Prvi korak koji Srbija i Crna Gora moraju preduzeti u procesu bezbjednosne integracije jeste puna saradnja sa Hagom, kaže Majkl Mekarti:
«Prvi korak koji još nije ispunjen, koji Evropa, Amerika i Evropska unija traže od Srbije i Crne Gore da ispune, jeste kooperacija sa Hagom. I dok se to ne ispuni, neće biti drugog koraka u reformama, neće biti drugog koraka u samoj integraciji, u bezbjednosnoj integraciji zemlje. Mislim da moramo da se sjetimo kako je Jugoslavija uvijek bila jedna sofisticirana zemlja koja je gledala unaprijed, posebno u odnosu na zemlje u regionu; u posljednjih nekoliko godina neke od bivših jugoslovenskih republika su preuzele dva, tri koraka unazad i mi se nadamo da će oni moći da se sjete tih godina kada je Jugoslavija bila jedna divna i sofisticirana, demokratski orjentisana zemlja. I da će uspjeti da preuzmu potrebne korake na putu ka integraciji i reformi. Mislim da ljudi treba da prenebregnu da li je neko Srbin ili Kosovar ili Crnogorac i da pogledaju sve to sa stanovišta da smo svi mi isti i da samo zajedno možemo da krenemo u dalji razvoj i reforme ovog sektora.»
Na otvaranju Regionalne konferencije o bezbjednosti čule su se različite ocjene o dostignutom stepenu reforme vojske Srbije i Crne Gore od strane zvaničnika Crne Gore i same vojske. Kako tu činjenicu tumači naš sagovornik?
«Mislim da je zvaničnik iz Crne Gore nagovijestio da Crna Gora želi da vidi mnogo brže reforme u ovom sektoru, dok smo čuli nešto drugo od strane predstavnika iz Srbije. Amerika ima stav da Srbija napravi i krene u reforme mnogo brže, ali mi smo ipak mišljenja da ti dogovori, ti problemi treba da se riješe između Srbije i Crne Gore, internim putem, internim dijalogom.“
U odgovoru na pitanje kako procjenjuje bezbjednost i stabilnost regiona, predstavnik Evorpskog centra za bezbjednosne studije Majkl Mekarti kaže da još postoje demokratski standardi koji nijesu primjenjeni u zemljama regiona, a da ciljevi u bezbjednosnom smislu moraju biti zajednički:
«Ja gledam regionalnu stabilnost i bezbjednost Zapadnog Balkana u sklopu globalne bezbjednosti: tu su Srednji Istok i Afrika. Poenta ove konferencije je da dovedemo ljude, zvaničnike zemalja iz ove regije, i da sjednu da razgovaraju, da se dogovore o nekoj bazi, o nekim standardima koje žele i nekim ciljevima koje njihove zemlje treba da ispune. I od te baze da nastave dalje da rade ka ostvarivanju tih ciljeva, jer mi smatramo da postoje određeni demokratski standardi koji nijesu trenutno zastupljeni u ovim zemljama i oni se mogu postići, ali samo zajedno i samo kroz dijalog, jedan demokratski dijalog koji može da se začne i na konferencijama kao što je ova. U suprotnom, mi se plašimo da će oni da se koncentrišu samo na njihovu zemlju i da neće uspjeti da maksimiziraju međusobnu saradnju, koju samo oni mogu da postignu.“
«Prvi korak koji još nije ispunjen, koji Evropa, Amerika i Evropska unija traže od Srbije i Crne Gore da ispune, jeste kooperacija sa Hagom. I dok se to ne ispuni, neće biti drugog koraka u reformama, neće biti drugog koraka u samoj integraciji, u bezbjednosnoj integraciji zemlje. Mislim da moramo da se sjetimo kako je Jugoslavija uvijek bila jedna sofisticirana zemlja koja je gledala unaprijed, posebno u odnosu na zemlje u regionu; u posljednjih nekoliko godina neke od bivših jugoslovenskih republika su preuzele dva, tri koraka unazad i mi se nadamo da će oni moći da se sjete tih godina kada je Jugoslavija bila jedna divna i sofisticirana, demokratski orjentisana zemlja. I da će uspjeti da preuzmu potrebne korake na putu ka integraciji i reformi. Mislim da ljudi treba da prenebregnu da li je neko Srbin ili Kosovar ili Crnogorac i da pogledaju sve to sa stanovišta da smo svi mi isti i da samo zajedno možemo da krenemo u dalji razvoj i reforme ovog sektora.»
Na otvaranju Regionalne konferencije o bezbjednosti čule su se različite ocjene o dostignutom stepenu reforme vojske Srbije i Crne Gore od strane zvaničnika Crne Gore i same vojske. Kako tu činjenicu tumači naš sagovornik?
«Mislim da je zvaničnik iz Crne Gore nagovijestio da Crna Gora želi da vidi mnogo brže reforme u ovom sektoru, dok smo čuli nešto drugo od strane predstavnika iz Srbije. Amerika ima stav da Srbija napravi i krene u reforme mnogo brže, ali mi smo ipak mišljenja da ti dogovori, ti problemi treba da se riješe između Srbije i Crne Gore, internim putem, internim dijalogom.“
U odgovoru na pitanje kako procjenjuje bezbjednost i stabilnost regiona, predstavnik Evorpskog centra za bezbjednosne studije Majkl Mekarti kaže da još postoje demokratski standardi koji nijesu primjenjeni u zemljama regiona, a da ciljevi u bezbjednosnom smislu moraju biti zajednički:
«Ja gledam regionalnu stabilnost i bezbjednost Zapadnog Balkana u sklopu globalne bezbjednosti: tu su Srednji Istok i Afrika. Poenta ove konferencije je da dovedemo ljude, zvaničnike zemalja iz ove regije, i da sjednu da razgovaraju, da se dogovore o nekoj bazi, o nekim standardima koje žele i nekim ciljevima koje njihove zemlje treba da ispune. I od te baze da nastave dalje da rade ka ostvarivanju tih ciljeva, jer mi smatramo da postoje određeni demokratski standardi koji nijesu trenutno zastupljeni u ovim zemljama i oni se mogu postići, ali samo zajedno i samo kroz dijalog, jedan demokratski dijalog koji može da se začne i na konferencijama kao što je ova. U suprotnom, mi se plašimo da će oni da se koncentrišu samo na njihovu zemlju i da neće uspjeti da maksimiziraju međusobnu saradnju, koju samo oni mogu da postignu.“
