Istodobno, za tri posto smanjio se postotak onih koji misle da bi članstvo za Hrvatsku bilo loše s 28 na 25 posto. U Hrvatskoj je najviše onih koji smatraju da članstvo u Uniji ne bi bilo ni dobro ni loše (37 posto). Povjerenje u Europsku uniju među hrvatskim ispitanicima kreće se oko trećine (32 posto), dok ih 57 posto nema povjerenja. Još manje povjerenja uživaju nacionalna vlada i parlament u Hrvatskoj (po 20 posto). Rezultati potpore ulasku u Europsku uniju inače vrlo variraju, u zavisnosti od političkih zbivanja, a često se može čuti ocjena da hrvatske vlasti, i drugi činitelji, nedovoljno rade na komunikaciji s građanima kad je u pitanju Europska unija.
Potpora Europskoj uniji varira od vremena do vremena, ali i od agencije do agencije koja je istražuje. No, uzmimo podatke Delegacije Europske komisije u Zagrebu. Prije tri godine, potpora Europskoj uniji kretala se oko 70 posto, da bi u ožujku 2005. godine, kada je bio odgođen početak pregovora, pala na 34 posto. Kada su pregovori, u listopadu te godine, otvoreni, potpora je premašila 60 posto, no zbog slučaja generala Gotovine izgubljeno je osam do 10 posto. U travnju ove godine je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji podržavalo 38 posto građana, a 52 posto ih se protivilo. Pogled prema Europskoj uniji, svjedoče i građani s kojima smo razgovarali, nije crno-bijel. On je pun nijansi:
Potpora Europskoj uniji varira od vremena do vremena, ali i od agencije do agencije koja je istražuje. No, uzmimo podatke Delegacije Europske komisije u Zagrebu. Prije tri godine, potpora Europskoj uniji kretala se oko 70 posto, da bi u ožujku 2005. godine, kada je bio odgođen početak pregovora, pala na 34 posto. Kada su pregovori, u listopadu te godine, otvoreni, potpora je premašila 60 posto, no zbog slučaja generala Gotovine izgubljeno je osam do 10 posto. U travnju ove godine je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji podržavalo 38 posto građana, a 52 posto ih se protivilo. Pogled prema Europskoj uniji, svjedoče i građani s kojima smo razgovarali, nije crno-bijel. On je pun nijansi:
"Ta Evropa bi morala malo uvažiti neke tradicionalne stvari i to bi narodu naši političari, koji nas vode, morali malo objasniti jednim malo pristupačnijim rječnikom, ne strogo političkim, kako bi narod prihvatio tu Europu. Mislim da je trenutno ne prihvaća."
"Mislim da bi morali biti skupa sa njima jer smo i sada Europa."
"Mislim da nam Europa sada postavlja neke nemoguće uvjete. Kao prvi i glavni uvjet bilo je uhićenje Gotovine. Rekli su - bez Gotovine nećete u Europu i NATO. Sada, kada se pitanje Gotovina riješilo, postavljaju nam neke uvjete i traže dlaku u jajetu. Onda narod gubi povjerenje."
"Mislim da nam Europa sada postavlja neke nemoguće uvjete. Kao prvi i glavni uvjet bilo je uhićenje Gotovine. Rekli su - bez Gotovine nećete u Europu i NATO. Sada, kada se pitanje Gotovina riješilo, postavljaju nam neke uvjete i traže dlaku u jajetu. Onda narod gubi povjerenje."
O ulasku Hrvatske u Europsku uniju neće odlučiti birokrati iz Bruxellesa, ni politička elita iz Zagreba, nego sami hrvatski građani. Oni će se opredijeliti na referendumu, a to, izgleda, svi zaboravljaju, pa premalo napora ulažu upravo u komunikaciji s građanima, kaže nam bivši ministar Europskih integracija u Račanovoj vladi i donedavni predsjednik saborskog Odbora za europske integracije, Neven Mimica:
"Komunikacija Europe sa građanima praktično ne postoji. Upravo tu treba izgrađivati jedan dijalog i razgovarati sa građanima, ne praviti neku propagandu Europe, u kojoj bi se samo pozitivno govorilo o onome što Europa dobro donosi, nego razgovarati sa građanima objektivno o njihovim strahovima, sumnjama i problemima koje imaju sa europskim članstvom."
Voditelj pregovaračkog tima u području obrazovanja, inače prorektor Riječkog sveučilišta, Pero Lučin, smatra da Vlada dovoljno informira, ali da se druge institucije ne uključuju u proces komunikacije s građanima o Europskoj uniji:
"Posebno mislim da bi o tome trebale raspravljati jedinice lokalne samouprave, prije svega naučiti ih što taj proces donosi jer u biti te promjene se najviše odnose na institucije i na jedinice lokalne samouprave."
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku, Hannes Swoboda, kaže da je Hrvatska na dobrom putu priključenja Europskoj uniji, ali i on ističe mogući problem potpore građana ulasku u Uniju:
"Normalno je da se pristupi Europskoj uniji sa 60, 65, 70 ili više postotaka podrške. Nakon priključenja taj postotak pada zbog izvjesnog razočarenja jer se odmah ne ostvare sva očekivanja i obećanja. Možda je i taj niži postotak zbog slučaja Gotovina, kad su se mnogi Hrvati osjećali poniženim i nedovoljno poštovanim. Ali, mislim da vlada, ma koja bila, mora snažno raditi na kreiranju povoljnije klime u zemlji, da se jasnije vidi što je to Europska unija."
On ističe i da u proces komunikacije o Europskoj uniji i sa Europskom unijom, osim medija, treba što više uključiti učitelje, ljude sa sveučilišta, lokalna, gradska i općinska vodstva i naročito nevladine udruge.
