Damir Arnaut, savjetnik bošnjačkog člana Predsjedništva za ustavno - pravna pitanja, ističe kako su stavovi BiH jasni:
“BiH se apsolutno ne protivi suverenom pravu Hrvatske da povezuje dijelove svog teritorija. Međutim, to povezivanje ne smije ići na štetu BiH. Znači most mora biti određene visine, međunarodni standardi govore koja je to visina, znači minimum 60 metara, a također most ne smije prelaziti morski teritorij BiH. Morski teritorij BiH se može znati tek kad se izvrši razgraničenje između Republike Hrvatske i BiH na moru, što nikada do sad nije urađeno.”
Iako su stavovi komisija dvije zemalja oko gradnje mosta bili usaglašeni još prije dvije godine, pitanju rješenja granica nikad se nije pristupilo, kaže bivši ministar prometa i komunikacija BiH Branko Dokić:
“U međuvremenu je iz Hrvatske došlo do problematizacije granice između Hrvatske i BiH. Dakle, oni su, koliko znam, odbili da ratifikuju jedan sporazum koji su potpisali još u svoje vrijeme Tuđman i Izetbegović, i vjerovatno je to razlog zbog čega sada sa bosanskohercegovačke strane se to pitanje još problematizuje pokušavajući da se paralelno riješe te dvije stvari.”
Pitanje gradnje mosta, njegove širine ili neškodljivosti prolaza ustvari je sekundarno, kaže Mugdim Čukle, član Predsjedništva Državne komisije za granice BiH. Problem je, ističe, mnogo dublji:
“Republika Hrvatska je u svom pomorskom zakoniku 1994., pa ponovila i 2004. godine, preuzela iz sporazuma Jugoslavija - Italija takozvane ravne polazne crte, kojima je od otoka Vodnjak, na vrhu Hvara, prema rtu na poluotoku Pelješac zatvorila područje Neuma svojim unutarnjim vodama, koje opet po međunarodnom pravu predstavljaju suverenu teritoriju, odnosno imaju isti status kao kopnena teritorija.”
Kako konvencije UN-a govori o neškodljivom prolazu samo kroz teritorijalna mora, a ne i kroz obalne vode, Hrvatska je ozbiljno naštetila BiH, upozorava Čukle:
“Hrvatska je protivpravno zatvorila, generalno, područje Neuma i BiH zatvorila i onemogućila joj izlaz na otvoreno more.”
Kako bi se granica na moru konačno ustanovila, Predsjedništvo BiH, također, je naložilo i ministru vanjskih poslova BiH Svenu Alkalaju da o ovom zaključku obavijesti ambasadora Republike Hrvatske u BiH. Ukoliko ne dođe do dogovora, moguće je da se u spor uključe i međunarodni pravni eksperti, napominje Arnaut:
“Mi sada razmatramo sve opcije i nismo zatvorili niti jednu opciju. To zavisi od toga kako će se ovo dalje razvijati.”
Uprkos problemu s granicom, hrvatski premijer Ivo Sanader nedavno je najavio nastavak gradnje mosta. Stoga je Predsjedništvo BiH od Hrvatske ponovo zatražilo da ne preduzima jednostrane korake, jer u protivnom, kažu u Predsjedništvu, nikakva mogućnost nije isključena.
U Hrvatsku nije stigla diplomatska obavijest iz Sarajeva
plan mosta Komarna-PelješacU samoj Hrvatskoj nema službenih reakcija na zahtjev Predsjedništva BiH, bilježimo jedino izjavu za Radio Slobodna Evropa zamjenice hrvatskog veleposlanika u Sarajevu Dunje Jevak:
"Veleposlanstvo Republike Hrvatske nije primilo, uobičajenim diplomatskim putem, nikakvu obavijest Ministarstva vanjskih poslova BiH vezano za tu problematiku, pa ju nije u mogućnosti ni komentirati. U ovom trenutku možemo samo ponoviti naš stav kako Republika Hrvatska razvija odnose sa Bosnom i Hercegovinom na načelima dobrosusjedskih odnosa, međusobnog uvažavanja i poštivanja međusobnih interesa u okvirima određenim međunarodnim pravom."
Nedavno je izabran izvođač mosta Konstruktor-inženjering iz Splita, ali gradi li se most uopće pitali smo stanovnika Komarne Antu Jerkovića:
"Momentalno se radi preko puta Komarne, na pelješkom dijelu. Dosta se kopa, bageri rade. To je vidljivo s ove strane Komarne."
To je na Pelješcu, a kako je na kopnu:
"Momentalno se ništa ne radi, ali je – po mom saznanju – zbijeno i samljeveno jedno 15-20 tisuća kubika materijala i pripremljen je plato odakle treba krenuti gradnja mosta."
Kako su različiti pogledi na most iz Zagreba i Sarajeva, različiti su i na samom terenu – u Komarni na kopnu i Brijesti na Pelješcu. Jedan od rijetkih starosjedilaca Komarne Jozo Bartulović kaže da gradnja mosta nekome ide u prilog, a nekome ne ide:
"Oni na Pelješcu su mi pričali da su neki već dobili par miliona kuna. A što se tiče nas u Komarnom, meni dižu puno maslina."
Kako drugi žitelji Komarne gledaju na most:
"Više se tuže nego što hvale. To će napraviti samo gužvu ovdje u ovom malom mjestu. Zaglavit će nas ovdje preko ove vale."
Pogled na most s Pelješca, iz Brijeste, je optimističniji. On će skratiti put s tog poluotoka do Splita za 32 kilometra, a izbjeći će se i carinske granične kontrole:
"Mislim da je taj most vrlo bitan za cijeli ovaj kraj, a možda najviše za Korčulu i Pelješac. Ono što je isto tako bitno, to je da ne trebamo ići preko teritorije druge države, što u većini slučajeva stvara određene čepove."
"Najbitnije je što će nas povezati. Do Metkovića sada izgubimo i po pola sata. Mislim da će svim ovim otočanima, Korčulanima i tako dalje, most dobro doći."
(Ospričavamo se gospođi Dunji Jevak i posjetiocima ove web stranice, jer je u prvoj verziji teksta njeno ime bilo pogrešno napisano).
