Ustavni sud BiH odbacio je navode Posebnog odjeljenja za organizovani kriminal i korupciju Tužilaštva BiH, koji predsjednika tog suda, Matu Tadića, sumnjiči za primanje mita od 200 hiljada konvertibilnih maraka. Odbačeni su i zahtjevi za Tadićevo izuzeće u predmetima koji se tiču ocjene ustavnosti Zakona o imunitetu BiH i Federacije BiH, te po apelaciji Dragana Čovića i Edhema Bičakčića, koji su se u postupcima pozivali na imunitet.
Generalni sekretar Ustavnog suda BiH, Dušan Kalember, za naš radio kaže kako je zahtjev Tužilaštva za izuzeće Mate Tadića u predmetu oko ustavnosti Zakona o imunitetu stigao 23. septembra, odnosno dan poslije odluke Ustavnog suda da pojedini članovi Zakona o imunitetu nisu u suprotnosti sa Ustavom. Kako je odluka o tom predmetu donesena, kaže Kalember, Ustavni sud je ovaj zahtjev odbacio kao neosnovan i bespredmetan na sjednici. Ustavni sud nije našao ni ozbiljnih, potkrijepljenih činjenica koje bi opravdale Tadićevo izuzeće u slučajevima Čović i Bičakčić, te je i ovaj zahtjev Tužilaštva ocijenio kao neosnovan. Formalni odgovor o odbacivanju zahtjeva još uvijek pismeno nije dostavljen Posebnom odjelu za kriminal i korupciju Tužilaštva BiH, kaže generalni sekretar Ustavnog suda BiH, Dušan Kalember:
“Draft odluke je napravljen, samo treba da prođe na redakciju sudija i, s obzirom da mislim da je pitanje veoma, veoma ozbiljno, ja se nadam da će to biti objavljeno tokom ove sedmice, mislim poslato kao odgovor Tužilaštvu, a i objavljeno.”
Šef Posebnog odjeljenja Tužilaštva BiH, Džon Mekner, nije želio komentarisati odluku Ustavnog suda, jer je još, kako kaže, nije formalno ni dobio.
Posljednji slučaj u kojem se prvi čovjek Ustavnog suda sumnjiči za primanje mita aktuelizirao je pitanje: ima li mita i korupcije u pravosudnim organima Bosne i Hercegovine? Advokat Sead Hodžić kaže kako je činjenica da je bosanskohercegovačko društvo u znatnoj mjeri korumpirano, ali ne po osnovu primanja novčanih i drugih materijalnih koristi. Najveći problem korupcije u pravosuđu, za Hodžića, predstavlja nekompetentnost:
“Sudija, tužilac ili bilo koji drugi državni činovnik, samim tim što je nekompetentan, što je nestručan i što ne može udovoljiti zahtjevima vladavine prava, zapravo postaje izvor a istovremeno i akter korupcije, jer u konačnici prima plaću za rad koji ne umije obavljati.”
Za Senku Nožicu, također advokata, generalno treba govoriti o različitim uticajima kojima su podložni sudski i tužilački organi. Prije nekoliko godina, kaže Nožica, uticaj na pravosudni sistem su vršile političke partije, dok je danas slučaj tzv. udvaranja međunarodnoj zajednici. Na pitanje na koji način riješiti postojeće probleme u pravosuđu, Nožica odgovara:
“Podizanjem nivoa znanja, profesionalnosti - što počinje s pravnim fakultetom a završava na sudu - moći ćemo dobiti jedno neovisno pravosuđe u koje će građani vjerovati i ponovo reći ono u sudu što su nekada znali reći: ’Vidimo se na sudu.’ To su stranke, ljudi koji su se nekada sporili oko međe znali reći: ’Vidimo se na sudu’, jer to je značilo beskrajno povjerenje u sud. Nažalost, sada kažu: ’Vidimo se u Strazburu’. Mislim da to povjerenje građana treba vratiti - u BiH, a ne u Strazbur.”
Imenovanje sudija i tužilaca vrši Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH nakon provedenog konkursa. Od predsjednika ove institucije, Branka Perića, saznajemo kako je pri odabiru teško utvrditi da li je neko od prijavljenih u praksi primao mito:
“To su stvari koje se uglavnom pokazuju naknadno. Svako ko aplicira prikriva te činjenice, tako da Visoko sudsko i tužilačko vijeće može sazna za takve činjenice samo na osnovu eventualnih pritužbi. Sve te pritužbe nije lako da ispita Vijeće, jer to su stvari za koje često nema opipljivih i jasnih dokaza, tako da te činjenice može da utvrdi jedino sud u krivičnom postupku, u procedurama koje predviđa Zakon o krivičnom postupku, tako da se može desiti da Vijeće ne sazna i ne utvrdi te činjenice, a da to utvrdi naknadno sud.”
Postupak reimenovanja sudija i ispitivanja njihove podobnosti uskoro će biti završen, kažu u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Nakon ove procedure, vjeruju, korumpiranosti u bh. pravosuđu više neće biti.
Generalni sekretar Ustavnog suda BiH, Dušan Kalember, za naš radio kaže kako je zahtjev Tužilaštva za izuzeće Mate Tadića u predmetu oko ustavnosti Zakona o imunitetu stigao 23. septembra, odnosno dan poslije odluke Ustavnog suda da pojedini članovi Zakona o imunitetu nisu u suprotnosti sa Ustavom. Kako je odluka o tom predmetu donesena, kaže Kalember, Ustavni sud je ovaj zahtjev odbacio kao neosnovan i bespredmetan na sjednici. Ustavni sud nije našao ni ozbiljnih, potkrijepljenih činjenica koje bi opravdale Tadićevo izuzeće u slučajevima Čović i Bičakčić, te je i ovaj zahtjev Tužilaštva ocijenio kao neosnovan. Formalni odgovor o odbacivanju zahtjeva još uvijek pismeno nije dostavljen Posebnom odjelu za kriminal i korupciju Tužilaštva BiH, kaže generalni sekretar Ustavnog suda BiH, Dušan Kalember:
“Draft odluke je napravljen, samo treba da prođe na redakciju sudija i, s obzirom da mislim da je pitanje veoma, veoma ozbiljno, ja se nadam da će to biti objavljeno tokom ove sedmice, mislim poslato kao odgovor Tužilaštvu, a i objavljeno.”
Šef Posebnog odjeljenja Tužilaštva BiH, Džon Mekner, nije želio komentarisati odluku Ustavnog suda, jer je još, kako kaže, nije formalno ni dobio.
Posljednji slučaj u kojem se prvi čovjek Ustavnog suda sumnjiči za primanje mita aktuelizirao je pitanje: ima li mita i korupcije u pravosudnim organima Bosne i Hercegovine? Advokat Sead Hodžić kaže kako je činjenica da je bosanskohercegovačko društvo u znatnoj mjeri korumpirano, ali ne po osnovu primanja novčanih i drugih materijalnih koristi. Najveći problem korupcije u pravosuđu, za Hodžića, predstavlja nekompetentnost:
“Sudija, tužilac ili bilo koji drugi državni činovnik, samim tim što je nekompetentan, što je nestručan i što ne može udovoljiti zahtjevima vladavine prava, zapravo postaje izvor a istovremeno i akter korupcije, jer u konačnici prima plaću za rad koji ne umije obavljati.”
Za Senku Nožicu, također advokata, generalno treba govoriti o različitim uticajima kojima su podložni sudski i tužilački organi. Prije nekoliko godina, kaže Nožica, uticaj na pravosudni sistem su vršile političke partije, dok je danas slučaj tzv. udvaranja međunarodnoj zajednici. Na pitanje na koji način riješiti postojeće probleme u pravosuđu, Nožica odgovara:
“Podizanjem nivoa znanja, profesionalnosti - što počinje s pravnim fakultetom a završava na sudu - moći ćemo dobiti jedno neovisno pravosuđe u koje će građani vjerovati i ponovo reći ono u sudu što su nekada znali reći: ’Vidimo se na sudu.’ To su stranke, ljudi koji su se nekada sporili oko međe znali reći: ’Vidimo se na sudu’, jer to je značilo beskrajno povjerenje u sud. Nažalost, sada kažu: ’Vidimo se u Strazburu’. Mislim da to povjerenje građana treba vratiti - u BiH, a ne u Strazbur.”
Imenovanje sudija i tužilaca vrši Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH nakon provedenog konkursa. Od predsjednika ove institucije, Branka Perića, saznajemo kako je pri odabiru teško utvrditi da li je neko od prijavljenih u praksi primao mito:
“To su stvari koje se uglavnom pokazuju naknadno. Svako ko aplicira prikriva te činjenice, tako da Visoko sudsko i tužilačko vijeće može sazna za takve činjenice samo na osnovu eventualnih pritužbi. Sve te pritužbe nije lako da ispita Vijeće, jer to su stvari za koje često nema opipljivih i jasnih dokaza, tako da te činjenice može da utvrdi jedino sud u krivičnom postupku, u procedurama koje predviđa Zakon o krivičnom postupku, tako da se može desiti da Vijeće ne sazna i ne utvrdi te činjenice, a da to utvrdi naknadno sud.”
Postupak reimenovanja sudija i ispitivanja njihove podobnosti uskoro će biti završen, kažu u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Nakon ove procedure, vjeruju, korumpiranosti u bh. pravosuđu više neće biti.
