"Ovih dana sam razgovarao sa ministrom pomorstva. Imat ćemo još jedan sastanak na tu temu. Razmišljali smo o tome da se možda brod i otkupi i da se na taj način sačuva. Budite strpljivi još nekoliko dana pa ćemo ćuti rezultate."
Dani su prolazili, a Galeb je propadao. Ministarstvo je ipak nešto napravilo - nedavno je utvrdilo da je brod u vrlo lošem stanju i da može potonuti, pa je upozorilo vlasnika, američkog brodovlasnika, Johna Paula Papanicolaua, da spriječi njegovo daljnje propadanje. Vlasnik nije reagirao na upozorenje, pa je Ministarstvo, putem Konzervatorskog odjela u Rijeci, predložilo da grad Rijeka imenuje privremenog skrbnika broda, koji će sanirati oštećenja. To se i dogodilo. Galeb se vjerojatno zaputio u luku spasa:
"Nisam komunjara, niti odobravam sve ono što je Tito radio. Ja ga volim kao broda. Bilo bi šteta da jedan takav brod propadne", kaže čuvar Galeba u teškom periodu, pomorski kapetan Željko Matejčić.
Sto dvadeset metara dugi brod, duge povijesti, će se, izgleda, spasiti od potonuća koje mu prijeti. Prema odluci Poglavarstva, novac za sanaciju Galeba, riječka će gradska uprava osigurati iz spomeničke rente, a za osiguranje naplate troškova osnovat će se založno pravo na brod u korist gradske uprave. Kad se Jugoslavenska ratna mornarica povukla iz hrvatskog Jadrana, 1992. godine, s njom je otišao i Galeb. Papanicolau ga je od vlasti Srbije i Crne Gore svojevremeno kupio za 750.000 dolara. Mislio ga je obnoviti i iznajmljivati kao luksuznu jahtu, ali nije podmirio višegodišnje troškove agencije i pomoraca koji su nadzirali brod. S toga je na riječkom Trgovačkom sudu pokrenuta ovrha i prodaja broda. Dražba još nije obavljena jer je vlasnik tijekom postupka uložio nekoliko prigovora. Prema uvjetima prodaje, pravo prvokupa imaju grad Rijeka, Republika Hrvatska i Primorsko-goranska županija. Tamošnji župan, Zlatko Komadina:
"Mislim da je to i stvar poštivanja vlastite povijesti. Mi u županiji, ali i u gradu Rijeci, smo za to da otkupimo taj brod. Na tom brodu je pisana povijest pokreta Nesvrstanih. Na tom brodu je puno povijesti i taj broj je vezan za Rijeku. Taj brod je izvučen u drugom svjetskom ratu upravo sa područja iza riječke luke. Logično je da on danas bude izložen u Rijeci, da bude u funkciji turističke ponude, ali i da pokaže da se ne sramimo svoje bliže povijesti."
Galeb je procijenjen na 275.194 dolara, a kao najniža prihvatljiva ponuda utvrđen je iznos od 150.000 dolara. Ukoliko ga, kao staro željezo, kupe grad ili županija, brod bi bio privezan u riječkoj luci. Jednim dijelom bi imao komercijalnu namjenu, a drugim dijelom bi bio muzej. Za to će trebati desetak milijuna dolara. U muzeju bi se sačuvala uspomena na taj brod na kojem je nekadašnji jugoslavenski predsjednik, Josip Broz Tito, krstario morima trećeg svijeta gradeći pokret Nesvrstanih i na kojem je primao svjetske državnike poput Winstona Churchilla, Nikite Hruščova, Mahatme Gandhija, Gamala Abdela Nasera, ali i osobe iz svijeta šou-biznisa i filma poput Elizabeth Taylor, Richard Burton, Sofia Loren.
"Na krmnom dijelu brodu postoje pločice koje su pokazatelji u kojim je sve zemljama bio bivši predsjednik Jugoslavije, Tito, s kojim je sve državnicima razgovarao na tom brodu", kaže posljednji prijeratni kapetan Galeba, Dragan Miro Jurić.
Dok spomenici iz Titova vremena u Hrvatskoj završavaju u starom željezu, dotle će se Galeb - za nadati se je - iz starog željeza prometnuti u spomenik. Za sada je tek kapetan Jurić, sa svojim prijateljima iz klape "Berekini" iz Gradca, iz zaborava izvukao njegovu himnu, djelo Đele Jusića i Momčila Popadića.
