Sredinom 90-tih kada je otvaran novi aerodrom u Sarajevu, nakon silnih nedoumica ko će zastupati Evropsku uniju, finansijera cijelog projekta, svečanu vrpcu presjekao je tadasnji šef američke diplomatije, Voren Kristofer. Sličnih epizoda koje ilustruju slabosti javne diplomatije Evropske unije našlo bi se i u novije vrijeme.
Amerika izlazi sa ponudama koje ne možete odbiti, Evropska unija sa ponudama koje ne razumijemo, upozorio je diplomata sa Bliskog istoka dotičući srž problema. Dov Linč (Dov Lynch), ekspert u Institutu bezbjednosne studije Evropske
unije, smatra da Unija ne treba da čini više u medjunarodnoj areni, već mora jasnije staviti do znanja šta preduzima.
"Daću vam primjer južnog Kavkaza odnosno Gruzije, Jermenije i Azerbejdžana gdje je Evropska unija investirala više od milijardu dolara od 1992 godine. Ako pitate vlade tih zemalja kazaće vam da Unija nije učinila ništa, da je beskorisna i neefikasna. Postoji dakle jaz izmedju percepcije u inostranoj javnosti sta Unija radi u stvarnosti. U svojoj analizi ja pokušavam da odgovorim
na pitanje kako da se bolje predstavimo, kako da još bolje argumentujemo ono što već činimo."
RSE: Nakon propasti referenduma o Ustavu 25-orice, mnogi su evropskeptici upitali: Kako ce Unija promovisati svoje ciljeve i ideale u svijetu, kada svojim biračima ne zna da proda najvažniji dokument? Može li se govoriti o ofanzivi javne diplomatije EU bez jedinstvenog šefa diplomatije i Ministarstva inostranih poslova.
DOV LINČ: Naravno da može. Zastoj oko Evropskog ustava utiče na Uniju kao spoljnopolitičkog aktera pošto je jedan od najpozitivnijih elemenata ustavne povelje stvaranje pozicije ministra inostranih poslova EU i službe za spoljne
poslove, drugim riječima jedinstvenog diplomatskog tima. To bi bilo veoma pozitivno, jer bi značilo ujedinjavanje i bolju koordinaciju spoljnopolitičkih aktera u okviru Unije. Bez toga smo u nevoljama, ali javna diplomatija je prezentacija inostranoj javnosti onoga što činite. Javna diplomatija je nastojanje da utičete na to kako vas drugi vide. Smatram da možemo ostvariti oba zadatka iako još nemamo Evropski ustav. Upravo zbog problema s ustavom moramo se angažovati više u javnoj diplomatiji.
RSE: Na sugestiju da se spolja gledano čini kako se mnoge sjajne inicijative EU zagube u birokratskim labirintima u Briselu, naš sagovornik iznosi sljedeći komentar:
DOV LINČ: Baš zato nam treba javna diplomatija, upravo ste rekli kakva je realnost. Ja sam godinama angažovan na projektima koji se tiču politike Evropske unije prema Rusiji, Moldaviji, Ukrajini i južnom Kavkazu. Unija ulaže nevjerovatan napor u tom dijelu svijeta i ne samo napor već i sredstva. Imamo ambiciozne projekte koji se tiču politike prema susjedima. Upravo smo uspostavili mirovnu misiju na granici Ukrajine i Moldavije. Kazati da Unija ne preduzima ništa, odslikava pravi problem. Moramo promijeniti percepciju, jer je pogrešna.
RSE: Rat protiv trerorizma i intervencije u Avganistanu i Iraku, nametnuli su težak zadatak američkoj javnoj diplomatiji da popravi imidž SAD u inostranstvu. Može li EU čiji je imidž relativno pozitivan ipak učiti od Vašingtona?
DOV LINČ: Sjedinjene Države su uložile veliku energiju i sredstva u javnu diplomatiju. To je počelo u vrijeme predsjednika Ajzenhauera tokom hladnog rata 50-tih. Nakon hladnog rata Amerika je obustavila javnu diplomatiju smatrajući da je pobijedila. Nakon terorističkih napada 11. septembra SAD ponovo mnogo ulažu u javnu diplomatiju. Kada su u pitanju namjere i prioritet koji SAD daju javnoj diplomatiji Evropska unija se može ugledati na Ameriku. SAD i Evropska unija su medjutim veoma različiti akteri sa različitim agendama i spoljnom politikom. Unija nema probleme u javnoj diplomatiji koje ima Amerika. Najšire gledano,
Unija je prihvaćena kao pozitivan faktor u većem dijelu svjetskog javnog mnjenja. Postoji rezervoar dobrih i pozitivnih osjećanja za Uniju širom svijeta što nije slučaj sa SAD. Taj rezervoar pozitivnih osjećanja i mišljenja moramo iskoristiti.
RSE: Može li Unija pridobiti javnost zapadnog Balkana ma kako bila vješta njena javna diplomatija, ako se zna da je proces širenja prikočen?
DOV LINČ: Moram ispraviti tezu iz vašeg pitanja. Mislim da zapadni Balkan i Turska ostaju
uključeni u procese proširenja. Tu nema promjene pod uslovom da zapadni Balkan krene u bolne reforme koje Unija zahtijeva. To nije sporno. Problem je šta ćemo učiniti sa Ukrajinom, Moldavijom i Gruzijom i drugim susjedima EU koji se smatraju i jesu u kontekstu istorije i kulture evropske zemlje, ali su u teškoj poziciji, jer Unija nije spremna da razmišlja o njima kao
šansi za dalje širenje. Javna diplomatija je dio toga. Ako Moldaviji i Ukrajini ne možemo kazati- pridružićete nam se, možemo im barem reći: Bićemo uz vas na cijelom putu, jer ste za nas važni susjedi. Integracija u Evropu ne mora da znači i integraciju u Evropsku uniju. Smatram da je javna diplomatija dio rješenja za suspenziju proširenja Unije izvan zapadnog Balkana i Turske.
