RSE: Sedmicu je obilježila ostavka premijera Željka Šturanovića, sumiraju se rezultati jednogodišnjeg mandata prve vlade u nezavisnoj Crnoj Gori. Po čemu ćete Vi pamtiti taj mandat?
ĐUROVIĆ: Mislim da su rezultati vrlo konkretni. Imamo jače državne institucije, imamo prvi Ustav u nezavisnoj Crnoj Gori, imamo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Ekonomski senzori su vrlo naklonjeni, tu je priliv investicija i interesovanje za Crnu Goru kao jednu od 10 top turističkih destinacija. To sve povlači i druge pozitivne efekte na ukupni razvoj zemlje. Mislim da su to vrlo važni rezultati.
RSE: Hoće li predsjednik DPS-a, Milo Đukanović, preuzeti premijersko kormilo?
ĐUROVIĆ: To do kraja ne mogu niti potvrditi, niti demantovati, ali informacije kojima raspolažem su takve da će novi mandatar biti gospodin Mile Đukanović.
RSE: Možemo li zamisliti Crnogorce kako lome jezik i kažu "imamo premijerku"? Veoma je mali procent žena u crnogorskoj politici. Zašto je to tako?
ĐUROVIĆ: Još uvijek je to odraz našeg društva i mislim da će Crnogorci još dugo čekati dok prelome jezik.
RSE: Nismo u Crnoj Gori navikli da ministri izdvajaju svoje mišljenje kada je riječ o partijskim projektima, poput zakona koji bi strancima omogućio vlasništvo nad zemljom u Crnoj Gori. Vi ste u tom slučaju izuzeli mišljenje, kao i u slučaju Zakona o državnoj imovini. Očekujete li da ti zakoni ipak budu usvojeni?
ĐUROVIĆ: Očekujem da proces usvajanja zakona u Crnoj Gori bude jedan demokratski proces, da postoji institut amandmana, velika rasprava javnosti, čak i drugi oblici uticaja na konačnu verziju zakona. Prvenstveno moj fokus, kao člana vlade, je bio na pravilnom tretmanu državne imovine, uz svo dužno poštovanje da privatna imovina treba biti štićena i da ona ima svu pravnu zaštitu u zemlji, ali mi je primaran bio institut državne svojine u zonama kao što je priobalje, kao što su državne šume i nacionalni parkovi. U tom smislu mislim da zakon nije do kraja preciziran u tim oblastima, da je ostavio mogućnost prometovanja nepokretnosti, sa čime se ne slažem. Mislim da je moj stav, stav struke i profesionalni pristup, sa punim kapacitetom odgovornosti. To ne treba direktno da se vezuje za to da li je neko i član koje partije. U vladi sam kao stručnjak, a ne kao čovjek koji ide kod nekoga po mišljenje.
RSE: Proteklih dana ste izjavili da je Crna Gora blizu apliciranju za kandidata u Evropskoj uniji. Ko su ljudi na koje se oslanjate u tom procesu? S jedne strane imamo činovnike srednje dobi, koji su obrazovani po nekim, za evropska poimanja, arhaičnim standardima i koji su radili u takvim sistemima, a s druge strane imamo školovane mlade ljude bez ikakvog iskustva. Da li smo dorasli ispunjavanju ozbiljnih uslova koje postavlja Brisel?
ĐUROVIĆ: Mislim da u malom fleksibilnom administrativnom aparatu Crne Gore je formula kako možemo dalje administrativno jačati. Interesantan je i primjer da je prije dva-tri dana donesena odluka Evropske komisije da se Regionalna škola za administrativne službenike locira u okolini Podgorice, u Crnoj Gori. U startu izbora smo imali najmanje šanse, a kasnije, tajnim glasanjem, Crna Gora postaje domaćin Regionalne škole za javnu administraciju. Ne smijemo zaboraviti da je disperzija evropske agende izuzetno dinamična, ona se sada spušta i prema lokalnoj zajednici, sve više je za to zainteresovan biznis, sindikati i civilno društvo. Za očekivati je još snažniji dijalog u Parlamentu po pitanju evropskih integracija.
RSE: Mogu li, prema Vašoj ocjeni, politički događaji u regionu ozbiljnije uticati na proces pridruživanja Crne Gore Briselu? Najsvježiji primjeri su izbori u Srbiji i nezavisnost Kosova. Mogu li ishodi tih političkih odluka uticati na odnos Brisela prema integracijama u regionu?
ĐUROVIĆ: Naš region je vrlo povezan i svakako da događaji u jednoj zemlji, bili oni pozitivni ili neki oblici destabilizacije, se prelivaju na sve druge zemlje u regionu. Formalno i pravno i dalje je na snazi takav pristup da se svako ocjenjuje prema svojoj dinamici integracija, ali se ipak neke stvari iz Brisela prema Balkanu posmatraju kao jedan proces. U ovoj fazi je bitno nagraditi svaku zemlju koja napravi jedna mali, ali važan korak na putu integracija. Neminovno je da mi vrlo pažljivo posmatramo okruženje i da smo vrlo zainteresovani i za evropsku perspektivu i u Srbiji, i u Bosni, Albaniji, Makedoniji, Hrvatskoj, u cijelom regionu. Ipak je region taj koji treba kao cjelina da bude stabilan, da ima demokratski kapacitet i da ima investicionu atraktivnost. Ovdje govorimo o populaciji i teritoriji bivše Jugoslavije, tako da to nije neki veliki red veličine pošto pričamo o evropskim pojmovima. Ali, taj region je ipak vrlo heterogen, pošto ima toliko država na tom prostoru.
RSE: Predsjedavanje Slovenije Evropskom unijom započelo je ozbiljnim zatezanjem odnosa sa Hrvatskom zbog ZERP-a, diplomatskim skandalom zbog objavljivanja zabilješki sa sastanka slovenačkog diplomate sa zvaničnicima SAD-a o Kosovu. Očekujete li da Crna Gora dobije neke dodatne šanse tokom polugodišnjeg predsjedavanja Slovenije Evropskom unijom?
ĐUROVIĆ: Svakako da mi svi u regionu od Slovenije očekujemo dosta podrške i razumijevanja za ono što nam je baš bitno u ovoj fazi, u ovih šest mjeseci koliko Slovenci budu predsjedavali. U tom smislu svakako da je uspješan stav ugovora koji daje vizne olakšice. I oni to također ističu kao važne stvari za dalji evropski put Crne Gore. Što se tiče zapadnog Balkana, oni imaju mandat da neke stvari pokrenu, posebno vezano za novi paket koji se na neki način sprema u Briselu za region i da bez obzira na prioritet lisabonske agende ima prostora da se razgovara i o novom okviru politike proširenja. Za zapadni Balkan postoji jedna velika podrška i percepcija da on zaista treba jednog dana da bude Evropska unija, a mi se nadamo što prije. Svjesni smo svih ograničenja koja predstoje na tom putu i obaveza koje treba da uradimo. Od Slovenije očekujemo dosta, a prema Sloveniji, kao trenutno predsjedavajućoj, smo najavili da ćemo uputiti naš zahtjev za punopravno članstvo do kraja njihovog mandata, da očekujemo podršku za otvaranje pregovora o viznom režimu i da podrže regionalne inicijative koje su u interesu svake zemlje pojedinačno.
RSE: Možda se nećete složiti, ali se često može čuti da se Evropska unija tumači kao suva politička floskula vladajuće elite, koja se u Crnoj Gori ne dovodi u pitanje. Kada biste pitali građane Crne Gore koliko košta Evropska unija, što njome dobijamo, a što gubimo, ili kakvo je njeno ustrojstvo, vjerujem da bi mnogi ostali bez odgovora. U Crnoj Gori se čini da jednostavno nema euro-skeptika na javnoj sceni, pa ni polemike o tome treba li nam, i zašto, Evropska unija. Da li je to zdravo za građansku misao u Crnoj Gori?
ĐUROVIĆ: Mislim da posljednje istraživanje javnog mnijenja polako detektuje jednu određenu kategoriju ljudi koji imaju rezervu prema tom procesu, što je sasvim realno, što je sasvim za očekivati u ovoj fazi integracija, da ne prepoznaju svi interes u tom procesu. Po istraživanjima javnog mnijenja, oni koji najviše očekuju od evropske integracije su baš mladi i predstavnici biznisa. Mislim da je to obećavajuće. Kada se bude počelo više govoriti o obligacijama i o ciframa, vjerovatno će doći do porasta nezadovoljnih, ali to su tipične stvari. Podrška nacionalnog konsenzusa mislim da nije problematična u Crnoj Gori jer je zaista teško zamisliti da ne postoji neka zdrava alternativa procesa evropskih integracija u bilo kojoj balkanskoj zemlji.
RSE: Mehanizam Evropske unije često izgleda kao trom, skup i spor sistem, koji ima svoje ekonomske, ali i političke interese, pa i dvostruke aršine. Vaš posao je da promovišete evropske integracije, no da li je baš sve tako idealno u Evropskoj uniji? Postoji li nešto što vas je razočaralo u funkcionisanju tog mehanizma?
ĐUROVIĆ: Evropska unija je vrlo kompleksna i predstavlja skup različitih 27 zemalja, kojima treba period konsolidacije. Optimista sam što se tiče Evropske unije. Duboko sam ubjeđena da će Evropska unija da sve te svoje unutrašnje procese konstelacije uspješno da uradi jer je ono što je ključno vrlo jasno, a to je zajednički interesi. Evropska unija je jednoglasna i u svjetskoj trgovinskoj organizaciji i danas je najjači trgovinski partner. Evropska unija je najveći pružalac međunarodne razmjene i podrške u svijetu. Ona je globalni partner i ona ima svoje nezamjenjivo mjesto na današnjoj globalnoj političkoj sceni. U tom smislu Evropska unija je ogromno tržište od koga svi dobijaju, ako ne u kratkom, onda u srednjem roku. Mislim da sve ovo što se dešava u posljednje dvije godine sa aspekta kako dalje, koji model upravljanja izabrati i kako pomiriti političke, demografske i ekonomske razlike, je jedan normalan proces koji neće dovesti do slabljenja, već naprotiv, do boljeg profilisanja budućnosti Evropske unije za naš region. To je zdrava razvojna alternativa. Bez obzira što možda prosječni građanin Crne Gore ne zna dovoljno Evropsku uniju iznutra, vrlo dobro percipira da je Crna Gora dio Evrope, da je političkom, kulturnom i ekonomskom prostoru Evrope uvijek pripadala i pripada, da dijelimo iste ciljeve, iste vrijednosti, iste principe i da je naše mjesto, kao najmlađe evropske države, tamo. Za mene nema dileme da u Crnoj Gori postoji izuzetna podrška. Mi kao mala zemlja imamo dovoljno strpljenja za mnoge poteze Evropske unije u politici proširenja, ali znamo da naš kredibilitet ozbiljnog i novog partnera postepeno raste. Mislim da vrijeme radi za Crnu Goru po tom pitanju.
