Ruska federacija suspendirala je jutros svoje učešće u Sporazumu o Konvencionalnim snagama u Evropi. Povlačenje stupa na snagu 12.decembra, čime Kremlj legalno otvara put svojim snagama da na cijjeloj teritoriji zemlje rasporede tenkove, avione i teško oružje onako kako im odgovara. Za vrijeme trajanja suspenzije Moskva neće biti vezana nikakvim ograničenjima konvencionalnog naoružanja, slobodno će dislocirati svoje naoružanje u evropskom dijelu zemlje, ne obavještavajući o tome svoje partnere izvan zemlje, biće prekinut prijem i slanje medjusobnih inspekcija.
Ovo je odgovor na Kremlja na američko ignoriranje ruskih zahtjeva da se zaustavi širenje NATO-a i postavljanje američkog antiraketnog štita u Češkoj i Poljskoj. Prema jednom visokom zvaničniku ruskog ministarstva odbrane, ruski moratorij neće dovesti do hitnog rasporedjivanja trupa do granica zemlje. Na jučerašnjem godišnjem sastanku Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi u Madridu zapadne zemlje su vršile pritisak na Rusiju da odustane od svojih prijetnji povlačenja iz ovog sporazuma a šef španske vlade Jose Luis Zapatero je zatražio da se pronadje "konsenzus".
Podsekretar State Departmenta za politička pitanja Nicholas Burns je tokom Press konferencije u Madridu na direktno pitanje oko ruskog povlačenja izjavio:
"Mi smo stava da nijedna zemlja ne treba jednostrano istupati iz glavnog evropskog ugovora o narožanju."
Suspenzija ne znači i konačno istupanje Rusije iz Sporazuma, a ruski predsjednik ima pravo da obnovi važenje njegovih odredbi. No na ovaj se potez Vladimir Putin odlučio upravo sada isključivo zbog predstojećih izbora. Svakim svojim potezom ovaj 55-godišnji, bivši špijun KGB-a pokazuje koliku moć ima, i koju ulogu ima namjeru igrati i u budućnosti. Na posljednjem javnom istupu uoči parlamentarnih izbora u nedjelju, Putin je javno poručio "Ili ja, ili haos!".
Ustavnim odredbama, ruskom je predsjedniku, izabranom 2000. a potom ponovno biranom 2004. godine onemogućen treći predsjednički mandat. Ali, kako sada stvari stoje, ništa lakše nego na čelu svoje jake partije Jedinstvena Rusija, stići do premijerskog ili mjesta predsjednika parlamenta. Nije nemoguć ni scenario da nakon ove medjuigre ponovno dodje do predsjedničke palate. Zato se i jutrošnji potpis na suspenziju Sporazuma o
konvencionalnim snagama posmatra isključivo u sklopu predizborne kampanje.
Ustavnim odredbama, ruskom je predsjedniku, izabranom 2000. a potom ponovno biranom 2004. godine onemogućen treći predsjednički mandat. Ali, kako sada stvari stoje, ništa lakše nego na čelu svoje jake partije Jedinstvena Rusija, stići do premijerskog ili mjesta predsjednika parlamenta. Nije nemoguć ni scenario da nakon ove medjuigre ponovno dodje do predsjedničke palate. Zato se i jutrošnji potpis na suspenziju Sporazuma o
konvencionalnim snagama posmatra isključivo u sklopu predizborne kampanje.
Inače, sporazum koji ograničava rasporedjivanje tenkova, aviona i teškog oružja na evropskom kontinentu, potpisale su 1990. zemlje NATO-a i Varšavskog pakta, godinu dana nakon raspada SSSR-a. On je usvojen 1999. u Istanbulu vodeći računa o tome da je nekadašnji sovjetski blok izbrisan s političke karte svijeta. Adaptirani dokument iz Istanbula su do sada, ratificirale samo četiri zemlje - Rusija, Belorusija, Ukrajina i Kazahstan.
Zemlje NATO-a medjutim nisu nikada ratificirale revidiranu verziju, uvjetujući potpis povlačenjem ruskih vojnih trupa iz Pridnjestrovlja i Gruzije.
