Nacrtom novog zakonika o krivičnom postupku predloženo je da kompletnu istragu od sudova preuzme tužilaštvo. Tužilac, prema toj verziji ima pravo da sudiji naredi sprovođenje istrage za razliku od dosadašnjih rješenja po kome je zeleno svijetlo davao istražni sudija. U nadležnosti sudija ipak ostaje kontrola osnovanosti optužnice kao i odluka o određivanju trajanja pritvora čime se, kako je objašnjeno, obezbijeđuje kontrola rada tužioca koji rukovodi policijskom istragom. Komentarišući predloženo rješenje advokat Nikola Martinović koji je i član parlamentarnog Odbora za kontrolu rada policije, za naš radio kaže da se radi o koraku naprijed:
„Sva ljudska prava i odlučivanje o osnovnim ljudskim pravima i slobodama i dalje su ostali u nadležnosti sudova, pa će tako i dalje sud određivati mjere pritvora ili mjere tajnog nadzora na prijedlog tužioca. Međutim, u novoj situaciji tužilac će biti organ koji će sprovoditi istragu i onda uopšte neće biti sukoba između suda i tužioca da sudovi kasne sa istragama, da sudovi opstruiraju istrage, već će to sve raditi tužilac koji će biti naravno vremenski ograničen sa vršenjem određenih radnji i on će prikupljati određene dokaze za koje će smatrati da su dovoljni da izađe sa njima na sud i smatram da će to biti mnogo bolje jer u dosadašnjoj situaciji, moj je utisak, da su sudovi u jednom dijelu bili zavisni od tužioca i bili praktično servis tužilaca. U ovakvoj novoj situaciji vjerujem da će se distanca između suda i tužioca povećati i da će sud onda postati jedan još više nezavisan organ kada je u pitanju suđenje i presuđenje po određenoj krivici“.
Sa tom ocjenom slažu se i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Stanko Marić koji smatra da je neophodno razdvojiti rad tužilaštva od rada drugih institucija:
„Do sada ja znam da je tužilaštvo imalo mnogo problema i sa istražnim radnjama koje vode sudovi i sa operativnim radnjama koje vodi policija, tako da mislim da treba sve te radnje u što većoj mjeri da budu u kompetenciji tužioca da bi mogao da kompletira dokumentaciju na osnovu koje može da ocijeni da li su se stekli uslovi da ustane sa optužnm predlogom ili da obustavi postupak“.
Novom verzijom zakonika o krivičnom postupku proširena je i lepeza krivičnih djela kod kojih se prilikom istrage mogu koristiti mjere tajnog nadzora. Važećim zakonom policija je uz odobrenje istražnog sudije mogla natjerati jedino članove organizovanih kriminalnih grupa i osobe koje su osumnjičene za krivična djela za koja je zaprijećena zatvorska kazna iznad deset godina. Nacrtom novog zakona predviđeno je da mjere tajnog nadzora mogu biti primijenjivane i u slučaju zloupotrebe službenog položaja, primanja i davanja mita, pranja novca, otmice, iznude, posredovanje u vršenju prostitucije i drugih krivičnih djela za koja su zaprijećene i niže zatvorske kazne. Tajni nadzor na prijedlog tužioca i dalje određuje sudija i te mjere mogu trajati najduže četiti mjeseca, a svi video i tonski zapisi koje policija obezbijedi mogu biti dokaz na sudu što do sada nije bio slučaj. Advokat Nebojša Batrićević iz Pokreta za promjene kaže da predložena zakonska rješanje smatra naprednim, ali dodaje da se boji da ne postoji politička volja da se ti instituti iskoriste:
„Što se tiče mjera tajnih nadzora i sve što pomaže da se procesuiraju počinioci krivičnih djela ja sam dosta širokog pogleda i smatram da se na sva krivična djela mogu primijeniti mjere tajnog nadzora, ako će to pomoći da se počinioci krivičnih djela uhvate. Međutim, ni za najteža krivična djela gdje ta mjera već postoji institucionalno u zakonu tri godine nijesu učinili apsolutno ništa jer u ovoj državi bez obzira kakve zakone donosili politička volja nedostaje kod aktera političke vlasti da se procesuiraju oni stvarni, pravi počinioci krivičnih djela koji su građanima prilično poznati, ali nikako da to dobije i neki krajnji konsekventni sudski epilog“.
„Sva ljudska prava i odlučivanje o osnovnim ljudskim pravima i slobodama i dalje su ostali u nadležnosti sudova, pa će tako i dalje sud određivati mjere pritvora ili mjere tajnog nadzora na prijedlog tužioca. Međutim, u novoj situaciji tužilac će biti organ koji će sprovoditi istragu i onda uopšte neće biti sukoba između suda i tužioca da sudovi kasne sa istragama, da sudovi opstruiraju istrage, već će to sve raditi tužilac koji će biti naravno vremenski ograničen sa vršenjem određenih radnji i on će prikupljati određene dokaze za koje će smatrati da su dovoljni da izađe sa njima na sud i smatram da će to biti mnogo bolje jer u dosadašnjoj situaciji, moj je utisak, da su sudovi u jednom dijelu bili zavisni od tužioca i bili praktično servis tužilaca. U ovakvoj novoj situaciji vjerujem da će se distanca između suda i tužioca povećati i da će sud onda postati jedan još više nezavisan organ kada je u pitanju suđenje i presuđenje po određenoj krivici“.
Sa tom ocjenom slažu se i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Stanko Marić koji smatra da je neophodno razdvojiti rad tužilaštva od rada drugih institucija:
„Do sada ja znam da je tužilaštvo imalo mnogo problema i sa istražnim radnjama koje vode sudovi i sa operativnim radnjama koje vodi policija, tako da mislim da treba sve te radnje u što većoj mjeri da budu u kompetenciji tužioca da bi mogao da kompletira dokumentaciju na osnovu koje može da ocijeni da li su se stekli uslovi da ustane sa optužnm predlogom ili da obustavi postupak“.
Novom verzijom zakonika o krivičnom postupku proširena je i lepeza krivičnih djela kod kojih se prilikom istrage mogu koristiti mjere tajnog nadzora. Važećim zakonom policija je uz odobrenje istražnog sudije mogla natjerati jedino članove organizovanih kriminalnih grupa i osobe koje su osumnjičene za krivična djela za koja je zaprijećena zatvorska kazna iznad deset godina. Nacrtom novog zakona predviđeno je da mjere tajnog nadzora mogu biti primijenjivane i u slučaju zloupotrebe službenog položaja, primanja i davanja mita, pranja novca, otmice, iznude, posredovanje u vršenju prostitucije i drugih krivičnih djela za koja su zaprijećene i niže zatvorske kazne. Tajni nadzor na prijedlog tužioca i dalje određuje sudija i te mjere mogu trajati najduže četiti mjeseca, a svi video i tonski zapisi koje policija obezbijedi mogu biti dokaz na sudu što do sada nije bio slučaj. Advokat Nebojša Batrićević iz Pokreta za promjene kaže da predložena zakonska rješanje smatra naprednim, ali dodaje da se boji da ne postoji politička volja da se ti instituti iskoriste:
„Što se tiče mjera tajnih nadzora i sve što pomaže da se procesuiraju počinioci krivičnih djela ja sam dosta širokog pogleda i smatram da se na sva krivična djela mogu primijeniti mjere tajnog nadzora, ako će to pomoći da se počinioci krivičnih djela uhvate. Međutim, ni za najteža krivična djela gdje ta mjera već postoji institucionalno u zakonu tri godine nijesu učinili apsolutno ništa jer u ovoj državi bez obzira kakve zakone donosili politička volja nedostaje kod aktera političke vlasti da se procesuiraju oni stvarni, pravi počinioci krivičnih djela koji su građanima prilično poznati, ali nikako da to dobije i neki krajnji konsekventni sudski epilog“.
