Dostupni linkovi

Jadran kakav će tek biti


Jadransko more
Jadransko more

Među dalmatinskim otocima najsjajniji biseri tek bi mogli iznjedriti. Uskoro će turisti imati priliku da lete u svemir. Američki istraživači proizveli su prvi sintetski genom jedne bakterije, što je pretposljednja etapa koja se smatra presudnom u stvaranju umjetnog živog organizma.

Novootkriveni tektonski rasjed koji prolazi ispod Jadranskog mora aktivno gradi nove dalmatinske otoke i dinarske planine u Hrvatskoj, piše siječanjski broj američkog časopisa Geology u članku o istraživanju američkih i hrvatskih stručnjaka.

Geolozi su ranije vjerovali da su dalmatinski otoci i dinarske planine prestali rasti, odnosno izdizati se iz mora, prije 20 do 30 milijuna godina.

Od područja sjeverozapadno od Dubrovnika, u blizini Visa, novi rasjed se pruža u smjeru sjeverozapada najmanje 200 km ispod morskog dna.

Jadranski rasjed zajednički su istraživali hrvatski i američki geolozi, a po riječima glavnog istraživača prof. Richarda Bennetta sa Sveučilišta Arizona u Tucsonu, rasjed nastaje na dijelu gdje prednji rub Euroazijske ploče nasjeda i kliže preko bivšeg dijela Afričke ploče, koji se naziva Južnojadranska mikroploča.

"To je zona sudara. Dva kontinenta se sudaraju i grade planine," kazao je Bennett.

Bennet i njegovi kolege su utvrdili da se peta "talijanske čizme" približava hrvatskoj obali brzinom od 4 mm godišnje. Za usporedbu, pomicanja na poznatom rasjedu St. Andreas u Kaliforniji su i 10 puta brža. S tempom približavanja od 4,5 kilometara u milijun godina, talijanska i hrvatska obala mogle bi se spojiti za 50 do 70 milijuna godina.

"Regija duž podmorskog rasjeda nema dokaza o potresu velike magnitude u posljednjih 2.000 godina. Međutim, ako je rasjed takvog tipa da se može naglo pokrenuti, za regiju je potrebno ponovo načiniti izračune za tsunami", rekao je Bennett. "To ima implikacije za južnu Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju," istaknuo je.

Na svom najjužnijem kraju, novootkriveni rasjed povezan je sa seizmički aktivnom zonom dalje na jugu koja je izazvala veliki potres u Dubrovniku 1667. godine, te potres u Crnoj Gori godine 1979., snage 7,1 Richter.

Kod istraživanja je primijenjena metoda GPS lociranja, gdje se GPS jedinice s antenama postave na planine i onda se mjeri njihovo kretanje. Nedavna tehnološka poboljšanja omogućila su bilježenje vrlo malih pomaka na Zemlji.

On je najavio postavljanje novih antena kako bi se više saznalo o sadašnjim pokretima u regiji, ali i onima koje je rasjed imao u zadnjih 40 milijuna godina.

Dodatne informacije trebaju pomoći kod ocjenjivanja potencijala za potrese u regiji.

Uskoro turistički izleti u svemir

Matični brod Bijeli Vitez Dva manju bi letjelicu naziva Svemirski Brod Dva podigao do određene visine. Nakon toga bi šest putnika i dva člana posade u njoj otišli u zemljinu orbitu. Gradnja letjelica je pri kraju, a prvi zračni testovi trebali bi početi na ljeto. Budući astonauti turisti će za dva i pol sata leta tijekom kojeg će pet minuta provesti u bestežinskom stanju platiti oko 200 tisuća dolara.

Tvrtka Virginia Galactic već je primila više od 200 prijava zainteresiranih.

Nadomak smo umjetnog života

Američki istraživači s instituta Venter proizveli su prvi sintetski genom jedne bakterije, što je pretposljednja etapa koja se smatra presudnom u stvaranju umjetnog živog organizma.

Riječ je o do sada najvećoj umjetno proizvedenoj molekuli DNK, koja je temelj života na Zemlji, ističu autori istraživanja objavljenog u američkom časopisu Science.

"Pokazali smo da se u laboratoriju mogu stvoriti veliki genomi i da se njihova veličina može prilagoditi, što utire put njihovoj mogućoj primjeni, primjerice u proizvodnji biogoriva ili u biološkoj preradi otrovnog otpada,"
rekao je Hailton Smith s instituta Venter i sudionik u istraživanju.

"Ovo istraživanje je druga od triju etapa na putu stvaranja živog, potpuno umjetnog organizma," dodaje Dan Gibson, voditelj istraživanja u kojoj je sudjelovao i Craig Venter, utemeljitelj instituta i kontroverzni pionir biotehnologije.

U završnoj etapi, na kojoj već rade znanstvenici s instituta, pokušat će se stvoriti umjetna stanica bakterije koja će se potpuno temeljiti na sintetskom genomu bakterije Mycoplasma genitalium koji su upravo proizveli.



XS
SM
MD
LG