Tredesetsedmogodišnji Atau Mimun, iz Alžira, deportiran prije četri dana u svoju zemlju prva je prisilno udaljena osoba iz BiH. Deportirani Alžirac bio je u braku sa bh.državljankom i živjeli su u Tešnju. Za ovu osobu stečeni su uvjeti za deportaciju jer je ugrožavala nacionalnu sigurnost i poredak BiH, potvrdio je Dragan Mektić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH:
«Radi se o licu koje je sklono raznim vrstama kriminaliteta, tako da smo mi odlučili, s obzirom da bi njegov boravak štetio interesima bezbjednosti, da takvu osobu protjeramo i to smo učinili. Dakle, ta osoba je protjerana iz BiH sa zabranom povratka na jedan duži vremenski period.»
Za sve slične osobe sa oduzetim bh. državljanstvima, za koje se ocijeni da njen boravak šteti interesima sigurnosti BiH, deportacije će se i dalje vršiti, dodaje je Mektić:
«Apsolutno da ćemo nastaviti. Kad se god završe postupci i rješenja o oduzimanju državljanstva postanu pravosnažna, mi ćemo za svaku osobu pojedinačno, dakle individualno cijeniti da li njen boravak kao stranca šteti interesima bezbjednosti BiH. I gdje se to ocijeni, takve će osobe biti protjerane.»
Državno povjerenstvo za reviziju bh. državljanstava do sada je oduzelo više od 600 državljanstava uglavnom osobama afro - azijskog porijekla. Prva faza revizije državljanstava je završena, ističe Vjekoslav Vuković, predsjednik ovog povjerenstva:
«Do sada smo pregledali, znači u prvoj fazi, oko 1.300 predmeta i oduzeto je negdje oko 620 državljanstava osoba čija je zemlja podrijetla van bivše Jugoslavije, a sada prikupljamo informacije o tome koliko ih ima sa područja bivše Jugoslavije, što će biti upućeno na sljedeću sjednicu Vijeća ministara.»
Vuković također dodaje kako je određeni broj osoba podnio upravni spor Sudu BiH:
«Mi smo do sada imali 24 ili 25 tužbi pokrenutih pred Sudom BiH od 620 oduzetih državljanstava.»
Osobe afro - azijskog porijekla kojima su oduzeta državljanstva na razne načine pokušavaju ostati u BiH, bilo preko zahtjeva za azil, ili za privremni boravak. Naš sugovornik koji nije htio otkriti svoj identitet kaže da će, ukoliko ga deportiraju, iza njega ostati sedmero djece:
«Za sve strane mi smo dali pomoć za Bosnu, za sve strane - neki u organizacije, neki u linije, neki tamo, neko ovamo, neki je izgubio noge, njihova tijela u drugi zemalja. To mnogo je priča. I zna armija, zna politika, čitavi svijet zna naša situacija - koliko imamo mi imamo snaga. Nije snaga samo u ruke i noge, imamo mi snaga u vjera, više od svih. Izgleda Zapad i Amerika i ostali od država imaju strah od snaga islama u Bosni.»
Odvjetnici ovih ljudi smatraju da država na ovakav način krši elementarna ljudska prava i europske konvencije o pravima, prije svega djece i porodice:
«Sudbina te djece biće katastrofalna. Možete zamisliti šta će biti poslije nekih godina kad djeca porastu i kad saznaju činjenicu da su im roditelji protjerani, a njih su ostavili bez bilo kakve pomoći, za razliku od djece čiji su roditelji poginuli u ovoj zemlji i koja danas imaju penziju i obezbjeđenja - i to će biti velika, velika diskriminacija te djece.»
Srđan Dizdrević, predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, ističe kako je upravo ovom Alžircu ugrožen život jer je deportiran u zemlju gdje postoje smrtna kazna i opasnost od torture:
«Ja stalno nastojim da podsjetim na to da BiH, kao članica Vijeća Evrope i kao zemlja koja je ratifikovala Evropsku konvenciju, nema pravo da bilo koga izruči zemlji u kojoj postoje smrtna kazna i opasnost od torture. Prema tome, BiH i dalje krši svoju međunarodnu, prihvaćenu obavezu.»
Država BiH početkom 90-ih ovim ljudima kolektivno je davala državljanstva, danas ih kolektivno oduzima. U isto vrijeme, o ljudima koja su ta državljanstva dodjeljivali, vrlo malo se govori.
