Dostupni linkovi

Puno sporazuma, ali malo ratifikovanih


Od razlaza Srbije i Crne Gore prošlo je više od godinu i po dana. U međuvremenu, odnosi između dve države bili su ispunjeni raznim iskušenjima. Neki od tih iskušenja, kao što je pitanje dvojnog državljanstva, još uvek opterećuju odnose između njih. Iako su decenije proveli u zajedničkom životu, čini se da su odnosi između Srbije i Crne gore, zapravo, na početku.

Međutim, iako mnogi zvaničnici, ne samo u Srbiji već i Crnoj Gori, trenutne odnose opisuju kao dobre, istina je nešto drugačija. Dve zemlje imaju puno sporazuma, ali je svega mali broj njih ratifikovan. Poslednji dokument koji je ratifikovan je Sporazum o socijalnom osiguranju. Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić, kaže za RSE, da odnosi između dve zemlje, nesumnjivo, mogu biti daleko bolji nego što su danas:

"Mislim da postoji apsolutni interes i jedne i druge države da se ti odnosi i dalje razvijaju i unapređuju, ne samo kroz potpisivanje bilateralnih sporazuma, koji jesu značajni sa stanovišta ostvarivanja prava građana, već i kroz unapređenje ekonomske i privredne saradnje. Da, naši odnosi trebaju i moraju biti bolji kada je u pitanju naš zajednički nastup pred različitim međunarodnim organizacijama i na većim tržištima. Nadam se da će odnosi biti bolji i da će Srbija i Crna Gora te odnose graditi iz svojih istorijskih, kulturnih, političkih, ali i ekonomskih razloga jer u ovom momentu nemamo krupnih političkih pitanja koji bi te odnose opterećivali – nema prepreka da odnosi budu bolji nego što su danas."

Sa druge strane, mnogi sporazumi se primenjuju, ali njihova važnost uvek može biti dovedena u pitanje. Tako je sa sporazumima o školstvu, privrednoj ili kulturnoj saradnji. Iako dosadašnje odnose opisuje kao dobre, ambasadorka Crne Gore u Srbiji Anka Vojvodić, kaže za RSE, da pred Srbijom i Crnom Gorom stoji puno međunarodnih bilateralnih sporazuma koje tek treba potpisati:

"Mislim da je sledeći dogovor koji mora uslijediti, a koji je trenutno neusklađen i na stand-by, dogovor o državljanstvu, dvojnom ili ne - međunarodni sporazum koji mora uslijediti nakon što Crna Gora donese svoj zakon o državljanstvu. Bez nekih drugih pojedinosti zaista mislim da se naši odnosi kreću u željenom smijeru. Koliko brzo? Onoliko brzo koliko je vlada ovdje zaokupljena veoma važnim pitanjima, statusnim pitanjima, i svime onime što se dešava u Srbiji. Mislim da, s obzirom na te okolnosti, možemo biti zadovoljni."

Dušan Lazić iz Foruma za međunarodne odnose, kaže za RSE, da u razvoju odnosa između Srbije i Crne Gore postoji još puno neiskorišćenih mogućnosti:

"Mislim da ne bismo mogli biti zadovoljni nivoom koji je postignut. Nadam se da će se u sledećem periodu intezivirati uzajamne aktivnosti. Jedan od problema, koji se na jedan ili drugi način javlja u odnosima, je svakako pitanje Kosova, odnosno stava Crne Gore u vezi sa verovatnim proglašenjem nezavisnosti Kosova. To takođe može da izazove određeno trenje u odnosima Srbije i Crne Gore, ali dugoročno posmatrano mislim da će se ti problemi prevazići i da će se upravo na liniji uzajamnih interesa odnosi dalje razvijati."

Anka Vojvodić naglašava da je za odnose dve države najvažnije to da ne postoje problemi u vezi sa pravima koje građani u ove dve države ostvaruju i da je u daljim odnosima sa Srbijom namera Crne Gore, sasvim prepoznatljiva:

"Mi želimo najbolje moguće odnose sa najvećom zemljom na zapadnom Balkanu, sa zemljom od čije stabilnosti zavisi stabilnost čitavog okruženja, sa zemljom od čijeg prosperiteta takođe zavisi prosperitet susjednih država. Apsolutno smo uvjereni da je takva namera i u politici Srbije. Stvari se uvijek u životu odvijaju malo sporije nego što bismo htijeli."

U Crnoj Gori nezadovoljni

Proces institucionalizacije odnosa Crne Gore i Srbije, putem bilateralnih sporazuma, ne odvija se zadovoljavajucom brzinom, opšta je ocjena političkih subjekata u Crnoj Gori. Razlika je u tome što opozicija za to optužuje crnogorsku Vladu, a predstavnici vlasti "lopticu" prebacuju u susjednu Srbiju.
Ambasador Crne Gore u Srbiji Anka Vojvodić i srpski ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić, omogućili su razmjenom ratifikacionih instrumanata stupanje na snagu međudržavnog sporazuma o socijalnom osiguranju. Inače, odnosi dvije države, donedavno članice zajedničke države, danas su formalno regulisani kroz samo nekolicinu bilateralnih sporazuma. Sredinom godine crnogorski premijer Željko Šturanović i potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić su se saglasili da dvije države institucionalizuju svoje odnose zaključivanjem bilateralnih sporazuma u nizu oblasti: diplomatiji, saobraćaju, vojsci, turizmu, evropskim integracijama, zdravstvu, obrazovanju, suzbijanju korupcije... Ocjenu brzine kvaliteta odnosa dvije države koje bi zbog međusobne upućenosti trebalo da budu veoma intenzivni, danas nije bilo moguće dobiti od predstavnika Ministarstva inostranih poslova, ali je predsjednik parlamentarnog Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije Miodrag Vuković za naš program rekao da su Crna Gora i Srbija dvije susjedne zemlje koje su 88 godina živjele zajedno i da bi institucinalizacija međusobnih odnosa mogla biti i brža i kvalitetnija
.
Prostor i potreba postoje, a sa naše strane je bilo i inicijativa, rekao je Vuković:
"Nije dobro da, neću da budem cinik, ali da nas prizna Sao Tome & Principe ili neka država za koju pola Crne Gore nije čulo, uz svo uvažanje i bez uvrede, veliki broj zemalja koje su već otvorile diplomatska predstavništva i ambasadore postavili na rezidencijalnog osnovi u Crnoj Gori, cijeneći da je odluka Ujedinjenih Nacija o ostalih međunarodnih institucija da prihvati Crnu Goru kao nezavisnu državu i ravnopravnog parttnera bila opravdana, a da Srbija još nema ambasadora".
U opoziciji smatraju da se proces institucionalizacije odnosa sa Srbijom ne odvija na zadovoljavajućem nivou i ne očekuju da će Vlada učiniti nešto po pitanju kvalitetnije regulacije dvjie države. Predrag Popović, predsjednik Narodne stranke:
"Ništa se na tom planu bitnije mijenjati neće. Crnoj Gori nije stalo do bliskosti sa Srbijom, uostalom, da joj je bilo stalo ona se ne bi zalagala za razbijenja zajedničke države s jedne strane i sa druge strane otvoreno bi stala u zaštitu teritorijalnog integriteta Srbije. Ovako, ona se ponaša kao neka enklava, bolje rečeno, američke politike na Balkanu i suštinski uradića sve ono što se sa te adrese bude tražilo od Crne Gore. To najposlije govori o tome koliko je Crna Gora postaja nezavisna država ili ja bih rekao koliko je ona suštinski postala protektorat određenih velikih sila, prije svega Sjedinjenih Američkih Država."
Govoreći o kvalitetu procesa institucionalizacije odnosa Crne Gore i Srbije Miodrag Vuković se osvrnuo i na predreferendumska predviđanja opozicije koja se, po njegovoj procjeni, nijesu obistinila:
"Mislim da su i ovi do sada urađeni poslovi demantovali one koji su tvrdili da će naše razdvajanje stvoriti berlinske zidove, da će stradati bolesni, studenti, radnici, zaposleni, da neće biti prometa roba, usluga, kapitala, da će u Crnoj Gori stradati turistička sezona, privreda i tako dalje. Ništa od toga. Najviše je turista iz Srbije. Juče potpisani sporazum za građane Crne Gore isti status, kao i za građane Srbije u toj oblasti, u obrazovanju takođe sa nekim malim diskursima koji su politikantskog karaktera, ali što je tu je".
XS
SM
MD
LG