Škola se plaća, kaže se, a crnogorska osnovna i srednja od ove godine samo što se udžbenika tiče plaća se u prosjeku 15-20 posto više u odnosu na prošlu. Kako bi se škola, što se budućnosti Crne Gore tiče, mogla platiti i natalitetom ukazuje slučaj porodice Ćatović, šestoro djece jedno drugom od uveta do uveta, veli narod, najmlađe jedino još nije stasalo za školu, podsjetimo, obaveznu po crnogorskom zakonu:
Ćatović: Sami možete zaključiti koliko treba dati za školovanje toliko djece samo za knjige i po patike da im se uzmu, sedam, osam stotina minimalno, a odakle? Šuti i trpi.
Otac u kući Šemovića jedini radi, a majka priča. Za mjesec dana može zaraditi skoro dovoljno za knjige:
„Kćerka mi je u prvi srednje, sin VI razred osnovne i jedan u II osnovne. Ne znam kako ću se snać. Muž mi samo radi. Od njegove plate ne možemo izaći na kraj da se ta djeca spreme za školu. Sve to skupa izađe oko 270 eura i ja stvarno ne znam šta će biti“.
Udžbenici za osnovnu škulu koštaju od 50 do 100 eura. Najskuplji su za VII osnovne. Ko pročita udžbenik matematike sedmaka biće mu jasno da kada se porez poveća 3,5 posto to ne znači da je roba skuplja 20 posto. U zvaničnom saopštenju Zavoda za udžbenike drugačije su sračunali:
„Što se tiče cijena one su uvećane u odnosu na prošlu godinu samo za iznos poreza koji je od 1. Januara sa 3,5 posto prešao na 7 posto“.
Direktorica bijelopoljske knjižare Nelka Omerhodžić pojašnjava:
„Povećanje cijena za udžbenike u odnosu na prošlu godinu kreće se negdje između 15 i 20 posto. Dva su razloga za povećanje tih cijena. Jedan je zato što je u prošloj godini porez na udžbenike bio po povlašćenoj stopi od 3,5 posto, a od januara ove godine ide stopa od 7 posto. Drugi razlog koji je bitniji i koji više utiče na povećanje cijena jeste rast cijena celuloze i papira na svjetskom tržištu.“
RSE: Što se tiče trgovačke marže je li i ona povećana?
OMERHODŽIĆ: Ne. Ona je diktirana od Zavoda za udžbenike, fiksirane su cijene.
RSE: Kako kupci reaguju, vi kažete blago povećane, a za nekoga je i to podosta što se cijena tiče?
OMERHODŽIĆ: Prihvate naše obrazloženje ko ima strpljenja da sasluša obrazloženje.
„Najsiromašniji su u najvećem problemu“, kaže direktorica Centra za socijalni rad u Bijelom Polju Hidajeta Bajramspahić:
„Ovo je neprihvatljiv udar na budžet porodica koja su u stanju socijalne potrebe, vjerujem i za porodice koje su srednji stalež jer ovakvo poskupljenje knjiga ne može da se ne osjeti. U Centru za socijalni rad potrudićemo se da ublažimo taj udar“.
RSE:Dolaze li kod vas da traže pomoć?
BAJRAMSPAHIĆ: Kako da ne.
„Učiti, učiti i samo učiti“, govorio je drug Lenjin, a iz čega pitaju se Vesko Vučinić i Azrin Međedović, roditelji. Azrin je unuk najvećeg guslara XX vijeka, čuvenog Avda Međedovića, inače nepismenog:
„Imam dva đaka. Niko mi u kući ne radi. Ja ne znam od čega i kako ni da ga pošaljem u školu“.
„Još nijesam išao u knjižaru niti smijem da uđem. Ne znam koja je to vrsta robe da mora toliko da poskupi. Ne znam, ali mislim da papir ne zavisi od suše i od tih čuda“.
Ćatović: Sami možete zaključiti koliko treba dati za školovanje toliko djece samo za knjige i po patike da im se uzmu, sedam, osam stotina minimalno, a odakle? Šuti i trpi.
Otac u kući Šemovića jedini radi, a majka priča. Za mjesec dana može zaraditi skoro dovoljno za knjige:
„Kćerka mi je u prvi srednje, sin VI razred osnovne i jedan u II osnovne. Ne znam kako ću se snać. Muž mi samo radi. Od njegove plate ne možemo izaći na kraj da se ta djeca spreme za školu. Sve to skupa izađe oko 270 eura i ja stvarno ne znam šta će biti“.
Udžbenici za osnovnu škulu koštaju od 50 do 100 eura. Najskuplji su za VII osnovne. Ko pročita udžbenik matematike sedmaka biće mu jasno da kada se porez poveća 3,5 posto to ne znači da je roba skuplja 20 posto. U zvaničnom saopštenju Zavoda za udžbenike drugačije su sračunali:
„Što se tiče cijena one su uvećane u odnosu na prošlu godinu samo za iznos poreza koji je od 1. Januara sa 3,5 posto prešao na 7 posto“.
Direktorica bijelopoljske knjižare Nelka Omerhodžić pojašnjava:
„Povećanje cijena za udžbenike u odnosu na prošlu godinu kreće se negdje između 15 i 20 posto. Dva su razloga za povećanje tih cijena. Jedan je zato što je u prošloj godini porez na udžbenike bio po povlašćenoj stopi od 3,5 posto, a od januara ove godine ide stopa od 7 posto. Drugi razlog koji je bitniji i koji više utiče na povećanje cijena jeste rast cijena celuloze i papira na svjetskom tržištu.“
RSE: Što se tiče trgovačke marže je li i ona povećana?
OMERHODŽIĆ: Ne. Ona je diktirana od Zavoda za udžbenike, fiksirane su cijene.
RSE: Kako kupci reaguju, vi kažete blago povećane, a za nekoga je i to podosta što se cijena tiče?
OMERHODŽIĆ: Prihvate naše obrazloženje ko ima strpljenja da sasluša obrazloženje.
„Najsiromašniji su u najvećem problemu“, kaže direktorica Centra za socijalni rad u Bijelom Polju Hidajeta Bajramspahić:
„Ovo je neprihvatljiv udar na budžet porodica koja su u stanju socijalne potrebe, vjerujem i za porodice koje su srednji stalež jer ovakvo poskupljenje knjiga ne može da se ne osjeti. U Centru za socijalni rad potrudićemo se da ublažimo taj udar“.
RSE:Dolaze li kod vas da traže pomoć?
BAJRAMSPAHIĆ: Kako da ne.
„Učiti, učiti i samo učiti“, govorio je drug Lenjin, a iz čega pitaju se Vesko Vučinić i Azrin Međedović, roditelji. Azrin je unuk najvećeg guslara XX vijeka, čuvenog Avda Međedovića, inače nepismenog:
„Imam dva đaka. Niko mi u kući ne radi. Ja ne znam od čega i kako ni da ga pošaljem u školu“.
„Još nijesam išao u knjižaru niti smijem da uđem. Ne znam koja je to vrsta robe da mora toliko da poskupi. Ne znam, ali mislim da papir ne zavisi od suše i od tih čuda“.
