Ambasador Velike Britanije u Sarajevu, Metju Rajkroft, smatra da je 2005. bila dobra godina za Bosnu i Hercegovinu. Postignut je značajan napredak ka Evropskoj uniji:
“Odluka o početku pregovora o stabilizaciji i pridruživanju jeste prvi korak ka članstvu u Evropskoj uniji. To će biti dug i težak put, ali neophodan, jer će poboljšati živote građana Bosne i Hercegovine. Ekonomija će napredovati, politička situacija i stabilnost zemlje će se poboljšavati kako put ka Evropi bude napredovao. To je, dakle, bio najvažniji događaj godine - početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju. Postoje, tek, brojne potrebne reforme do toga, uključujući sporazum o policijskoj reformi. Tu je početkom godine bilo nekog napretka u saradanji sa Haškim tribunalom, ali, nažalost, to nije vodilo ka potpunoj saradnji, a to je hapšenje i prebacivanje u Hag Karadžića, Mladića i Župljanina. To se treba dogoditi što prije.”
Tek, istovremeno sa krajem šestomjesečnog predsjedavanja Velike Britanije Evropskom unijom, okončava se i jedan drugi mandat bitan za Bosnu i Hercegovinu -Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Pedija Ešdauna:
“Ja iskreno mislim da je on bio najbolji visoki predstavnik kojeg je imala Bosna i Hercegovina - ako samo pogledate lepezu postignutih reformi za njegovog mandata od tri i po godine. Pedi Ešdaun je sa sobom donio veliku energiju u ovu zemlju na njenom putu ka Evropi. Imamo reformu odbrane, a kada Karadžić i Mladić budu u Hagu, tu će biti i članstvo u Partnerstvu za mir, što je ustvari program NATO-a. Kada pogledamo unazad, on može biti veoma ponosan na ono što je uradio ovdje. I mi u Velikoj Britaniji smo također ponosni na njega.”
Ambasador Rajkroft također iznosi zadovoljstvo što je Kristijan Švarc Šiling prihvatio posao novog visokog predstavnika u BiH.
Povodom aktuelnih razgovora lidera bh. stranaka o promjeni Ustava BiH, Metju Rajkroft podsjeća da je na stolu pet paketa. Ljudska prava i jačanje Vijeća ministra su dogovoreni. Preostaju promjene u Predsjedništvu BiH, Parlamentu, te u odnosima između države i entiteta, što su veoma teška pitanja:
“Nije na meni, ali mislim da bi Bosna i Herecegovina trebala imati jednog predsjednika sa dvojicom potpredsjednika, bez rotacije.”
Ambasdor Rajkroft ima odgovor i na prigovore da su promjene bh. ustava kozmetičke, te da iz RS uslovljavaju stvari zbog početka pregovora o statusu Kosova:
“Prvo, reforme nisu kozmetičke ako su postignute sporazumom i ako će značajno unaprijediti Ustav BiH. Tu su tri razloga: novac, jer je zaista smiješno da država troši 70 posto prihoda na svoju birokratiju; drugo su ljudska prava; i treća oblast jeste potreba da se postigne neophodna spremnost za Evropu. Povodom drugog pitanja, ja zaista ne vidim neku vezu između ove dvije stvari. Ustavi su toliko različiti. O Kosovu postoji rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija koja je odredila process dolaska do konačnog rješenja. Kada je u pitanju RS, ona je svoj identitet dobila Dejtonskim sporazumom i taj sporazum jasno kaže da je RS dio države Bosne i Hercegovine. Bilo bi pogrešno pokušati kazati da ako treba praviti promjene u jednom dijelu ove regije da treba praviti promjene i u drugom dijelu regije. To tako ne ide.”
Ambasador Rajkrofta sa optimizmom vidi razvoj BiH u narednoj godini vjerujući u sposobnost bh. političara:
“Da, mislim da su sposobni. Postoje brojna tehnička pitanja koja treba riješiti u pregovorima o stabilizaciji i pridruživanju. Nadam se, do kraja 2006. godine moguće je da se o tome postigne sporazum. Druga bitna stvar iduće godine su izbori. I to je mogućnost za narode ove zemlje da kažu da su zadovoljni time kako se stvari odvijaju, ili da žele da promijene pravac. Narod ima odgovornost da svoje političare drži za riječ - i kada se međunarodna zajednica povuče veoma je važno da narod, građani BiH preuzmu tu odgovornost.”
“Odluka o početku pregovora o stabilizaciji i pridruživanju jeste prvi korak ka članstvu u Evropskoj uniji. To će biti dug i težak put, ali neophodan, jer će poboljšati živote građana Bosne i Hercegovine. Ekonomija će napredovati, politička situacija i stabilnost zemlje će se poboljšavati kako put ka Evropi bude napredovao. To je, dakle, bio najvažniji događaj godine - početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju. Postoje, tek, brojne potrebne reforme do toga, uključujući sporazum o policijskoj reformi. Tu je početkom godine bilo nekog napretka u saradanji sa Haškim tribunalom, ali, nažalost, to nije vodilo ka potpunoj saradnji, a to je hapšenje i prebacivanje u Hag Karadžića, Mladića i Župljanina. To se treba dogoditi što prije.”
Tek, istovremeno sa krajem šestomjesečnog predsjedavanja Velike Britanije Evropskom unijom, okončava se i jedan drugi mandat bitan za Bosnu i Hercegovinu -Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Pedija Ešdauna:
“Ja iskreno mislim da je on bio najbolji visoki predstavnik kojeg je imala Bosna i Hercegovina - ako samo pogledate lepezu postignutih reformi za njegovog mandata od tri i po godine. Pedi Ešdaun je sa sobom donio veliku energiju u ovu zemlju na njenom putu ka Evropi. Imamo reformu odbrane, a kada Karadžić i Mladić budu u Hagu, tu će biti i članstvo u Partnerstvu za mir, što je ustvari program NATO-a. Kada pogledamo unazad, on može biti veoma ponosan na ono što je uradio ovdje. I mi u Velikoj Britaniji smo također ponosni na njega.”
Ambasador Rajkroft također iznosi zadovoljstvo što je Kristijan Švarc Šiling prihvatio posao novog visokog predstavnika u BiH.
Povodom aktuelnih razgovora lidera bh. stranaka o promjeni Ustava BiH, Metju Rajkroft podsjeća da je na stolu pet paketa. Ljudska prava i jačanje Vijeća ministra su dogovoreni. Preostaju promjene u Predsjedništvu BiH, Parlamentu, te u odnosima između države i entiteta, što su veoma teška pitanja:
“Nije na meni, ali mislim da bi Bosna i Herecegovina trebala imati jednog predsjednika sa dvojicom potpredsjednika, bez rotacije.”
Ambasdor Rajkroft ima odgovor i na prigovore da su promjene bh. ustava kozmetičke, te da iz RS uslovljavaju stvari zbog početka pregovora o statusu Kosova:
“Prvo, reforme nisu kozmetičke ako su postignute sporazumom i ako će značajno unaprijediti Ustav BiH. Tu su tri razloga: novac, jer je zaista smiješno da država troši 70 posto prihoda na svoju birokratiju; drugo su ljudska prava; i treća oblast jeste potreba da se postigne neophodna spremnost za Evropu. Povodom drugog pitanja, ja zaista ne vidim neku vezu između ove dvije stvari. Ustavi su toliko različiti. O Kosovu postoji rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija koja je odredila process dolaska do konačnog rješenja. Kada je u pitanju RS, ona je svoj identitet dobila Dejtonskim sporazumom i taj sporazum jasno kaže da je RS dio države Bosne i Hercegovine. Bilo bi pogrešno pokušati kazati da ako treba praviti promjene u jednom dijelu ove regije da treba praviti promjene i u drugom dijelu regije. To tako ne ide.”
Ambasador Rajkrofta sa optimizmom vidi razvoj BiH u narednoj godini vjerujući u sposobnost bh. političara:
“Da, mislim da su sposobni. Postoje brojna tehnička pitanja koja treba riješiti u pregovorima o stabilizaciji i pridruživanju. Nadam se, do kraja 2006. godine moguće je da se o tome postigne sporazum. Druga bitna stvar iduće godine su izbori. I to je mogućnost za narode ove zemlje da kažu da su zadovoljni time kako se stvari odvijaju, ili da žele da promijene pravac. Narod ima odgovornost da svoje političare drži za riječ - i kada se međunarodna zajednica povuče veoma je važno da narod, građani BiH preuzmu tu odgovornost.”
