Dostupni linkovi

Tisuće umirovljenika traži pet godišnjih mirovina


Oko 17.000 umirovljenika, koji su za vrijeme rata živjeli na području takozvane Republike Srpske Krajine, zahtijevat će od Vlade Hrvatske isplatu mirovina koje nisu primali od 1991. do mirne reintegracije 1997. godine.

Radi se o osobama koje su penzije zaradile u Hrvatskoj i u mirovinu otišle prije 1991. godine, a zbog ratnih zbivanja prekinuta im je isplata, pa mirovine nisu primali više od pet godina. Okupljeni u Udruženju financijski oštećenih umirovljenika, kako nazivaju svoju udrugu, oni su se obratili Vladi Hrvatske sa zahtjevom da im zakinute mirovine budu isplaćene.
Branko Đukić, zamjenik predsjednika Udruženja financijski oštećenih umirovljenika, udruge koja okuplja mahom srpske, ali i rusinske, mađarske i umirovljenike hrvatske nacionalnosti, kaže kako se za svoja prava bezuspješno bore već treću godinu. I on je jedan od onih koji se smatra zakinutim za pet godišnjih mirovina:
"Mi smo osnovali ovu udrugu 2006. godine, udrugu oštećenih umirovljenika u razdoblju od 1991. do 1997. godine. Na popisu imamo 17.220 umirovljenika sa informacijama kada su primili, a kada nisu primili mirovinu, da li su to bile starosne ili invalidske mirovine. Mi smo uplaćivali 40 godina u hrvatski Mirovinski fond, s time, da kada odemo u mirovinu, imam odakle crpiti novčana sredstva."
Đukić kaže kako ne traže ništa što im ne pripada. Svi oni, a i on osobno, stekli su, kaže, svoje mirovine uplaćujući doprinose u hrvatski Fond mirovinskog osiguranja, kako bi iz njega, kad se steknu uvjeti, primali svoje zaslužene mirovine. Tako je i bilo, kaže Đukić, do početka rata i ponovno nakon njegova završetka, no pet ratnih godina ti umirovljenici nisu primali mirovine. Socijalna pomoć koju su im u iznosu od desetak njemačkih maraka mjesečno isplaćivale krajinske vlasti, nije bila mirovina, niti su te isplate stizale iz hrvatskog Mirovinskog fonda, kaže Đukić:
"Mi nismo krivi što je bio rat. Mi iz Hrvatske nismo otišli nigdje. Nismo krivi što smo živjeli u nekim područjima koje je bilo okupirano. Mi nismo sudjelovali u nikakvoj formaciji bilo kakve vojske. Znači da nema nikakvog opravdanja da mi ne dobijemo ono što nam je uzeto od 1991. do 1997. godine. Tumači se da smo za vrijeme te Krajine, koju niko ni priznaje, koja nije imala svoje resore, primali mirovinu. Oni su nama davali neku crkvicu kao socijalnu zaštitu od 10 maraka, ali to nije adekvatno onome što smo trebali dobivati od 1991. do 1997. godine, do mirne integracije u Hrvatsku."
Dragan Crnogorac, predsjednik Zajedničkog vijeća općina, tijela koje okuplja općine sa srpskom većinom u Podunavlju, također smatra da novac koji su ti umirovljenici primali za vrijeme takozvane Republike Srpske Krajine, ne može biti nadomjestak za neisplaćene mirovine:
"Jeste da se to navodilo kao isplata mirovina, ali to je bilo u visini nekih primanja koja im nisu bila ni za podmirivanje osnovnih režija, a kamoli da podmire cjelokupne troškove njihovog mjesečnog života. Nadam se da će zahtjevi prema vladi biti riješeni. Ovo nije samo pravno pitanja, već je, prije svega, ovo moralno pitanje koje vlada ipak treba da riješi prema onim ljudima koji su uplaćivali u taj fond."
Crnogorac dodaje da rješenje problema, kojeg ima više od 17.000 umirovljenika, valja tražiti u razgovorima s hrvatskom Vladom, te da bi bilo potrebno pronaći model isplate koji bi mogao podnijeti hrvatski proračun:
"Nadam se da će se poslije razgovora između te grupacije i same vlade naći neki model, kako bi oni bili obeštećeni na zadovoljavajući način. Treba tražiti takvo rješenje da ono ni za hrvatsku vladu ne bude preveliki udar, da to ne bude preveliki udar na proračun Hrvatske, a isto tako da ovi ljudi, koji imaju potraživanja, ne bi bili znatnije oštećeni. Nadam se da će se dogovoriti i uspostaviti neki sistem kako taj problem riješiti."
U ovom trenutku nije poznato koliki je iznos potreban za podmirenje neisplaćenih mirovina. U Udruženju financijski oštećenih umirovljenika neslužbeno govore da bi na bazi tisuću kuna mjesečno, za razdoblje od pet godina, koliko mirovine nisu isplaćivane, obzirom na broj umirovljenika koji bi na to imali pravo, trebalo osigurati više od milijardu kuna. Svjesni su da je to ogroman novac kojeg neće biti lako osigurati iz proračuna, pa će predložiti model po kojem bi dug bio isplaćen u vrijednosnim papirima, novcu i dionicama.
XS
SM
MD
LG