događajima.
Kompromisa i dijaloga nema ni na vidiku jer čelni ljudi stranaka koje su usvojile glasove na oktobarskim izborima i dalje optužuju jedni drugi i ne odustaju od principa koje su zacrtali nekoliko mjeseci ranije.
„Ja ne znam kako mi možemo od svojih principa na kojima smo dobili izbore, na osnovu kojih smo dobili glasove. Mi smo multinacionalna stranka koja zahtijeva u raspodjeli mjesta na državnom nivou da ima predstavnike sva tri naroda“, rekao je Mirza Kušljugić, potpredsjednik SDP-a.
Rajko VasićNepromijenjene stavove imaju i u SNSD-u. U toj stranci i dalje misle kako su sarajevski političari krivi za trenutnu situaciju, ali i ne vide ništa sporno u tome da prošli saziv Vijeća ministara u naredne četiri godine radi u tehničkom mandatu.
„Može BiH još četiri godine biti u tehničkom mandatu, ništa se značajno neće naštetiti ni entitetima ni zajedničkim poslovima“, kaže generalni sekretar Rajko Vasić.
Ni za milimetar se ne mijenjaju ni stavovi u dva HDZ-a. Već mjesecima ponavljaju kako ministri iz njihove stranke mogu biti jedino članovi Vijeća ministara iz reda hrvatskog naroda. To potvrđuje i Dragan Čović, lider HDZ BiH.
„Jer imamo uvjerljivu većinu u Domu naroda i FBiH već sada, i jednako tako ćemo imati većinu i u Domu naroda BiH, a time i legitimnost da uspostavimo strukturu Vijeća ministara kako to priliči Ustavu, odnosno zakonu koji definira ustroj Vijeća ministara, bez ikakvih uvjetovanja o kvotama“, rekao je Čović.
Bosna i Hercegovina još uvijek nema vladu i Dom naroda državnog parlamenta, institucije ključne za donošenje i provođenje zakona, što opozicione partije u zemlji ocjenjuju kao potpuni debakl politike stranaka koje su osvojile glasove birača.
Obesmišljavanje države
Prema mišljenju Dragana Čavića, predsjednika Demokratske partije, stanje se komplikuje jer nikome nije u interesu da rješava socijalna i ekonomska pitanja u zemlji.
„Svi bi kao rješavali hipotetčki socijalne probleme ove zemlje, ali ne mogu zato što ih spriječavaju drugi, zato što ne dolazi do formiranja vlasti na nivou BiH. I mi ćemo se vrtjeti u krug sve dok ovi od naroda izabrani budu ovako politički djelovali. Ali, na kraju-krajeva, ja kad sve saberem i oduzmem, mogu samo da kažem da svaki narod zaslužuje vlast koju je izabrao“, ocjenjuje on.
„Ovdje je vlast trebalo posmatrati sa pragmatičnog stanovišta, znači šta je to u interesu građana BiH, i formirati je da bi vlast mogla da pruža usluge građanima. Ovako, nažalost, ne vidim da će dobro donijeti, sigurno građanima neće, bilo kome u BiH“, misli predsjednik SDS-a Mladen Bosić.
A da politička kriza, za koju mnogi vjeruju da je vještački napravljena, građanima neće donijeti ništa dobro, pokazuju svakodnevni parametri o broju nezaposlenih i onima kojima su jedini izvor prehrane narodne kuhinje.
„Sve je u cilju obesmišljavanja države, vlasti, partije, svake moguće ideje. A na ovaj način se najbolje prikrivaju kriminal, neodgovornost, korupcija i sve ostalo“, ocjenjuje ekonomistica Svetlana Cenić.
Na naše pitanje na koji način se političari u BiH mogu natjerati da formiraju vlast na državnom nivou, odgovor daje Asim Mujkić, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka.
„Najbolje bi bilo promijeniti takav jedan okvir koji pogoduje razvijanju takvih politika koje opstaju na generiranju krize, za što sada ne postoji spremnost ključnih institucija međunarodne zajednice, odlučnost Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Mujkić.
Odlučnost međunarodne zajednice da promijeni sadašnje stanje u Bosni i Hercegovini, o kojoj govori profesor Mujkić, još uvijek se ne vidi. Uglavnom sve se svodi na apele kako je nužno formirati vlast, što potvrđuje i stav Valentina Incka, visokog predstavnika u BiH.
„Napredak u BiH je moguć. Napredak u otvaranju novih radnih mjesta, kao i napredak na tome da se BiH učini zemljom u kojoj Hrvati, Bošnjaci, Srbi i ostali vide svoju budućnost. Međutim, preduslov da se ovo ostvari jeste formiranje Doma naroda BiH i imenovanje Vijeća ministara, a više od šest mjeseci je prošlo od izbora“, kaže Ljiljana Radetić, portparolka OHR-a.
Sudeći prema sadašnjoj političkoj krizi, ni najveći optimisti više ne vjeruju da će vlast na državnom nivou uskoro biti konstituisana. Tim prije što su vlast osvojili politički neistomišljenici, ali i što se približavaju godišnji odmori.
Naime, već je svima u BiH poznato kako je vlast, i kada je bila konstituisana, za vrijeme ljetnih mjeseci bila na godišnjem odmoru, pa je teško povjerovati da lideri stranaka neće slijediti ista pravila i ovog ljeta.
Skoro 300 dana Bosna i Hercegovina nema vlast na nivou države, niti ima ikakvih naznaka da će se to uskoro desiti. Međutim, to ne zabrinjava stranačke lidere jer se oni bave potpuno drugim stvarima. U Republici Srpskoj se saziva referendum, u Mostaru dogovara uspostavljanje federalne jedinice sa hrvatskim većinom, a u Sarajevu zakazuje sjednica Federalnog parlamenta na kojem će se diskutovati o navedenim događajima.
Kompromisa i dijaloga nema ni na vidiku jer čelni ljudi stranaka koje su usvojile glasove na oktobarskim izborima i dalje optužuju jedni drugi i ne odustaju od principa koje su zacrtali nekoliko mjeseci ranije.
„Ja ne znam kako mi možemo od svojih principa na kojima smo dobili izbore, na osnovu kojih smo dobili glasove. Mi smo multinacionalna stranka koja zahtijeva u raspodjeli mjesta na državnom nivou da ima predstavnike sva tri naroda“, rekao je Mirza Kušljugić, potpredsjednik SDP-a.
„Može BiH još četiri godine biti u tehničkom mandatu, ništa se značajno neće naštetiti ni entitetima ni zajedničkim poslovima“, kaže generalni sekretar Rajko Vasić.
Ni za milimetar se ne mijenjaju ni stavovi u dva HDZ-a. Već mjesecima ponavljaju kako ministri iz njihove stranke mogu biti jedino članovi Vijeća ministara iz reda hrvatskog naroda. To potvrđuje i Dragan Čović, lider HDZ BiH.
„Jer imamo uvjerljivu većinu u Domu naroda i FBiH već sada, i jednako tako ćemo imati većinu i u Domu naroda BiH, a time i legitimnost da uspostavimo strukturu Vijeća ministara kako to priliči Ustavu, odnosno zakonu koji definira ustroj Vijeća ministara, bez ikakvih uvjetovanja o kvotama“, rekao je Čović.
Bosna i Hercegovina još uvijek nema vladu i Dom naroda državnog parlamenta, institucije ključne za donošenje i provođenje zakona, što opozicione partije u zemlji ocjenjuju kao potpuni debakl politike stranaka koje su osvojile glasove birača.
Obesmišljavanje države
Prema mišljenju Dragana Čavića, predsjednika Demokratske partije, stanje se komplikuje jer nikome nije u interesu da rješava socijalna i ekonomska pitanja u zemlji.
Čavić: Svi bi kao rješavali hipotetčki socijalne probleme ove zemlje, ali ne mogu zato što ih spriječavaju drugi, zato što ne dolazi do formiranja vlasti na nivou BiH.
„Svi bi kao rješavali hipotetčki socijalne probleme ove zemlje, ali ne mogu zato što ih spriječavaju drugi, zato što ne dolazi do formiranja vlasti na nivou BiH. I mi ćemo se vrtjeti u krug sve dok ovi od naroda izabrani budu ovako politički djelovali. Ali, na kraju-krajeva, ja kad sve saberem i oduzmem, mogu samo da kažem da svaki narod zaslužuje vlast koju je izabrao“, ocjenjuje on.
„Ovdje je vlast trebalo posmatrati sa pragmatičnog stanovišta, znači šta je to u interesu građana BiH, i formirati je da bi vlast mogla da pruža usluge građanima. Ovako, nažalost, ne vidim da će dobro donijeti, sigurno građanima neće, bilo kome u BiH“, misli predsjednik SDS-a Mladen Bosić.
A da politička kriza, za koju mnogi vjeruju da je vještački napravljena, građanima neće donijeti ništa dobro, pokazuju svakodnevni parametri o broju nezaposlenih i onima kojima su jedini izvor prehrane narodne kuhinje.
„Sve je u cilju obesmišljavanja države, vlasti, partije, svake moguće ideje. A na ovaj način se najbolje prikrivaju kriminal, neodgovornost, korupcija i sve ostalo“, ocjenjuje ekonomistica Svetlana Cenić.
Na naše pitanje na koji način se političari u BiH mogu natjerati da formiraju vlast na državnom nivou, odgovor daje Asim Mujkić, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka.
„Najbolje bi bilo promijeniti takav jedan okvir koji pogoduje razvijanju takvih politika koje opstaju na generiranju krize, za što sada ne postoji spremnost ključnih institucija međunarodne zajednice, odlučnost Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Mujkić.
Odlučnost međunarodne zajednice da promijeni sadašnje stanje u Bosni i Hercegovini, o kojoj govori profesor Mujkić, još uvijek se ne vidi. Uglavnom sve se svodi na apele kako je nužno formirati vlast, što potvrđuje i stav Valentina Incka, visokog predstavnika u BiH.
„Napredak u BiH je moguć. Napredak u otvaranju novih radnih mjesta, kao i napredak na tome da se BiH učini zemljom u kojoj Hrvati, Bošnjaci, Srbi i ostali vide svoju budućnost. Međutim, preduslov da se ovo ostvari jeste formiranje Doma naroda BiH i imenovanje Vijeća ministara, a više od šest mjeseci je prošlo od izbora“, kaže Ljiljana Radetić, portparolka OHR-a.
Sudeći prema sadašnjoj političkoj krizi, ni najveći optimisti više ne vjeruju da će vlast na državnom nivou uskoro biti konstituisana. Tim prije što su vlast osvojili politički neistomišljenici, ali i što se približavaju godišnji odmori.
Naime, već je svima u BiH poznato kako je vlast, i kada je bila konstituisana, za vrijeme ljetnih mjeseci bila na godišnjem odmoru, pa je teško povjerovati da lideri stranaka neće slijediti ista pravila i ovog ljeta.