Vecina americkih analiticara slaze se da ce politika prema Iraku i Iranu biti glavni priortiteti nove/stare administracije, ali najavljuju i jednu potpuno novu vanjskopoliticku inicijativu kojom ce Washington nastojati sprijeciti stvaranje buducih kriznih zarista u svijetu. Najvisi duznosnici administracije u nekoliko su navrata najavili kako ce se Amerika dodatno angazirati na globalnom sirenju demokracije kao najbolje prevencije protiv destabilizacije medjunarodnog sistema.
Na sinocnjem saslusanju pred Odborom za vanjsku politiku americkog Senata, u prilog tome govorila je i buduca ministrica vanjskih poslova Condoleeza Rice:
"Amerika i slobodni svijet ponovo su ukljuceni u dugotrajnu borbu protiv ideologije mrznje i tiranije, terora i beznadja. Moramo se suociti s tim izazovima s onom istom vizijom i hrabroscu koje smo imali nakon Drugog svjetskog rata," kazala je Condoleezza Rice.
Najavljujuci svoj vecerasnji inauguralni govor, predsjednik Bush je rekao kako namjerava poruciti svijetu da su sloboda i demokracija glavni preduvjet za mir:
"Radujem se sto cu imati priliku poruciti zemlji i svijetu da mi u Americi volimo slobodu i da vjerujemo kako svi zasluzuju da budu slobodni. Znam da ce, kad postane slobodniji, svijet postati i mirniji", kazao je americki predsjednik u Washingtonu, na jednoj od brojnih zabava koje predhode svecanoj inauguraciji.
Nekadasnji analiticar za Bliski istok Sredisnje americke obavjestajne agencije (CIA) Reuel Gerecht, tvrdi da pomenute objave predsjednika Busha i Condoleezze Rice potvrdjuju novi pristup vanjskoj politici koji ukljucuje i podrsku demokratskim procesima sirom svijeta, a posebno na Bliskom istoku, gdje je ranija americka podrska diktatorskim rezimima dovela do nezadovoljstva i jacanja radikalnih islamskih pokreta:
"Kada pogledate kako su prethodne administracije zanemarivale vezu izmedju diktature, autokracije i jacanja islamskog ekstremizma, mislim da se moze reci kako se odnos ove administracije prema tome iz temelja mijenja i to se odrazva u americkoj vanjskoj politici koja ce se bez sumnje i dalje nastaviti u tom pravcu," kaze Gereht.
No, dio promatraca u Washingtonu vjeruje da je sposobnost Sjedinjenih Drava da se reafirmiraju kao glavni globalni promotor demokracije i ljudskih prava ozbiljno umanjena americkom invazijom Iraka i onim sto se naziva ratom protiv terorizma, a sto nerijetko ukljucuje mucenja zatocenih osumnjicenika. Medju njima je i Tom Malinowski, djelatnik nevladine organizacije za zastitu ljudskih prava Human Rights Watch.
"Nema sumnje da ce trenutna percepcija administrcije koja je dopustala mucenja, krsenje Zenevskih konvencija i drugih vaznih medjunarodnih ugovora, otezati nastojanja Sjedinjenih Drzava da djelotvorno utjecu na druge drzave svijeta da postuju standarde u zastiti ljudskih prava," kaze Malinowski.
Za prvu stanicu na putu ciji je cilj povratiti medunarodni ugled Sjedinjenih Drzava i pridobiti i druge da se pridruze globalnoj borbi za demokraciju i ljudska prava, americki je predsjednik izabrao Evropu. Sljedeceg mjeseca, George W. Bush i najvisi duznosnici njegove administracije pokusat ce u Bruxellesu u i drugim prijestonicama izgladiti odnose s clanicama Evropske unije. Od uspjeha te misije, slaze e vecina analiticara, u znatnoj mjeri ovisi i uspjeh najavljenog, novog vanjskopolitickog kursa vlade u Washingtonu.
Na sinocnjem saslusanju pred Odborom za vanjsku politiku americkog Senata, u prilog tome govorila je i buduca ministrica vanjskih poslova Condoleeza Rice:
"Amerika i slobodni svijet ponovo su ukljuceni u dugotrajnu borbu protiv ideologije mrznje i tiranije, terora i beznadja. Moramo se suociti s tim izazovima s onom istom vizijom i hrabroscu koje smo imali nakon Drugog svjetskog rata," kazala je Condoleezza Rice.
Najavljujuci svoj vecerasnji inauguralni govor, predsjednik Bush je rekao kako namjerava poruciti svijetu da su sloboda i demokracija glavni preduvjet za mir:
"Radujem se sto cu imati priliku poruciti zemlji i svijetu da mi u Americi volimo slobodu i da vjerujemo kako svi zasluzuju da budu slobodni. Znam da ce, kad postane slobodniji, svijet postati i mirniji", kazao je americki predsjednik u Washingtonu, na jednoj od brojnih zabava koje predhode svecanoj inauguraciji.
Nekadasnji analiticar za Bliski istok Sredisnje americke obavjestajne agencije (CIA) Reuel Gerecht, tvrdi da pomenute objave predsjednika Busha i Condoleezze Rice potvrdjuju novi pristup vanjskoj politici koji ukljucuje i podrsku demokratskim procesima sirom svijeta, a posebno na Bliskom istoku, gdje je ranija americka podrska diktatorskim rezimima dovela do nezadovoljstva i jacanja radikalnih islamskih pokreta:
"Kada pogledate kako su prethodne administracije zanemarivale vezu izmedju diktature, autokracije i jacanja islamskog ekstremizma, mislim da se moze reci kako se odnos ove administracije prema tome iz temelja mijenja i to se odrazva u americkoj vanjskoj politici koja ce se bez sumnje i dalje nastaviti u tom pravcu," kaze Gereht.
No, dio promatraca u Washingtonu vjeruje da je sposobnost Sjedinjenih Drava da se reafirmiraju kao glavni globalni promotor demokracije i ljudskih prava ozbiljno umanjena americkom invazijom Iraka i onim sto se naziva ratom protiv terorizma, a sto nerijetko ukljucuje mucenja zatocenih osumnjicenika. Medju njima je i Tom Malinowski, djelatnik nevladine organizacije za zastitu ljudskih prava Human Rights Watch.
"Nema sumnje da ce trenutna percepcija administrcije koja je dopustala mucenja, krsenje Zenevskih konvencija i drugih vaznih medjunarodnih ugovora, otezati nastojanja Sjedinjenih Drzava da djelotvorno utjecu na druge drzave svijeta da postuju standarde u zastiti ljudskih prava," kaze Malinowski.
Za prvu stanicu na putu ciji je cilj povratiti medunarodni ugled Sjedinjenih Drzava i pridobiti i druge da se pridruze globalnoj borbi za demokraciju i ljudska prava, americki je predsjednik izabrao Evropu. Sljedeceg mjeseca, George W. Bush i najvisi duznosnici njegove administracije pokusat ce u Bruxellesu u i drugim prijestonicama izgladiti odnose s clanicama Evropske unije. Od uspjeha te misije, slaze e vecina analiticara, u znatnoj mjeri ovisi i uspjeh najavljenog, novog vanjskopolitickog kursa vlade u Washingtonu.
