Bosna i Hercegovina ispunila je i posljednji uslov iz Studije izvodljivosti i može potpisati sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom, nakon što je danas i Dom naroda državnog Parlamenta prihvatio Sporazum o restruktuiranju policijskih snaga u BiH. Sporazum je u skladu sa principima koje je Evropska komisija odredila kao osnov za restruktuiranje policije u BiH, koji su definisani u kominikeu Vijeća za implementaciju mira u Briselu, 7. aprila.
Ministar sigurnosti BiH, Bariša Čolak, za Radio Slobodna Evropa kaže kako je nakon usvajanja sporazuma potrebno osigurati pretpostavke za njegovu implementaciju, odnosno osnovati direkciju za njegovo provođenje najkasnije do 31. decembra ove godine. Direkciju će formirati Vijeće ministara BiH, a na osnovu prijedloga entitetskih vlada. Sporazum o reformi policije predviđa da direkcija bude sastavljena od eksperata u policijskim poslovima i sa menadžerskim iskustvom. Restruktuiranje policije, kako predviđa sporazum, trajat će do pet godina. Suština sporazuma je da će biti ugašeni entitetska ministarstva unutrašnjih poslova, te da će policija prelaziti međuentitetske linije:
“Ja bih bio sretan da su neke stvari ubrazane, da smo neke rokove skratili. Možemo mi to ipak - ja se nadam da ti rokovi i ne moraju biti takvi kako je to određeno sporazumom - ukoliko svi budemo na visini zadaće.”
Delegat u Domu naroda BiH Tomislav Limov kaže kako je prihvatanje sporazuma o reformi policije u posljednji trenutak otvorilo vrata BiH za početak pregovora sa Evropskom unijom. Prema njegovom mišljenju, loš potez za BiH bio je odustajanje od izvještaja kojeg je predlagao Martensov plan o reformi policije, a koji je predviđao devet policijskih regija:
“U krajnjoj liniji, puno će toga ovisiti od narednih izbora i od toga tko će biti provoditelj ovog sporazuma.”
Delegat Vinko Radovanović:
“Smatramo da ovaj sporazum u principu nije loš, da neke stvari vraća na početak, da proces dogovaranja sad može da krene i mi se nadamo da ćemo u ovom procesu doći do boljih rješenja od onih koja su bila ponuđena na sto prije ovog sporazuma.”
Delegat Osman Brka:
“Ja mislim da je ovo korak naprijed, s mnogo rezervi. Ja se nadam uz pomoć prijatelja iz svijeta da ćemo ići naprijed.”
Ured Visokog predstavnika ocijenio je da je usvajanje sporazuma o reformi policije posljednja velika reforma koja će BiH omogućiti da iz postratne, postane zemlja na putu ka Evropi. Portparol OHR-a Kevin Saliven:
“Ovo će Bosni i Hercegovini omogućiti da postane stabilna zemlja na putu u Evropu i NATO. Sada je moguće da BiH jasnije vidi kuda ide i šta treba uraditi da stigne do cilja. Ovo je vrijedno truda, jer nijedna zemlja koja je prošla proces započinjanja pregovora o stabilizaciji i pridruživanju nije mogla preskočiti nijedan uslov. Od započinjanja pregovora zavise i odnosi BiH i NATO-a, a i smanjenje uloge Visokog predstavnika sada je moguće. Iako Evropska komisija zahtijeva određeni period prije nego preporuči početak razgovora, moguće je da se to desi prije kraja ove godine.”
Pregovori o reformi policije u Bosni i Hercegovini trajali su desetak mjeseci. Posljedica je to različitih stavova oko nadležnosti policijskih struktura. I dok su predstavnici RS-a insistirali na tome da MUP ovog bh. entiteta ne smije biti ukinut, pregovarači iz Federacije BiH su podržavali plan međunarodne zajednice, koji je predviđao jedinstvene policijske snage koje bi djelovale po principu devet regija.
Sastanci o reformi policije ostat će upamćeni i po mjestima na kojima su održavani, odnosno ekskluzivnim hotelima i motelima smještenim na planinama i moru. Do pregovora je, ipak, došlo nakon što je Visoki predstavnik Pedi Ešdaun izvršio pritisak na predstavnike RS-a.
Ministar sigurnosti BiH, Bariša Čolak, za Radio Slobodna Evropa kaže kako je nakon usvajanja sporazuma potrebno osigurati pretpostavke za njegovu implementaciju, odnosno osnovati direkciju za njegovo provođenje najkasnije do 31. decembra ove godine. Direkciju će formirati Vijeće ministara BiH, a na osnovu prijedloga entitetskih vlada. Sporazum o reformi policije predviđa da direkcija bude sastavljena od eksperata u policijskim poslovima i sa menadžerskim iskustvom. Restruktuiranje policije, kako predviđa sporazum, trajat će do pet godina. Suština sporazuma je da će biti ugašeni entitetska ministarstva unutrašnjih poslova, te da će policija prelaziti međuentitetske linije:
“Ja bih bio sretan da su neke stvari ubrazane, da smo neke rokove skratili. Možemo mi to ipak - ja se nadam da ti rokovi i ne moraju biti takvi kako je to određeno sporazumom - ukoliko svi budemo na visini zadaće.”
Delegat u Domu naroda BiH Tomislav Limov kaže kako je prihvatanje sporazuma o reformi policije u posljednji trenutak otvorilo vrata BiH za početak pregovora sa Evropskom unijom. Prema njegovom mišljenju, loš potez za BiH bio je odustajanje od izvještaja kojeg je predlagao Martensov plan o reformi policije, a koji je predviđao devet policijskih regija:
“U krajnjoj liniji, puno će toga ovisiti od narednih izbora i od toga tko će biti provoditelj ovog sporazuma.”
Delegat Vinko Radovanović:
“Smatramo da ovaj sporazum u principu nije loš, da neke stvari vraća na početak, da proces dogovaranja sad može da krene i mi se nadamo da ćemo u ovom procesu doći do boljih rješenja od onih koja su bila ponuđena na sto prije ovog sporazuma.”
Delegat Osman Brka:
“Ja mislim da je ovo korak naprijed, s mnogo rezervi. Ja se nadam uz pomoć prijatelja iz svijeta da ćemo ići naprijed.”
Ured Visokog predstavnika ocijenio je da je usvajanje sporazuma o reformi policije posljednja velika reforma koja će BiH omogućiti da iz postratne, postane zemlja na putu ka Evropi. Portparol OHR-a Kevin Saliven:
“Ovo će Bosni i Hercegovini omogućiti da postane stabilna zemlja na putu u Evropu i NATO. Sada je moguće da BiH jasnije vidi kuda ide i šta treba uraditi da stigne do cilja. Ovo je vrijedno truda, jer nijedna zemlja koja je prošla proces započinjanja pregovora o stabilizaciji i pridruživanju nije mogla preskočiti nijedan uslov. Od započinjanja pregovora zavise i odnosi BiH i NATO-a, a i smanjenje uloge Visokog predstavnika sada je moguće. Iako Evropska komisija zahtijeva određeni period prije nego preporuči početak razgovora, moguće je da se to desi prije kraja ove godine.”
Pregovori o reformi policije u Bosni i Hercegovini trajali su desetak mjeseci. Posljedica je to različitih stavova oko nadležnosti policijskih struktura. I dok su predstavnici RS-a insistirali na tome da MUP ovog bh. entiteta ne smije biti ukinut, pregovarači iz Federacije BiH su podržavali plan međunarodne zajednice, koji je predviđao jedinstvene policijske snage koje bi djelovale po principu devet regija.
Sastanci o reformi policije ostat će upamćeni i po mjestima na kojima su održavani, odnosno ekskluzivnim hotelima i motelima smještenim na planinama i moru. Do pregovora je, ipak, došlo nakon što je Visoki predstavnik Pedi Ešdaun izvršio pritisak na predstavnike RS-a.
