RSE: Gospodine Vajt, predstavnici Srbije i Crne Gore počinju razgovore o mogućem razdruživanju. Kakva su Vaša očekivanja u vezi s tim i da li mislite da budućenost državne zajednice može biti razriješena samo kroz međusobni sporazum država članica?
VAJT: Mi smo uvijek smatrali da je poželjno da se Srbija i Crna Gora dogovore i odluče kakav bi njihov uzajamni status trebalo da bude, tako da se nama sviđa ideja pregovora između te dvije strane. To se može obaviti samo kroz pregovore, ali se naravno postavlja pitanje da li su dvije strane u stanju da to urade. U svakom slučaju bilo bi dobro da mogu.
RSE: Mnogi analitičari, pa i međunarodne organizacije smatraju da se državna zajednica pokazala nefunkcionalnom. Da li smatrate da je i Brisel, koji je oštro insistirao na opstanku zajednice, promijenio mišljenje o ovom pitanju?
VAJT: Prilično je jasno da su očekivanja evropske zajednice da se državna zajednica održi minimum tri godine kako je predviđeno i Ustavnom poveljom. Mislim da je to indikator i mislim da Brisel neće ići dalje od toga. Što se tiče funkcionalnosti, moram reći da su neke institucije državne zajednice zaživjele, kao što je Ministarstvo inostranih poslova koje predstavlja i Srbiju i Crnu Goru. Na drugoj strani, sud državne zajednice još nije zaživio, što je veoma čudno nakon dvije godine.
RSE: Kakva je Vaša generalna impresija o funkcionalnosti zajednice?
VAJT: Nama izgleda kao da jedan dio funkcioniše, a drugi ne.
RSE: Srbija i dalje odbija saradnju s Hagom, što nailazi na oštru kritiku međunarodne zajednice. Koliko, po Vama, ovo dodatno opravdava zahtjev Crne Gore za specijalnim tretmanom i posebnim priznanjem?
VAJT: U ovom momantu najoperativnije je pitanja NATO Partnerstvo za mir, sa čim Crna Gora nikada nije imala problem. Ali mislim da što evropska persprektiva za Srbiju postaje realnija, posebno kada je u pitanju Fizibiliti studija, nakon koje će se eventualno započeti pregovori o sporazumu i stabilizaciji pridruživanja Evropskoj Uniji pitanje saradnje s Tribunalom postaje sve aktuelnije i važnije, tako da mi se čini da će to pitanje biti krucijalno.
RSE: Da li prepoznajete i neke druge stvari oko kojih se stavovi Srbije i Crne Gore razlikuju i koja same po sebi otežavaju opstanak državne zajednice?
VAJT: Pitanje Haga jedino je koje utiče na sliku koja se stiče u međunarodnoj zajednici. Naravno, postoji čitav sprektar pitanja oko kojih postoji razmimoilaženje, ali saradnja sa Hagom je najveći problem, drugi je, naravno, Kosovo i njegov budući status. Odnos Srbije i Crne Gore prema tom pitanju se veoma razlikuje. Srbija prisvaja Kosovo, a Crna Gora ne. Ali, iako postoje različiti stavovi oko Kosova, ne vidim da to može biti problem koji će pocijepati državnu zajednicu.
RSE: Koliko neriješeni status Kosova usporava finalno rješenje državnog statusa Crne Gore i da li mislite da je Crna Gora u neku ruku talac tog pitanja, kako to tvrde crnogorski funkcioneri?
VAJT: Mislim da će bez rješenja statusa Kosova Srbija ostati talac te situacije, ali ne vidim da se taj problem na Crnu Goru odražva na na taj isti način. Mislim da smo prošli fazu kada je taj problem mogao biti prepreka crnogorskom procesu. Što se tiče Srbije i Crne Gore, kao što sam rekao, mi insistiramo da države članice postignu dogovor o svom međusobnom odnosu. Mi ćemo podržati taj eventualni dogovor kakav god on bude. Što se tiče Kosova očigledno je da se ono kreće ka nekoj vrsti uslovne nazavisnosti i mislimo da je veoma važno za regionalnu stabilnost da međunarodna zajednica što više ubrza konačno rješenje tog pitanja.
VAJT: Mi smo uvijek smatrali da je poželjno da se Srbija i Crna Gora dogovore i odluče kakav bi njihov uzajamni status trebalo da bude, tako da se nama sviđa ideja pregovora između te dvije strane. To se može obaviti samo kroz pregovore, ali se naravno postavlja pitanje da li su dvije strane u stanju da to urade. U svakom slučaju bilo bi dobro da mogu.
RSE: Mnogi analitičari, pa i međunarodne organizacije smatraju da se državna zajednica pokazala nefunkcionalnom. Da li smatrate da je i Brisel, koji je oštro insistirao na opstanku zajednice, promijenio mišljenje o ovom pitanju?
VAJT: Prilično je jasno da su očekivanja evropske zajednice da se državna zajednica održi minimum tri godine kako je predviđeno i Ustavnom poveljom. Mislim da je to indikator i mislim da Brisel neće ići dalje od toga. Što se tiče funkcionalnosti, moram reći da su neke institucije državne zajednice zaživjele, kao što je Ministarstvo inostranih poslova koje predstavlja i Srbiju i Crnu Goru. Na drugoj strani, sud državne zajednice još nije zaživio, što je veoma čudno nakon dvije godine.
RSE: Kakva je Vaša generalna impresija o funkcionalnosti zajednice?
VAJT: Nama izgleda kao da jedan dio funkcioniše, a drugi ne.
RSE: Srbija i dalje odbija saradnju s Hagom, što nailazi na oštru kritiku međunarodne zajednice. Koliko, po Vama, ovo dodatno opravdava zahtjev Crne Gore za specijalnim tretmanom i posebnim priznanjem?
VAJT: U ovom momantu najoperativnije je pitanja NATO Partnerstvo za mir, sa čim Crna Gora nikada nije imala problem. Ali mislim da što evropska persprektiva za Srbiju postaje realnija, posebno kada je u pitanju Fizibiliti studija, nakon koje će se eventualno započeti pregovori o sporazumu i stabilizaciji pridruživanja Evropskoj Uniji pitanje saradnje s Tribunalom postaje sve aktuelnije i važnije, tako da mi se čini da će to pitanje biti krucijalno.
RSE: Da li prepoznajete i neke druge stvari oko kojih se stavovi Srbije i Crne Gore razlikuju i koja same po sebi otežavaju opstanak državne zajednice?
VAJT: Pitanje Haga jedino je koje utiče na sliku koja se stiče u međunarodnoj zajednici. Naravno, postoji čitav sprektar pitanja oko kojih postoji razmimoilaženje, ali saradnja sa Hagom je najveći problem, drugi je, naravno, Kosovo i njegov budući status. Odnos Srbije i Crne Gore prema tom pitanju se veoma razlikuje. Srbija prisvaja Kosovo, a Crna Gora ne. Ali, iako postoje različiti stavovi oko Kosova, ne vidim da to može biti problem koji će pocijepati državnu zajednicu.
RSE: Koliko neriješeni status Kosova usporava finalno rješenje državnog statusa Crne Gore i da li mislite da je Crna Gora u neku ruku talac tog pitanja, kako to tvrde crnogorski funkcioneri?
VAJT: Mislim da će bez rješenja statusa Kosova Srbija ostati talac te situacije, ali ne vidim da se taj problem na Crnu Goru odražva na na taj isti način. Mislim da smo prošli fazu kada je taj problem mogao biti prepreka crnogorskom procesu. Što se tiče Srbije i Crne Gore, kao što sam rekao, mi insistiramo da države članice postignu dogovor o svom međusobnom odnosu. Mi ćemo podržati taj eventualni dogovor kakav god on bude. Što se tiče Kosova očigledno je da se ono kreće ka nekoj vrsti uslovne nazavisnosti i mislimo da je veoma važno za regionalnu stabilnost da međunarodna zajednica što više ubrza konačno rješenje tog pitanja.
