Kada je prije tri godine vođena rasprava u Parlamentu BiH o uvođenju jedinstvene stope poreza na dodatnu vrijednost od 17%, predstavnici tadašnje vlasti su se zaklinjali kako se radi o najznačajnijem reformskom zakonu u državi. U odbrani ove argumentacije, ali i izjavama kako uvođenje diferencirane stope u tom trenutku nije moguće, najglasniji je bio tadašnji prvi čovjek bh vlade Adnan Terzić. Njegov stav podupirali su predstavnici međunarodne zajednice.
«Nismo mi imali pritisak međunarodne zajednice za 17%, štaviše, i oni su se plašili određenih socijalnih potresa. 17% i jedna stopa, bio je produkt našeg ozbiljnog razmišljanja, ne samo o tome koliko će to koga koštati, nego o pripremljenosti države da udovolji jednom takvom zahtjevnom projektu kakav je reforma poreskog sistema.»
Prijedlog Vijeća ministara da BiH ima jedinstvenu stopu PDV-a od 17%, ali i prijedlozi tadašnje Komisije za finansije i budžet, te poslanika SDP-a, kako pored te treba uvesti stopu od 8% i nultu stopu, te 2004.godine, izazvali su najviše polemike u Parlamentu. Prenosimo samo dio iz audio zapisa sa sjednice državnog Parlamenta kada je vođena rasprava o PDV-u.Tadašnji poslanik Nijaz Duraković:
«Bosna i Hercegovina ima najviše nezaposlenih u Evropi. Najviše gladnih u Evropi. Sad ćemo mi ujednačiti porez za bukvar i čitanku ili svesku za prvoosnovce, sa kavijarom ili Kadilakom i jahtom itd.»
Poslanik Zlatko Lagumdžija:
«Smatram, da ovo što nam se danas nudi, da je direktno protiv interesa države, protiv interesa ljudi su nas sve birali.»
Tadašnja poslanica Seada Palavrić:
«Ja čvrsto stojim iza projekta Vijeća ministara i vjerujte da će nam građani, svi građani ove države, za godinu i po zahvaliti na tome.»
Poslanica SDA Seada Palavrić tokom sjednice je izjavila kako će ona lično napraviti socijalne programe ukoliko to ne učine entitetske vlade, koje su za to bile zadužene nakon uvođenja PDV-a. Epilog svega jeste da je Palavrićeva postala sudija državnog Ustavnog suda, a ni njenih, ali ni entitetskih socijalnih programa nema.
Tadašnji poslanik, a današnji zamjenik predsjedavajućeg državnog Parlamenta, Beriz Belkić se prisjeća:
«Mi smo tada uvjeravani od nekih, i poslanika i vlada, da već, maltene, postoje socijalni programi, sjećam se izraza 'u ladicama', koji će se odmah aktivirati po donošenju budžeta i zakona itd. Nažalost, ipak se desila jedna vrsta, ja neću reći 'prevare', ali jedna vrsta neodgovornosti prema građanima ove zemlje, uključujući, naravno, i mene, koji sam bio dio zakonodavnog tijela keje je donosilo te odluke.»
Nakon dvije godine od uvođenja jedinstvene stope PDV-a od 17%, život u BiH sve je skuplji. Divljanje cijena osnovnih životnih namirnica, na svojim leđima, najviše osjete građani.
Građanin I: «Jedva izlazim na kraj s ovim cijenama...»
Penzioner: «Pošto smo mi dvije starije osobe, i malo jedemo, da vam kažem odmah, he, he, moram vam to reći.»
Penzionerka: «Prosto ne mogu da vjerujem da to može tako biti da ja ne mogu izići na kraj sa svojom penzijom kao što sam do sada mogla.»
Uprkos činjenici kako građani sve teže žive, uvođenja diferencirane stope PDV-a, koja će koliko - toliko ublažiti poskupljenja, u ovoj godini neće biti, kaže sadašnji bh premijer Nikola Špirić. Iako je zatražio od entitetskih vlada još 2007. da mu dostave modele na koji način formirati diferencirane stope. Do danas ih nije dobio.
«Ja mislim da ćemo dobiti to političko raspoloženje. Na nesreću, socijalna situacija je, imam osjećaj, natjerala na takvo ponašanje, a ne predviđanje rasta cijena. A to je znak da smo u sistemu planiranja i predviđanja ekonomske situacije zakazali na svim nivoima.»
Na naše pitanje da li je došlo vrijeme za uvođenje diferencirane stope odgovara portparol Uprave za indirektno oporezivanje Ratko Kovačević:
«Da li je vrijeme sazrilo za uvođenje diferencirane stope, nije na Upravi. Vi znate da je Uprava samo institucija koja provodi Zakon o PDV-u, a o tome što trenutno vodeće rukovodeće političke partije u Bosni i Hercegovini žele, na njima je u principu i usvajanje samih izmjena i dopuna zakona, pa tako i kad je pitanje diferenciranih stopa.»
I dok se čekaju mjere entitetskih vlada i Vijeća ministara za ublažavanje posljedica poskupljenja, postavlja se pitanje: može li BiH sa ovakvim vlastima i životnim standardom građana u Evropu?
