RSE: Osim što vaš izbor, gospodine Dizdareviću, za potpredsjednika Helsinške federacije znači izuzetno priznanje, koliko će biti podsticaj za dalje unapređivanje zaštite ljudskih prava u BiH?
DIZDAREVIĆ: Mislim da će više pažnje biti posvećeno BiH, kako zbog ovog izbora, tako i zbog potrebe da BiH značajnije unaprijedi stanje ljudskih prava s obzirom na pretenzije da uđe u euroatlantske integracije. I u tom smislu i naš rad ide ka tome da BiH dostigne taj nivo i zakonodavstva i prakse koji će biti prihvatljiv Evropskoj uniji. I makar na segmentu ljudskih prava nadam se da će BiH u narednim godinama ići ubrzanim koracima ka realizaciji tih standarda koji su i kod nas obavezujući od potpisivanja Dejtonskog sporazuma na ovamo.
RSE: Šta možete izdvojiti kao dostignuće u ovoj oblasti, a šta još uvijek ostaje mrlja u ostvarivanju ljudskih prava u BiH?
DIZDAREVIĆ: Vrlo visok stepen ostvarivanja imovinskih prava, koji je dostigao negdje 95 posto. To je bio jedan težak proces, jer se radilo o više od 2 miliona i 200 hiljada ljudi koji su imali status izbjeglih i raseljenih lica. Njihova imovina im je vraćena. Usvojeni su i neki dobri zakoni u BiH. Ali mislim da suštinski još uvijek nije uspostavljena vladavima prava. Svi građani u BiH se ne osjećaju jednaki pred zakonom, a nacionalistički karakter vodećih politika navodi na to da je prilično raširena diskriminacija na temelju nacionalnosti, na temelju političke pripadnosti. Imamo veliki broj problema u domenu ženskih ljudskih prava, dječijih ljudskih prava, prava osoba sa invaliditetom, manjina u BiH, Roma, Albanaca i niza drugih nacionalnosti. Dakle, dosta je toga što još BiH mora da uradi da dostignemo jedan prihvatljivi nivo stanja ljudskih prava.
RSE: Provedena je i opsežna reforma pravosuđa. Da li su ostvareni efekti koji su predviđani?
DIZDAREVIĆ: Da, usvojeni su i novi krivični zakoni, Zakon o krivičnom postupku, ponovno je izvršen izbor sudija i tužilaca. No, sa stanovišta prosječnog građanima BiH ne može se kazati da je to nekakav bitniji pomak, da su procedure postale pravičnije, da nema uplitanja politike u rad sudova, da su sudovi efikasniji, da nemaju dva aršina itd. Tako da je očigledno da ova reforma pravosuđa, koliko god je imala nekih pozitivnih aspekata, ipak nije donijela željene rezultate. Mislim da ćemo, vjerovatno, iz jedne reforme pravosuđa odmah uskočiti u slijedeću.
RSE: Kako se, gospodine Dizdareviću, organi vlasti odnose prema unapređivanju i zaštiti ljudskih prava?
DIZDAREVIĆ: Ima dosta neznanja, ima dosta birokratskog odnosa vlasti prema ljudskim pravima, ima zaista suštinskog nerazumijevanja šta bi to vlasti trebale da urade i kako bi trebale da zaštite pojedinca. Ja sam sklon da to kvalifikujem kao nedostatak kulture ljudskih prava, koji je dijelom posljedica i činjenice da je to relativno nova oblast u BiH, da smo se mi sa ovim konceptom ljudskih prava suočili tek po potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i da očigledno neke stvari se ne mogu dogoditi preko noći. Međutim, to ni na koji način ne opravdava vlasti. One su dužne poznavati prava građanina, one su dužne ta prava štititi i nema tog alibija koji bi zaštitio vlast u nečinjenju ili u direktnom kršenju ljudskih prava.
RSE: Vi upozoravate da i međunarodna zajednica krši ljudska prava u BiH.
DIZDAREVIĆ: Mi, nažalost, imamo i te pojave od strane onih koji bi trebali da budu zaštitnici i tumači Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući i aneks o ljudskim pravima. Dakle, bilo je niz pojava kršenja ljudskih prava i od strane predstavnika međunarodne zajednice u proteklom periodu i mi smo na to ukazivali. Mislim da je svijest o tome prilično prodrla u dio međunarodne zajednice i ja se nadam da će se to mijenjati i da će se i predstavnici međunarodne zajednice više pridržavati Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao temeljnog akta na kome se zasnivaju ljudska prava i slobode u ovoj zemlji, i da nećemo imati više pojave koje smo imali u proteklim godinama - da i međunarodna zajednica krši prava građanina.
Početkom naredne godine Helsinški komitet za ljudska prava u BiH obilježit će deceniju uspješne borbe za ostvarivanje osnovnog prava čovjeka. Izbor našeg sagovornika, Srđana Dizdarevića, na jedno od čelnih mjesta u Međunarodnoj helsinškoj federaciji sigurno će biti novi podsticaj u borbi za ljudska prava.
DIZDAREVIĆ: Mislim da će više pažnje biti posvećeno BiH, kako zbog ovog izbora, tako i zbog potrebe da BiH značajnije unaprijedi stanje ljudskih prava s obzirom na pretenzije da uđe u euroatlantske integracije. I u tom smislu i naš rad ide ka tome da BiH dostigne taj nivo i zakonodavstva i prakse koji će biti prihvatljiv Evropskoj uniji. I makar na segmentu ljudskih prava nadam se da će BiH u narednim godinama ići ubrzanim koracima ka realizaciji tih standarda koji su i kod nas obavezujući od potpisivanja Dejtonskog sporazuma na ovamo.
RSE: Šta možete izdvojiti kao dostignuće u ovoj oblasti, a šta još uvijek ostaje mrlja u ostvarivanju ljudskih prava u BiH?
DIZDAREVIĆ: Vrlo visok stepen ostvarivanja imovinskih prava, koji je dostigao negdje 95 posto. To je bio jedan težak proces, jer se radilo o više od 2 miliona i 200 hiljada ljudi koji su imali status izbjeglih i raseljenih lica. Njihova imovina im je vraćena. Usvojeni su i neki dobri zakoni u BiH. Ali mislim da suštinski još uvijek nije uspostavljena vladavima prava. Svi građani u BiH se ne osjećaju jednaki pred zakonom, a nacionalistički karakter vodećih politika navodi na to da je prilično raširena diskriminacija na temelju nacionalnosti, na temelju političke pripadnosti. Imamo veliki broj problema u domenu ženskih ljudskih prava, dječijih ljudskih prava, prava osoba sa invaliditetom, manjina u BiH, Roma, Albanaca i niza drugih nacionalnosti. Dakle, dosta je toga što još BiH mora da uradi da dostignemo jedan prihvatljivi nivo stanja ljudskih prava.
RSE: Provedena je i opsežna reforma pravosuđa. Da li su ostvareni efekti koji su predviđani?
DIZDAREVIĆ: Da, usvojeni su i novi krivični zakoni, Zakon o krivičnom postupku, ponovno je izvršen izbor sudija i tužilaca. No, sa stanovišta prosječnog građanima BiH ne može se kazati da je to nekakav bitniji pomak, da su procedure postale pravičnije, da nema uplitanja politike u rad sudova, da su sudovi efikasniji, da nemaju dva aršina itd. Tako da je očigledno da ova reforma pravosuđa, koliko god je imala nekih pozitivnih aspekata, ipak nije donijela željene rezultate. Mislim da ćemo, vjerovatno, iz jedne reforme pravosuđa odmah uskočiti u slijedeću.
RSE: Kako se, gospodine Dizdareviću, organi vlasti odnose prema unapređivanju i zaštiti ljudskih prava?
DIZDAREVIĆ: Ima dosta neznanja, ima dosta birokratskog odnosa vlasti prema ljudskim pravima, ima zaista suštinskog nerazumijevanja šta bi to vlasti trebale da urade i kako bi trebale da zaštite pojedinca. Ja sam sklon da to kvalifikujem kao nedostatak kulture ljudskih prava, koji je dijelom posljedica i činjenice da je to relativno nova oblast u BiH, da smo se mi sa ovim konceptom ljudskih prava suočili tek po potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i da očigledno neke stvari se ne mogu dogoditi preko noći. Međutim, to ni na koji način ne opravdava vlasti. One su dužne poznavati prava građanina, one su dužne ta prava štititi i nema tog alibija koji bi zaštitio vlast u nečinjenju ili u direktnom kršenju ljudskih prava.
RSE: Vi upozoravate da i međunarodna zajednica krši ljudska prava u BiH.
DIZDAREVIĆ: Mi, nažalost, imamo i te pojave od strane onih koji bi trebali da budu zaštitnici i tumači Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući i aneks o ljudskim pravima. Dakle, bilo je niz pojava kršenja ljudskih prava i od strane predstavnika međunarodne zajednice u proteklom periodu i mi smo na to ukazivali. Mislim da je svijest o tome prilično prodrla u dio međunarodne zajednice i ja se nadam da će se to mijenjati i da će se i predstavnici međunarodne zajednice više pridržavati Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao temeljnog akta na kome se zasnivaju ljudska prava i slobode u ovoj zemlji, i da nećemo imati više pojave koje smo imali u proteklim godinama - da i međunarodna zajednica krši prava građanina.
Početkom naredne godine Helsinški komitet za ljudska prava u BiH obilježit će deceniju uspješne borbe za ostvarivanje osnovnog prava čovjeka. Izbor našeg sagovornika, Srđana Dizdarevića, na jedno od čelnih mjesta u Međunarodnoj helsinškoj federaciji sigurno će biti novi podsticaj u borbi za ljudska prava.
