Mladi genetičar Tomislav Domazet Lošo razvio je novu metodu „genomske filostratigrafije“ koja daje odgovore na neke od najvećih zagonetki evolucije koje su mučile biologe od Charlesa Darwina naovamo, kako je nedavno priopćio zagrebački Institut „Ruđer Bošković“ na kojem djeluje ovaj znanstvenik.
Potpuno nova teorija postavljena je zahvaljujući bogatim računalnim bazama podataka. Do sada je jedini izravni pristup istraživanju evolucijske povijesti bilo izučavanje i uspoređivanje fosilnih ostataka otkrivenih na različitim lokacijama u svijetu, no takav je pristup težak za točno rekonstruiranje cjelovita evolucijskog puta neke vrste. Domazet je tomu doskočio pokazavši pokusima na vinskoj mušici da je u genima svakog živog organizma „zapisana“ čitava evolucijska povijest vrste kojoj pripada. Također je, jučer na splitskoj konferenciji, pojasnio i postupak kojim se taj, do sada nepoznati zapis, može „očitati“:
„Moja metoda je zgodna za jako duboke evolucijske događaje, za nešto što se dogodilo prije milijardu godina ili 500 miliona godina. Problem s takvim događajima je taj što je jako malo fosilnih zapisa i informacija iz tih vremena, koja je došla danas do nas, je dobro erodirana ili izgubljena. Zbog snage statističkog pristupa mi danas ipak možemo rekonstruirati što se tada događalo.“
Ovaj mladi znanstvenik je, misle i na Institutu „Ruđer Bošković“ otkrio mogući uzrok „kambrijske eksplozije“, događaja koji je namučio i Charlesa Darwina, a zahvaljujući kojem su, prije 540 milijuna godina, naglo nastali gotovo svi danas postojeći životinjski oblici. Tomislav Domazet:
„Osim okolišnog okidača kambrijske eksplozije postoji genetički okidač kambrijske eksplozije. Otkrili smo da je veliki broj gena iznenada nastao u tom praorganizmu točno prije nastanka različitih životinjskih formi.“
Na splitskoj konferenciji, na kojoj sudjeluje više od 300 u svijetu istaknutih forenzičara, odlučeno da se Tomsialv Domazet Lošo proglasi mladim znanstvenikom godine, a o njemu je hrvatski ministar znanosti, Dragan Primorac, rekao:
„On je pokazao na jedan jedinstven način da tajnu evolucije, koju do sada nismo mogli prepoznati jer su to bila područja koja nismo razumjeli kako funkcioniraju, možemo pokazati unutar jedne jedinke.“
Potpuno nova teorija postavljena je zahvaljujući bogatim računalnim bazama podataka. Do sada je jedini izravni pristup istraživanju evolucijske povijesti bilo izučavanje i uspoređivanje fosilnih ostataka otkrivenih na različitim lokacijama u svijetu, no takav je pristup težak za točno rekonstruiranje cjelovita evolucijskog puta neke vrste. Domazet je tomu doskočio pokazavši pokusima na vinskoj mušici da je u genima svakog živog organizma „zapisana“ čitava evolucijska povijest vrste kojoj pripada. Također je, jučer na splitskoj konferenciji, pojasnio i postupak kojim se taj, do sada nepoznati zapis, može „očitati“:
„Moja metoda je zgodna za jako duboke evolucijske događaje, za nešto što se dogodilo prije milijardu godina ili 500 miliona godina. Problem s takvim događajima je taj što je jako malo fosilnih zapisa i informacija iz tih vremena, koja je došla danas do nas, je dobro erodirana ili izgubljena. Zbog snage statističkog pristupa mi danas ipak možemo rekonstruirati što se tada događalo.“
Ovaj mladi znanstvenik je, misle i na Institutu „Ruđer Bošković“ otkrio mogući uzrok „kambrijske eksplozije“, događaja koji je namučio i Charlesa Darwina, a zahvaljujući kojem su, prije 540 milijuna godina, naglo nastali gotovo svi danas postojeći životinjski oblici. Tomislav Domazet:
„Osim okolišnog okidača kambrijske eksplozije postoji genetički okidač kambrijske eksplozije. Otkrili smo da je veliki broj gena iznenada nastao u tom praorganizmu točno prije nastanka različitih životinjskih formi.“
Na splitskoj konferenciji, na kojoj sudjeluje više od 300 u svijetu istaknutih forenzičara, odlučeno da se Tomsialv Domazet Lošo proglasi mladim znanstvenikom godine, a o njemu je hrvatski ministar znanosti, Dragan Primorac, rekao:
„On je pokazao na jedan jedinstven način da tajnu evolucije, koju do sada nismo mogli prepoznati jer su to bila područja koja nismo razumjeli kako funkcioniraju, možemo pokazati unutar jedne jedinke.“
