Prijedlog budućeg ustavnog uređenja BiH iz ugla stranaka sa hrvatskim predznakom jeste prekompozicija teritorijalnog ustrojstva zemlje na tri regije ili federalne jedinice, u kojima bi sva tri naroda imala jednaka prava. Sarajevo bi, prema viđenju HDZ-a BiH, dobilo status distrikta. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović pojašnjava:
„Mi predviđamo BiH uređenu kao četiri federalne jedinice. Što se tiče državne razine vlasti, apsolutno je precizno definirana trodioba vlasti, kao i na federalnim jedinicama, znači izvršna, zakonodavna, pravosudna vlast. Vrlo precizno je kazano šta znači zakonodavna vlast na razini države, šta znači izvršna vlast na razini države - institucija Predsjedništva, po našem prijedlogu predsjednik i njegova dva zamjenika biraće se ubuduće u parlamentu.“
Regionalni ustroj BiH, podsjećamo, stranke s hrvatskim predznakom zagovaraju još od potpisivanja Kreševske deklaracije. No, kako bi izgledalo teritorijalno razgraničenje, još nije poznato. O tome, kaže Čović, za sada neće biti govora:
„Prvo trebamo dogovoriti sva načela kako može funkcionalna država se imati, a onda, sukladno tim načelima, treba definirati područje jedne, druge, treće, četvrte federalne jedinice, odnosno eventualnih pojedinih općina, jer tu će se morati značajne promjene napraviti jer je naš prijedlkog da više nema nikakvih izuzetaka, znači da potpuno vrijede isti zakoni za svaku jedinicu lokalne uprave, odnosno samouprave.“
Iako se slažu s uređenjem BiH po principu tri federalne jedinice, SNSD ima zamjerke u pogledu mogućeg diskontinuiteta teritorija. Rajko Vasić, član Glavnog odbora stranke, jasan je u stavu o ustrojstvu zemlje:
"Mi smo samo za dvije stvari koje su fiksne: Republika Srpska kao trajna kategorija i unutrašnje dejtonske granice kao temelj federalizacije, odnosno decentralizacije. U tom smislu moguće je prihvatiti bilo koje varijante.“
Član Predsjedništva SDA Mirsad Ćeman podjelu na tri jedinice, pri čemu uređenje RS-a ostaje nepromijenjeno, dok se Federacija cijepa na regije, smatra lošim rješenjem:
"Nije dobro se vraćati nazad, pogotovo ne smatrati da je jedan segment u Dejtonskom mirovnom sporazumu, kao što ima mišljenje iz RS-a, neupitan u obimu, sadržaju i kompetencijama - entitet RS, a drugi treba prekomponovati kao po volji preostala druga dva naroda, konstitutivna.“
Iako nije protivnik regionalnog ustroja, uspostava samo tri regije ili federalne jedinice je neprihvatljiva jer postoji bojazan od nacionalne homogenizacije, dodaje Ćeman:
„Bilo kakva unutarnja prekompozicija, odnosno organizacija BiH koja bi imala tri administrativno - teritorijalne jedinice direktno i indirektno upućuje na to da se radi o nacionalnom teritorijaliziranju BiH po principu nešto je bošnjačko, nešto srpsko, nešto je hrvatsko.“
Ni za SNSD nacionalno grupisanje nije dobro, ističe Vasić i pojašnjava:
"Srbi npr. u Drvaru ili u Livanjskom kantonu, ili eventualno u nekoj budućoj federalnoj jedinici koja bi imala hrvatski većinski dio su vezivno tkivo BiH, vezivno tkivo između te federalne jedinice i RS-a, i tako naravno na svim stranama. To može očuvati BiH. Nemoguće je ovdje ići u totalnu etničku podjelu. Onda se vraćamo na Miloševića i na Tuđmana i na Šešelja.“
Razgovor o decentralizaciji BiH pozitivan je u svjetlu budućeg uređenja zemlje, slažu se sagovornici. No, ukoliko se razgovori o ustavu zemlje pretvore u podjelu po nacionalnom ključu po sistemu tri naroda - tri entiteta, BiH bi mogla ponovo doći u opasnost da se do sredine naredne godine ne ispoštuje rok za donošenje novog ustava.
