BiH spada u grupu djelimično slobodnih zemalja kada su u pitanju poštivanje političkih prava i građanskih sloboda, navodi se u posljednjem izvještaju američke nevladine organizacije Freedom House. Zemlje u okruženju, Hrvatska, Srbija i Slovenija, prema istom izvještaju, ocijenjene su slobodnim.
Ovakav izvještaj ne iznenađuje, ali upozorava da su nepotrebni politički sukobi zaustavili započete pozitivne procese u BiH, kaže predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS-a Branko Todorović:
«Ovaj izvještaj govori o jednoj dubokoj kompleksnosti u kojoj se nalazi BiH, gdje su očigledno političke konfrotacije, potpuno nepotrebne i anahrone, zaustavile mnoge pozitivne procese koji su se u BiH počeli odvijati. Najveći broj problema vezanih za ljudska prava i građanske slobode svakako proizilazi iz etničke diskriminacije koja je u BiH i dalje veoma prisutna, religijske diskriminacije takođe, gdje su međuetničke podjele i konfrontacije vrlo duboke, vrlo snažne. U ovoj godini koja je iza nas bile su, čini mi se, oštrije nego u mnogim proteklim godinama.»
Prema mišljenju Dine Abazovića, iz Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, na ovakav izvještaj Freedom Housa sigurno je uticala i činjenica da je uloga međunarodne zajednice u političkom životu BiH još uvijek velika:
«Tako da mi samim tim pokazujemo da nismo politički dobro da sami vodimo svoju državu. Ja prepostavljam da bi neko čak i rekao da smo dobro prošli kako smo mogli proći. S druge strane, postoji određeni napredak. Određeni napredak je sigurno napravljen jer se polako vraćamo u institucije sistema, ali su se pokazale stare bolesti dejtonske tvorevine - da u principu je vrlo lako na nekim banalnim pitanjima preko etničkog sistema reprezentacije vlasti blokirati svaku političku akciju.»
Abazović, međutim, dodaje da, iako su u ovom izvještaju ocijenjene bolje od BiH, i susjednim zemljama, Hrvatskoj, Srbiji, pa i Sloveniji, imalo bi se šta zamjeriti:
«Ako bi se uzelo kumulativno po svim parametrima, možda bi Hrvatska i Slovenija u tom smislu stajale nešto bolje od BiH, odnosno znatno bolje od BiH, ali u pojedinačnom smislu rečeno, čak i Slovenija koja je punopravna članica Evropske unije - evo sad predsjedava - ne bih rekao da tako stoji. Dovoljno je samo posjetiti se, recimo, pitanja afere izbrisanih u smislu građanskih, ljudskih sloboda, pa da vam se kaže da stvari nisu tamo sjajne. Ili ako pogledate, recimo, odnos Hrvatske prema pitanju nacionalnih manjina. A o Srbiji svakako ne treba govoriti imajući u vidu i dalje otvoreno pitanje Kosova, međunarodno - pravnog legitimiteta, pitanje hapšenja osumnjičenih za ratne zločine itd. Dakle, puno je tih pitanja i jednostavno ja prepostavljam da se tu daje neka elaboracija zašto je to tako, ali ja nisam siguran kad bi se raščlanilo to na pojedinačne dijelove participacije, i građanske i političke, da mi stojimo znatno lošije od zemalja u okruženju.»
Politički analitičar iz Banje Luke Ivan Šijaković vjeruje je da Freedom House BiH još uvijek vidi u svjetlu događanja od prije petanestak godina:
«Mnogo primjesa onoga, što bih rekao - spontanog, što se pre dešavalo. Ako poredimo to sa Hrvatskom i Srbijom, u kojima nisu toliko bolje situacije, niti su toliko jače i snažnije napredovale na tom putu ljudskih prava i demokratije. Još uvijek ima tog apriori pristupa da je nešto ocrnjeno i kao takvo i dalje stoji. A druga stvar, to govori da BiH još uvijek ima neotklonjenih problema vezanih za ljudska prava, razvoj demokratije. I mislim i ja da je potpuno stvar obrnuta, dakle da su politička prava pod potpunom blokadom, blokadom međunarodne zajednice, koja često presuđuje, blokadom nekoliko političkih partija, koje takođe vrše jednu vrstu partiokratije - i pet, šest tih lidera.»
U izvještaju Freedom Housa se ne navode detalji, niti parametri na osnovu kojih je pravljen izvještaj, što zamjera većina naših sagovornika, te stoga ostaje nejasno kako se BiH po pitanju političkih prava i građanskih sloboda našla iza Kine, Mongolije, ili nekih latinoameričkih zemalja koje su svrstane u red slobodnih.
Srbija rangirana kao i godinu ranije
U poslednjoj publikaciji američke nevladine organizacije Freedom House “Sloboda u svetu” Srbija je ove godine dobila isti rejting kao prošle: na skali od 1 do 7, gde jedinica predstavlja najvišu, a sedmica najnižu ocenu, dobila je trojku za političke i dvojku za ljudske slobode. Freedom House ju je svrstao u slobodne zemlje sa dosta visokim nivoom političkih i ljudskih prava.
Ova mapa političkih i ljudskih prava u svetu ne bavi se podrobnijom analizom u pojedinačnim zemljama, ali konstatuje da su prošle godine smanjene političke i ljudske slobode u velikom delu sveta, posebno u državama južne Azije, bivšim državama Sovjetskog Saveza, na Bliskom istoku, u državama severne i podsaharske Afrike.
Istraživanje Freedom House-a od bivših jugoslovenskih republika kao slobodne zemlje označava Sloveniju, koja je dobila najvišu ocenu, “jedinicu”, i za politička i za ljudska prava, Hrvatsku, koja je takođe visoko rangirana – ocenjena je dvojkom i za stepen političkih i za stepen ljudskih prava. Poluslobodne su, prema Freedom Housu, Bosna i Hercegovina, koja je čak i nazadovala, sa ocenom 4 za politička I 3 za ljudska prava, Crna Gora i Makedonija, koje su ocenjene trojkom u oba segmenta.
Druga publikacija Freedom House-a “Države u tranziciji”, čije je poslednje izdanje objavljeno 2007. godine, detaljnije je obradila stepen demokratičnosti država nastalim na prostoru bivše Jugoslavije. U toj mapi se, takođe, ocenama u rasponu od 1 do 7, posebno ocenjuje svaki segment političkog sistema, kao i stepen političkih i ljudskih sloboda. Freedom House se tako osvrće na ispravnost izbornog procesa, slobodu medija, odnos prama manjinama, nevladinim organizacijama, stanje u državnoj upravi i pravosuđu i nivo korupcije. Presek ovih evaluacija daje prosečnu performansu demokratičnosti država. Srbija je dobila srednju ocenu 3,68, što predstavlja za nijansu bolji rezultat od onog iz 2006, kada je imala 3,71. U svim praćenim segmentima indikatori su ostali isti, osim što je ocenjeno da je donekle pogoršana slobodna medija – ocena je pala sa 3,25 na 3,50 – ali je istovremeno smanjen nivo korupcije – sa 4,75 na 4,50.
Uprkos zaključku da je korupcija i dalje ozbiljna boljka u Srbiji, ocena je poboljšana zahvaljujući efikasnosti antikorupcijskih mera koje je Vlada preduzela u 2006. U ovom kontekstu se ističe da su podignute optužnice zbog neplaćenog poreza protiv “krupnog oligarha” Bogoljba Karića, ali se i napominje da su motivi koji stoje iza ovoga nejasni. Podseća se i na procesuiranje državnih službenika, među njima i sudija, otpuženih za korupciju, kao i na akcije preduzete protiv “stečajne mafije”, što je percipirano kao početna mera u borbi za smanjenje korupcije pri privatizaciji državnih preduzeća.
