Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju počeli su u novemnbru 2005. godine, a okončani u decembru prošle godine. Bosna i Hercegovina je dugo čekala na ovaj trenutak i zbog toga je radost još veća, kazao je nakon parafiranja Sporazuma Nikola Špirić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH u ostavci:
„Svjesni smo, naravno, svih teškoća i obaveza koje nas očekuju. Svjesni smo iznad svega naših prvih zadataka, odnosno reforme policije, reforme javnog televizijskog sistema, reforme javne uprave, saradnje sa Haškim tribunalom, ekonomskih reformi od kojih građani mnogo očekuju. Spremni smo učiniti sve što možemo kako bi Evropska unija podržala skoro potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom, kao i da sve države zapadnog Balkana u toku 2008. godine postanu kandidati za članstvo u Evropskoj uniji.“
Evropski komesar za proširenje Oli Ren nije skrivao svoje zadovoljstvo što je Sporazum napokon parafiran naglasivši njegov veliki značaj:
„Sporazum je veoma važan zato što će donijeti velike koristi građanima BiH - poboljšaće se uslovi za trgovanje, doprinijeće rastu ekonomije, takođe će doprinijeti uspostavljanju stabilnog okruženja za sve potencijalne investitore.“
Visoki predstavnik Miroslav Lajčak, u ime odsutnog Havijera Solane, visokog predstavnika Evropske unije, kazao je da parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ima veliki simbolički značaj nakon nekoliko mjeseci političke blokade. Uvjeren je i u ispunjavanje uslova za zaključivanje Sporazuma:
„Bosna i Hercegovina ima sada velike šanse da ide ukorak sa svojim susjedima. To je prvi prioritet i odgornost za BiH.“
Parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine i Evropske unije rezultat je dogovora predstavnika vlasti u BiH, ali i opredjeljenja Unije da i Bosni i Hercegovini omogući dalji napredak u procesu evropskih integracija, smatra direktor Direkcije za evropske integracije Osman Topčagić. Prema njegovim riječima, sve što je postignuto u zemlji rezultat je angažmana i međunarodne zajednice, ali i domaćih faktora:
„I dobro je da se to valorizira i na ovaj način, parafiranjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Mi smo, zapravo, pregovore o tekstu Sporazuma završili u decembru prošle godine i ovaj period je bio posvećen ispunjavanju uslova i ocjenjivanju da li su ti uslovi zaista i ispunjeni. Evo, u ovom momentu su Evropska unija i Evropska komisija ocijenile da su uslovi ispunjeni za parafiranje Sporazuma, a traži se dalje ispunjenje uslova za potpisivanje.“
I predstavnici vladajuće koalicije u Parlamentu BiH kažu da je odluka Evropske unije da parafira Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom stvar dogovora predstavnika vlasti u zemlji, a ne pritiska međunarodne zajednice.
Najznačajniji dokument koji je prethodio odluci Evropske unije o parafiranju Sporazuma, prema riječima poslanika SNSD-a Lazara Prodanovića, je Mostarska deklaracija o saglasnosti za reformu policije:
„Mislim da je BiH nepravedno bila zaobiđena da bude zadnja zemlja u regionu zapadnog Balkana koja će parafirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH. I za mene i za SNSD ovo je najveći dan poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma za građane BiH.“
Prodanovićevo mišljenje dijeli i poslanik HDZ-a 1990. Vinko Zorić. On kaže kako je prisustvovao sjednicama proširenog kolegija državnog parlamenta kada se raspravljalo o izmjenama poslovnika u toj instituciji i da nije osjetio niti jednog trenutka pritisak međunarodne zajednice da se dokument usvoji:
„I nije bilo nametanja - nego dogovora sa institucijama i traženja kompromisnih rješenja.“
Poslanik SDA Šefik Džaferović smatra kako je evidentno da je bio snažan uticaj međunarodne zajednice, ali i da su dogovor političkih lidera i svijest da BiH može ići samo putem integracije, a ne izolacije, rezultovali da i BiH parafira Sporazum:
„Iskren da budem, ja se zalažem za jednu odlučniju ulogu međunarodne zajednice na putu BiH ka evropskim institucijama i učlanjenju u NATO savez, a naravno zalažem se i za ozbiljan i odgovoran odnos bh. političkih snaga spram tih pitanja.“
Odluka Evropske unije da parafira Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa BiH, za poslanika SDP-a Jozu Križanovića, je poklon građanima BiH, a ne rezultat rada domaćih vlasti:
„To je jedan veliki kredit i sigurno da se mi moramo prestrojiti da opravdamo to povjerenje i da sustignemo onaj realni put, a ne ovako - da to dobijamo na poklon.“
Nakon parafiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Bosni i Hercegovini predstoji da ispuni uslove koji su navedeni u Akcionom planu o reformi policije, a kojeg su prihvatili i politički lideri u zemlji. Da bi i potpisala Sporazum sa Evropskom unijom, BiH mora donijeti zakone vezane za policijsku strukturu, reformu javne uprave i RTV servisa Federacije. U Direkciji za evropske integracije BiH vjeruju kako se ovi uslovi koje je Evropska unija postavila pred BiH mogu ispuniti najkasnije do polovine naredne godine.
