Rok za implementaciju referendumske odluke o državno pravnom statusu nije ustavno pravno regulisan, smatra profesor Blagota Mitrić, komentarišući najavu da je crnogorski premijer Milo Đukanović spreman da razmotri odlaganje sprovođenja referendumske odluke o državnom statusu. S obzirom da postoji ustavna norma - da je sve slobodno što nije zabranjeno Ustavom - za proglašenje nezavisnosti u Skupštini Crne Gore nema formalno pravnih prepreka:
"Najvjerovatnije bi se moglo to upodobiti na ovaj način, naravno, polazeći od međunarodno pravne prakse, međunarodno pravnih standarda, a to je da odluku o nezavisnosti proglasi Skupština aklamacijom ili nekom odlukom koja bi bila kao nešto što bi se moralo objaviti u ’Službenom listu’ i od toga trenutka proizvodila sva ta pravna dejstva tih odluka."
Eventualno odlaganje sprovođenja referendumske odluke, ukoliko ona bude nezavisnost, predsjednik Savjeta Grupe za promjene Svetozar Jovićević vidi u tome da se nakon referenduma ostavi prostora da se partneri u Srbiji i Crnoj Gori natjeraju da postignu aranžman o uniji nezavisnih država:
"To bi mnogima olakšalo stvari i trajno riješilo na dobar način odnose između Srbije i Crne Gore, a vjerovatno i dalo političku odstupnicu gospodinu Solani i samoj Evropskoj Uniji. Ja jedino to vidim kao razlog. Dobro, tu se može navesti da se izbjegne radikalizacija u Srbiji. To nije samo po sebi loše. Ja mislim da je, naravno, mnogo bolje, mnogo efektnije da su partneri s iskrenom orijentacijom na dugoročnu i harmoničnu saradnju, mislim na Srbiju i Crnu Goru, da su sjeli za sto i razgovarali prije toga. To bi olakšalo situaciju i u Srbiji, naročito, naravno i u Crnoj Gori, ali i otvorilo neke druge mogućnosti za Evropsku uniju".
Mogućnost da se odloži primjena referendumske odluke prvi je saopštio crnogorski ministar inostranih poslova Miodrag Vlahović koji je prošlog mjeseca označio 13. jul 2006. kao datum proglašenja nezavisnosti:
"Mi smo samo stavili do znanja da Crna Gora može biti fleksibilna u samo jednom detalju, a to je detalj formalizacije referendumske odluke. Mislimo da je to korektno, mislimo da to ne šteti interesima građana Crne Gore po održanom referendumu i, naravno, sve to treba da bude urađeno uz čvrste i jasne međunarodne garancije."
Nijesmo mogli stupiti u kontakt sa crnogorskim šefom diplomatije, kako bi prokomentarisao najavu o mogućem odlaganju proglašenja nezavisnosti. Na pitanje: do kada je moguće odložiti implementaciju eventualne odluke građana o nezavisnosti, s obzirom da Crnu Goru očekuju redovni parlamentarni izbori već u oktobru, Svetozar Jovićević kaže da vlast ima široke mogućnosti za odlaganje proglašenja nezavisnosti:
"Možda nekome bude i odgovaralo da bude i poslije izbora da bi se postigao utisak da jedino ova vlast koja je jedina izborila referendum može okončati njegov rezultat. Ne tvrdim, naravno, to unaprijed, ali moguće je da će biti aranžmana. Mi smo više puta rekli, ja i dalje imam takav čvrst utisak, da je vlasti vrlo stalo, odnosno možda prioritetno stalo do tih narednih izbora koji umnogočemu mogu biti prekretnica za koju oni uopšte u ovom trenutku nijesu sigurni da ih uopšte mogu dobiti".
Za opozicione stranke nema nikakvog smisla odlagati proglašenje nezavisnosti, ukoliko bude donesena takva odluka. Kako je saopštio funkcioner opozicione Narodne stranke Dragan Šoć radi se o besmislici da se najprije donese odluka o nezavisnosti a onda ne htjeti proglasiti je. A profesor Blagota Mitrić smatra da bi se odlaganjem sprovođenja referendumske odluke nakon redovnih parlamentarnih izbora ušlo u političko pravnu konfuziju:
"Mislim da, ako dođe do suspenzije primjene odluke o referendumu, odnosno proglašenju nezavisnosti Crne Gore, tim prije treba da dođe i do odlaganja tih parlamentarnih izbora. Bilo bi najoptimalnije da to eventualno odlaganje bude na primjerenom roku, ali ja mislim najduže do ljeta 2006. godine, kada bi se morale sprovoditi pravne radnje kao pravne posljedice donijete odluke na referendumu o nezavisnosti Crne Gore, a to podrazumijeva raspisivanje izbora za ustavotvornu Skupštinu, donošenje novog Ustava, formiranje organa po novom Ustavu, proces međunarodnog priznanja Crne Gore kao nezavisne države. Ne bi smjelo da dođe do odlaganja rezultata referenduma van nekog primjerenog roka."
"Najvjerovatnije bi se moglo to upodobiti na ovaj način, naravno, polazeći od međunarodno pravne prakse, međunarodno pravnih standarda, a to je da odluku o nezavisnosti proglasi Skupština aklamacijom ili nekom odlukom koja bi bila kao nešto što bi se moralo objaviti u ’Službenom listu’ i od toga trenutka proizvodila sva ta pravna dejstva tih odluka."
Eventualno odlaganje sprovođenja referendumske odluke, ukoliko ona bude nezavisnost, predsjednik Savjeta Grupe za promjene Svetozar Jovićević vidi u tome da se nakon referenduma ostavi prostora da se partneri u Srbiji i Crnoj Gori natjeraju da postignu aranžman o uniji nezavisnih država:
"To bi mnogima olakšalo stvari i trajno riješilo na dobar način odnose između Srbije i Crne Gore, a vjerovatno i dalo političku odstupnicu gospodinu Solani i samoj Evropskoj Uniji. Ja jedino to vidim kao razlog. Dobro, tu se može navesti da se izbjegne radikalizacija u Srbiji. To nije samo po sebi loše. Ja mislim da je, naravno, mnogo bolje, mnogo efektnije da su partneri s iskrenom orijentacijom na dugoročnu i harmoničnu saradnju, mislim na Srbiju i Crnu Goru, da su sjeli za sto i razgovarali prije toga. To bi olakšalo situaciju i u Srbiji, naročito, naravno i u Crnoj Gori, ali i otvorilo neke druge mogućnosti za Evropsku uniju".
Mogućnost da se odloži primjena referendumske odluke prvi je saopštio crnogorski ministar inostranih poslova Miodrag Vlahović koji je prošlog mjeseca označio 13. jul 2006. kao datum proglašenja nezavisnosti:
"Mi smo samo stavili do znanja da Crna Gora može biti fleksibilna u samo jednom detalju, a to je detalj formalizacije referendumske odluke. Mislimo da je to korektno, mislimo da to ne šteti interesima građana Crne Gore po održanom referendumu i, naravno, sve to treba da bude urađeno uz čvrste i jasne međunarodne garancije."
Nijesmo mogli stupiti u kontakt sa crnogorskim šefom diplomatije, kako bi prokomentarisao najavu o mogućem odlaganju proglašenja nezavisnosti. Na pitanje: do kada je moguće odložiti implementaciju eventualne odluke građana o nezavisnosti, s obzirom da Crnu Goru očekuju redovni parlamentarni izbori već u oktobru, Svetozar Jovićević kaže da vlast ima široke mogućnosti za odlaganje proglašenja nezavisnosti:
"Možda nekome bude i odgovaralo da bude i poslije izbora da bi se postigao utisak da jedino ova vlast koja je jedina izborila referendum može okončati njegov rezultat. Ne tvrdim, naravno, to unaprijed, ali moguće je da će biti aranžmana. Mi smo više puta rekli, ja i dalje imam takav čvrst utisak, da je vlasti vrlo stalo, odnosno možda prioritetno stalo do tih narednih izbora koji umnogočemu mogu biti prekretnica za koju oni uopšte u ovom trenutku nijesu sigurni da ih uopšte mogu dobiti".
Za opozicione stranke nema nikakvog smisla odlagati proglašenje nezavisnosti, ukoliko bude donesena takva odluka. Kako je saopštio funkcioner opozicione Narodne stranke Dragan Šoć radi se o besmislici da se najprije donese odluka o nezavisnosti a onda ne htjeti proglasiti je. A profesor Blagota Mitrić smatra da bi se odlaganjem sprovođenja referendumske odluke nakon redovnih parlamentarnih izbora ušlo u političko pravnu konfuziju:
"Mislim da, ako dođe do suspenzije primjene odluke o referendumu, odnosno proglašenju nezavisnosti Crne Gore, tim prije treba da dođe i do odlaganja tih parlamentarnih izbora. Bilo bi najoptimalnije da to eventualno odlaganje bude na primjerenom roku, ali ja mislim najduže do ljeta 2006. godine, kada bi se morale sprovoditi pravne radnje kao pravne posljedice donijete odluke na referendumu o nezavisnosti Crne Gore, a to podrazumijeva raspisivanje izbora za ustavotvornu Skupštinu, donošenje novog Ustava, formiranje organa po novom Ustavu, proces međunarodnog priznanja Crne Gore kao nezavisne države. Ne bi smjelo da dođe do odlaganja rezultata referenduma van nekog primjerenog roka."
