Tako je predsjedavajući Vijeća ministara i čitav sastav vlade ostao apsolutno isti, iako je prvi čovjek te institucije Nikola Špirić zatražio da dobije za svako ministarsko mjesto najmanje po dva kandidata. Špirić je, kako je rekao, htio da ima mogućnost zamjene onih ministara koji ne bi pratili, po njegovoj ocjeni, evroatlantski put BiH. Ovaj Špirićev prijedlog je odbijen:
«Ja kažem da nisam dobio saglasnost za personalne promjene, iako sam tražio da ta mogućnost se izgradi predsjedavajućem. Dakle, nema te spremnosti. Meni je žao što je tako, ali mislim da je ovo jedan radikalan iskorak i da ćemo mi neminovno doći u tu situaciju.»
Dvomjesečna politička kriza u zemlji posljedice je ostavila isključivo na građanima. Strah od ponovnog izbijanja sukoba, ali i povećane cijene životnih namirnica i za 50 osto, građani teško da mogu zamijeniti euforijom što su lideri šest političkih partija postigli konsenzus, a zemlja parafirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Govori predstavnik nevladine organizacije Građansko organizovanje za demokratiju Šefko Bajić:
«Cijenu neefikasne vlasti i cijenu ovakve vlasti, koja gleda svoje političke interese a ne interese građana, na kraju zaista plaćaju građani. Evo, mi plaćamo kroz cijenu osnovnih prehrambenih namirnica, sutra ćemo plaćati kroz cijenu nekakvog poreza na dohodak, prekosutra ćemo plaćati kroz sve one usluge koje nam nedostaju, a nemamo ih jer nam vlast nije obezbijedila te usluge. Zbog toga i jeste cijelo vrijeme naša poruka: aktivni građani stvaraju odgovornu vlast. Ovo nam može biti dobra lekcija već sljedeće godine kad nas ponovo političari počnu fascinirati silnim obećanjima šta će uraditi, da malo podignemo svoje građanske standarde i da kažemo OK, sad su lokalni izbori, sad imamo konkretne zahtjeve i hoćemo konkretne stvari, konkretne pokazatelje kako mislite riješiti naše probleme.»
Za političku analitičaku Tanju Topić u BiH u posljednja dva mjeseca dešavale su se već viđene stvari jer su ostavke i ranije davane, kako kaže. Ona navodi da se, i pored toga, vidjela jedna neozbiljna i neodgovorna politika:
«Ja bih ilustrovala samo činjenicom da smo u zadnjih dva mjeseca toliko usijali političke prilike u zemlji da su građani došli u situaciju da kupuju zalihe hrane i plaše se nekog novog rata, da bismo dva, tri dana poslije toga, kao da se ništa nije desilo, opet imali nove - stare ljude na istim mjestima.»
Kandidat SDP-a na već održanim izborima za predsjednika Republike Srpske Slobodan Popović kaže da je i tokom svoje predizborne kampanje govorio da je aktuelna vlast svjesna činjenica da nije ništa uradila, te da je, u strahu da građani ne pitaju zbog čega u zemlji ne mogu naći zaposlenje, svjesno izmislila političku krizu:
«Izazvana je kriza svjesno iz prostog razloga da bi se okrenuo interes javnosti od pravih pitanja, pa onda kad je požar poprimio - ja sam ih zvao piromanima - pa kad su piromani vidjeli da je požar poprimio takav karakter da mogu i oni da izgore u njemu, onda su brže-bolje potrčali prema vatrogasnim apartima da ugase požar. Sad mi treba još da im damo priznanje zato što su nas su spasili od požara koji su oni izazvali. I čitav problem je u tome da su ustvari jedini ceh platili građani BiH zato što imaju takvu vlast, jer su, nažalost, kockice ostale opet na istom mjestu, ništa se bitno nije promijenilo. Samo što je promijenjeno što je faktura, odnosno šteta ispostavljena građanima BiH jer im je korpa skuplja 30 posto nego u isto vrijeme prošle godine.»
I dok analitičari u BiH ocjenjuju da se politička kriza u zemlji možda može dovesti u vezu sa situacijom na Kosovu, te da način na koji je riješena govori da je iza kulisa možda riječ i o nečemu drugom, predstavnici nevladinog sektora smatraju da je izazvanom krizom opao rejting vladajućih stranaka. Vjeruju kako će građani znati takvo ponašanje da kazne naredne godine, za kada su zakazani opštinski izbori u BiH.
