Pojašnjavajući razloge podnošenja ostavke, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić naglasio je kako je to njegov doprinos smirivanju trenutne političke krize u državi u kojoj odluke 12 godina poslije rata donosi međunarodna zajednica, a ne institucije države. Špirić je ocijenio da BiH još uvijek nije suverena zemlja, te da zbog toga ne želi učestvovati u vlasti ukoliko nema jasnu podršku javnosti i institucija BiH:
«Ja mislim da je ovo jedini način da skrenemo pažnju na ozbiljnost situacije u BiH. Još jednom vas pozivam na pojačanu dozu državnog patriotizma. Ovo je naša zemlja. Mi rezervne nemamo. Bojim se da BiH ne plati cijenu i regionalnih potkusurivanja. Nažalost, i lideri u BiH nisu posvećeni zemlji, nego međunarodnoj zajednici - i to su dva suprotna kolosijeka. Ne znam zašto to čine, zašto nema više brige o zemlji. Ja na ovaj način prihvatam odgovornost za ono što mogu da prihvatim i predlažem ujedno i rješenje. Ako je BiH 12 godina poslije Dejtona u prilici da treba podrška visokom predstavniku, onda je ona u tragičnoj situaciji. A to nam kaže međunarodna zajednica da je zabrinuta. A kad kažem ja da sam zabrinut, onda vi gatate zašto sam ja zabrinut. Dakle, ovo nije proces vođenja Bosne, nego navođenja - samo ne znam gdje ide.»
Lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić smatra da će Špirićeva ostavka produbiti krizu u BiH, ali da bi mogla biti i podsticaj da se stvari počnu rješavati u zemlji:
„Vjerovatno će ovo produbiti krizu. Međutim, ja mislim da se zaista treba učiniti sve da se nađe rješenje i da je sad - kad su svi već dobili podrške od onih institucija kojima su se obraćali - krajnje, ali zaista krajnje vrijeme da se pristupi razumno i racionalno cijeloj ovoj situaciji, i da se, umjesto ličnih sujeta i ne znam ni ja čega sve ne, dođe u situaciju da se traže racionalna rješenja“
Visoki funkcioner Stranke za BiH Azra Hadžiahmetović također kaže kako bi posljednje odluke Vijeća za implementaciju mira, pa i Špirićeva ostavka kao posljedica tih odluka mogle biti dobra lekcija za sve:
„Iz ovog i iz kompletne ove situacije svi mogu izvući pouku, kako oni koji su oštro reagovali na odluke visokog predstavnika, tako i Ured visokog predstavnika “
Zamjenik ministra pravde BiH Srđan Arnaut ističe da kriza u BiH traje već dosta dugo, praktično od samog početka ovog saziva Vijeća ministara, te su posljednje Lajčakove odluke samo pokazale koliko je, ustvari, ta kriza duboka:
„Pokušaj visokog predstavnika da izmjenama u procedurama rada Vijeća ministara učini Vijeće ministara još efikasnijim samo je pokazalo svu dubinu krize u BiH. Po mom mišljenju, ono je nije izazvalo, ono je samo pokazalo koja je dubina krize i kakvi su politički odnosi u samoj BiH.“
Profesor sarajevskog univerziteta Šaćir Filandra vjeruje kako politička situacija u BiH još neko vrijeme neće biti sasvim jasna i čista, te da dio odgovornosti za stanje u zemlji snosi i međunarodna zajednica:
„Neće se u bitnome promijeniti, ali će se sistemom toplo - hladno narednih mjeseci kriza razvlačiti dobivajući na vremenu. Sasvim je očito da međunarodna zajednica u BiH ne radi svoj posao onako kako ima mandat, da je cijelu stvar upustila, zapravo, zadnjih godinu, dvije dana. Kad se u jednom trenutku vidi da se stvari kreću u nekom neželjenom pravcu, onda se reaguje drastično i radikalnim mjerama.“
Kao jedan od razloga za ostavku Špirić je naveo da je BiH još uvijek poligon za procese koji se vode izvan nje. Slično ocjenjuje i profesor Filandra:
«Razvlačenje krize je s jedne strane uvjetovano neriješenošću kosovskog pitanja, bez obzira da li mi to priznavali ili ne, s obzirom da se radi o jedinstvenom srpskom pitanju - ono se tako postavlja i tako se diktira i artikulira. S druge strane, imate promjene političke vlasti u Hrvatskoj i imate jedno unutarbošnjačko prestrojavanje oko određivanja narednog političkog lidera.»
