Bosna i Hercegovina će od 1. januara naredne godine prvi put dobiti jedinstvene oružane snage, čiji će civilni komandant biti državno Predsjedništvo. Entitetska ministarstva odbrane bit će ukinuta i postojat će samo Ministarstvo odbrane na državnom nivou. Bit će ugašeni i Zajednička komanda Vojske Federacije BiH i Generalštab Vojske RS. Prema zakonu o odbrani, uvodi se jedinstveni budžet za odbranu BiH, čime prestaju da postoje entitetski budžeti. Ukida se obaveza služenja vojnog roka, čime oružane snage postaju profesionalna struktura, a gasi se i rezervni sastav.
Ministar odbrane BiH, Nikola Radovanović:
“Bitna dimenzija ovih zakona je da se usvajaju i u naše zakone ugrađuju standardi i zahtjevi koji postoje u većini modernih, demokratskih država i u okviru država članica NATO-a. Glavni sadržaji ili glavna zakonska rješenja koja se predviđaju su usmjerena prema stvaranju malih, profesionalnih oružanih snaga koje će biti opremljene, obučene i kocipirane tako da su upotrebljive u međunarodnom kontekstu i za doprinos međunarodnom miru i stabilnosti, a na unutrašnjem planu za pomoć civilnom stanovništvu u slučaju prirodnih, tehničkih i drugih katastrofa, i koje će imati određene kapacitete za doprinos borbi protiv terorizma, kao jedne od najozbiljnijih savremenih prijetnji.”
U Parlamentu BiH suprotna su mišljenja o tome kakav je značaj jedinstvenih oružanih snaga. I dok jedni smatraju kako je jedina dobra stvar što će biti ukinuti vojni rok i rezervni sastav, drugi ocjenjuju kako će postojanje jednog ministarstva odbrane na nivou države, ali i jedinstvena vojska, vratiti povjerenje među tri konstitutivna naroda. Poslanik Beriz Belkić:
“Država BiH je dobila jednu normalnu funkciju koju sve zemlje u svijetu imaju. Na ovaj način mi otvaramo mogućnost integracije, odnosno ulaska i u Partnerstvo za mir i u NATO savez. I vrlo je važno da građani BiH shvate: nikom ništa nije oteto.”
Nasuprot ovom stajalištu, poslanici u Parlamentu BiH koji dolaze sa područja RS jedinstveni su u ocjeni kako u narednom periodu treba raditi na demilitarizaciji, jer smatraju da jedino tako može doći do povjerenja među narodima u BiH. Poslanik Milorad Živković:
“Mi mislimo da je demilitarizacija najbolje rješenje za sve narode i građane u BiH, koje bi dovelo u krajnjoj liniji ka pojačavanju uzajamnog međusobnog povjerenja.”
Poslanik Tihomir Gligorić:
“Mislim da nam ne trebaju vojske. Kad god smo ih imali, uvijek je to bila vojska koja je po prirodi stvari radila jedna protiv drugih.”
Za poslanika Martina Raguža jedinstvena vojska i Ministarstvo odbrane na državnom nivou omogućavaju Bosni i Hercegovini da ide korak dalje ka evroatlantskim integracijama:
“Prvi put je stvorena jedna profesionalna, efikasna, moderna i na NATO standardima zasnovana vojna sila koja će štititi integritet i neovisnost BiH, imati mogućnost da sudjeluje u kolektivnim mirovnim operacijama u svijetu. Vjerujem da će to biti temelj zaista za jednu modernu, efikasnu oružanu silu, koja će biti pod parlamentarnim nadzorom, znači depolitizirana.”
Oružane snage BiH imat će aktivnu i rezervnu komponentu, a činit će ih pripadnici sva tri konstitutivna naroda i ostalih. Biće sastavljene iz rodova organizovanih po sistemu pukova. Postojat će tri pješadijska puka koja neće imati operativne i administrativne ovlasti. Osnovna formacija oružanih snaga je brigada, a njene komande sastojat će se od pripadnika više pukova. Zakonom o odbrani, čija primjena počinje 1. januara naredne godine, Oružane snage BiH brojat će 10.000 profesionalnih vojnih lica, te 1.000 civila.
Ministar odbrane BiH, Nikola Radovanović:
“Bitna dimenzija ovih zakona je da se usvajaju i u naše zakone ugrađuju standardi i zahtjevi koji postoje u većini modernih, demokratskih država i u okviru država članica NATO-a. Glavni sadržaji ili glavna zakonska rješenja koja se predviđaju su usmjerena prema stvaranju malih, profesionalnih oružanih snaga koje će biti opremljene, obučene i kocipirane tako da su upotrebljive u međunarodnom kontekstu i za doprinos međunarodnom miru i stabilnosti, a na unutrašnjem planu za pomoć civilnom stanovništvu u slučaju prirodnih, tehničkih i drugih katastrofa, i koje će imati određene kapacitete za doprinos borbi protiv terorizma, kao jedne od najozbiljnijih savremenih prijetnji.”
U Parlamentu BiH suprotna su mišljenja o tome kakav je značaj jedinstvenih oružanih snaga. I dok jedni smatraju kako je jedina dobra stvar što će biti ukinuti vojni rok i rezervni sastav, drugi ocjenjuju kako će postojanje jednog ministarstva odbrane na nivou države, ali i jedinstvena vojska, vratiti povjerenje među tri konstitutivna naroda. Poslanik Beriz Belkić:
“Država BiH je dobila jednu normalnu funkciju koju sve zemlje u svijetu imaju. Na ovaj način mi otvaramo mogućnost integracije, odnosno ulaska i u Partnerstvo za mir i u NATO savez. I vrlo je važno da građani BiH shvate: nikom ništa nije oteto.”
Nasuprot ovom stajalištu, poslanici u Parlamentu BiH koji dolaze sa područja RS jedinstveni su u ocjeni kako u narednom periodu treba raditi na demilitarizaciji, jer smatraju da jedino tako može doći do povjerenja među narodima u BiH. Poslanik Milorad Živković:
“Mi mislimo da je demilitarizacija najbolje rješenje za sve narode i građane u BiH, koje bi dovelo u krajnjoj liniji ka pojačavanju uzajamnog međusobnog povjerenja.”
Poslanik Tihomir Gligorić:
“Mislim da nam ne trebaju vojske. Kad god smo ih imali, uvijek je to bila vojska koja je po prirodi stvari radila jedna protiv drugih.”
Za poslanika Martina Raguža jedinstvena vojska i Ministarstvo odbrane na državnom nivou omogućavaju Bosni i Hercegovini da ide korak dalje ka evroatlantskim integracijama:
“Prvi put je stvorena jedna profesionalna, efikasna, moderna i na NATO standardima zasnovana vojna sila koja će štititi integritet i neovisnost BiH, imati mogućnost da sudjeluje u kolektivnim mirovnim operacijama u svijetu. Vjerujem da će to biti temelj zaista za jednu modernu, efikasnu oružanu silu, koja će biti pod parlamentarnim nadzorom, znači depolitizirana.”
Oružane snage BiH imat će aktivnu i rezervnu komponentu, a činit će ih pripadnici sva tri konstitutivna naroda i ostalih. Biće sastavljene iz rodova organizovanih po sistemu pukova. Postojat će tri pješadijska puka koja neće imati operativne i administrativne ovlasti. Osnovna formacija oružanih snaga je brigada, a njene komande sastojat će se od pripadnika više pukova. Zakonom o odbrani, čija primjena počinje 1. januara naredne godine, Oružane snage BiH brojat će 10.000 profesionalnih vojnih lica, te 1.000 civila.
