Slovenački premijer Janez Janša, čija zemlja od 1. januara predsjedava Evropskom unijom, izjavio za Financial Times da je BiH najteži slučaj u regiji, čak mnogo teži nego Kosovo.
Janša svoju tvrdnju temelji na stavu da jedan dio Bosne i Hercegovine - Republika Srpska - vidi Srbiju kao svoju domovinu i ne osjeća lojalnost prema, kako je rekao, „slaboj multietničkoj državi u kojoj su većina Bošnjaci“. Premijer Slovenije osvrnuo se i na položaj Hrvata u Federaciji BiH ocijenivši da se oni oslanjaju na administrativnu zaštitu nacionalnih interesa da bi spriječili bošnjačku dominaciju.
Sociolog Ivan Šijaković pretpostavlja da Janša, kao i najveći broj evropskih diplomata, smatra da je Kosovo završena priča, te da bi se reakcije događaja na Kosovu mogle lančano prenositi na BiH. Šijaković takođe smatra da bi BiH, dugoročno posmatrano, mogla da bude veći problem za Evropsku uniju:
«U BiH je više zainteresovanih strana. Dakle, imate najmanje tri zainteresovane strane - Srbe, Hrvate i Bošnjake - o njihovoj poziciji, dok ste tamo imali dvije strane - Srbe i Albance. Drugo, poziciju BiH gradila je međunarodna zajednica, tako da je ona četvrta strana koja je tu umiješana i ako bi se dešavalo nešto nepovoljno, onda bi ona morala da prizna svoj neuspjeh, pa je sa tog stanovišta veliki izazov. Zato, vjerovatno, Janša i stavlja to na dnevni red i govori o tome jer će to sada za njih biti izazov.»
Urednica sarajevskog magazina «Dani» Vildana Selimbegović kaže da Janšina izjava na prvi pogled zvuči drastično, ali da treba uzeti u obzir situaciju u kojoj se BiH nalazi proteklih godinu dana:
«U kojoj je premijer RS-a uspio na neki način ucijeniti međunarodnu zajednicu i visokog predstavnika svojim stalnim pritiscima, povlačenjem, pa ako hoćete, i obećanjima. Rekao je da će i u budućnosti činiti sve da razgradi BiH, a da zapravo pojača RS. Slušajući sve to, nažalost ocjena gospodina Janše dobrim dijelom stoji.»
Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava RS-a Branko Todorović naglašava da BiH i Kosovo ne treba povezivati jer su problemi koji postoje različiti, te im tako i međunarodna zajednica treba prilaziti. Kaže da Evropska unija do sada nije imala tako aktivnu ulogu u BiH kako se očekivalo:
«Bosanskohercegovački problem mislim da je u suštini mnogo veći problem zapravo Evropske unije nego samih građana BiH, bez obzira koliko to izgledalo apsurdno. I u tom kontekstu ova Janšina izjava može da znači jedan objektivan, realan pristup problemu u BiH koji može biti, možda, mnogo više ohrabrujući nego da imamo isprazne izjave političkog optimizma koji se ne zasniva na realnim činjenicama.»
A direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES Bakhtijar Aljaf smatra da je izjava slovenačkog premijera Janše isključivo u službi dnevne politike, odnosno skretanja pažnje sa Kosova na, kako kaže, marginalne probleme u BiH:
«Sad cijeli svijet gleda na Kosovo. I onda nađete vi marginalno nešto da preusmjerite javnost prema tome. Vi sami znate da Janša ima od 1992. relacije neke koje su i sumnjive - ili su legalne ili ilegalne itd. - sa BiH. Ja mislim da neke stvari se zna. I sad, u tom kontekstu, šta se događa iza toga, zašto je htio to reći? Ali ja mislim da je ovo nešto za dnevnu politiku ili možda za svoje zapadne saveznike.»
Direktor IFIMES-a na kraju zaključuje:
«Situacija u BiH biće teža. To smo mi upozorili u našim analizama. Zašto? Jer država ne funkcionira. Ali, BiH u svojim granicama još uvijek je čvrsta, ima jedinstvenu vojsku, ima svoju monetu, sve atribute države ima.»
Analitičari u BiH smatraju da je neophodan ogroman angažman međunardne zajednice da država dobije ustav i uređenje koji će joj osloboditi put ka Evropskoj uniji.
