Nezadovoljni stalnim odlaganjem rješenja problema stare devizne štednje, Udruženje građana za povrat stare devizne štednje u Bosni i Hercegovini i dijaspori za kraj septembra najavilo je nove proteste na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Ovo Udruženje broji oko 30 hiljada članova, a prema njihovim podacima dugovanja države prema njima iznosi oko milijardu konvertibilnih maraka, bez kamata.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja, Svetozar Nišić, kaže da su pripreme za septembarske proteste već počele. Već smo održali skupštine naših članova u Orašju i Velikoj Kladuši 17. i 18. avgusta, a skupštine ćemo održati i u svim većim gradovima u Bosni i Hercegovini prije nego što krenemo u blokadu i zauzimanje banaka, kaže Nišić:
"Pripremamo građane za kraj septembra, kada ćemo ući u banke. Nećemo više čekati. Oduzimamo im našu imovinu. Uzimamo slovenačke i srbijanske banke i sve njihove nasljednice u svoje ruke. Ako to dopuste, bit će krvi do koljena. Spremni smo do posljednjega."
Izmjene i dopune Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje u Bosni i Hercegovini, koje su još u toku, u Udruženju doživljavaju kao još jedan pokušaj prevare. Prema ovom Zakonu, država bi obaveze prema starim deviznim štedišama trebala da izmiri u roku od devet godina sa kamatom od 0,5 posto. Ovo nije u skladu sa rješenjem koje smo dogovorili sa radnom grupom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kaže Nišić:
"Ostali smo pri svome, da bude sedam godina i pet posto kamata. Oni su to zloupotrijebili i dali nam devet godina i 0,5 posto kamata, što mi nećemo nikada prihvatiti."
Sada ne pristajemo ni na sedam godina. Jedino moguće rješenje na koje smo spremni pristati je ono koje je bilo usvojeno u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine, 18. septembra 2006, godine, na rok za isplatu od pet godina uz kamatu od pet posto:
"Samo to će biti za nas prihvatljivo i nikakva druga opcija. Nema više ni sedam godina, ni devet, ni 15, već jedino to da se vrati ovo što je već bilo usvojeno."
Prema riječima predsjednika skupštine Udruženja, Ale Lizalovića, građani koji posjeduju staru deviznu štednju posebno su ljuti na vlasti u Bosni i Hercegovini što nisu ništa poduzele kod banaka u Srbiji i Sloveniji kako bi se vratila njihova devizna štednja:
"Radi toga se građani toliko ljute na vladu. Vjerovatno ćemo biti oštri u ovakvim odnosima prema vladi i prema institucijama vlade, naročito vlade Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije jer su nam dužni vratiti novac koji su opljačkali i odnijeli. Koriste ga već 16 godina. Hoćemo protestovati ako vlada ništa ne uradi do tog vremena."
Prema članovim Udruženja postoje i pritisci i ponude od nekoliko miliona maraka da se odustane od njihovih zahtjeva, o čemu Nišić, kaže:
"Rečeno mi je da ne treba da me se tiče prodaja i trgovina devizne štednje, verifikacija, da svako ide sam i traži svoje, da vodim brigu o sebi, da gledam da mi vratite moje i da odustanem od toga što radimo, da se džabe ne trošimo jer ionako nećemo uspjeti. Rekli su mi da mogu dobiti veliku sumu novca, pa čak i dva miliona. Pitao sam ga ko je i šta je. Nije na to odgovorio."
Međutim u Udruženju kažu da od svojih zahtjeva ne odustaju, te ističu da su spremni blokirati i život u Bosni i Hercegovini na isti način na koji je njihov život blokiran više od 16 godina.
Profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci, Miodrag Živanović, vjeruje da su građani u pravu, te da su protesti upravo jedini način da dođu do svojih sredstava:
"Sigurno je da se mora naći neki način, u ovom slučaju i protest, da se taj problem riješi. Rečeno malo oštrije, da se digne revolucija. Po mom sudu bi trebalo tu revoluciju vezati ne samo za staru deviznu štednju. Imamo toliko problema u društvu i toliko ljudi protiv kojih treba dići revoluciju. Sličnu revoluciju bih podigao i zbog toga što nam država ne funkcioniše, što nam ekonomija ne radi, proizvodnja prije svega, što nam je obrazovanje u jednom haosu i tako dalje. Ja sam za jednu opštu revoluciju, a kao dio te revolucije, kao jednu malu revoluciju, podržavam ovo što predlažu stare devizne štediše."
I tako, dok je većina građana Bosne i Hercegovine šokirana brojnim najavama poskupljenja prehrambenih proizvoda, električne energije, mobilnih telefona, BH političari i dalje se uglavnom nalaze na godišnjim odmorima.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja, Svetozar Nišić, kaže da su pripreme za septembarske proteste već počele. Već smo održali skupštine naših članova u Orašju i Velikoj Kladuši 17. i 18. avgusta, a skupštine ćemo održati i u svim većim gradovima u Bosni i Hercegovini prije nego što krenemo u blokadu i zauzimanje banaka, kaže Nišić:
"Pripremamo građane za kraj septembra, kada ćemo ući u banke. Nećemo više čekati. Oduzimamo im našu imovinu. Uzimamo slovenačke i srbijanske banke i sve njihove nasljednice u svoje ruke. Ako to dopuste, bit će krvi do koljena. Spremni smo do posljednjega."
Izmjene i dopune Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje u Bosni i Hercegovini, koje su još u toku, u Udruženju doživljavaju kao još jedan pokušaj prevare. Prema ovom Zakonu, država bi obaveze prema starim deviznim štedišama trebala da izmiri u roku od devet godina sa kamatom od 0,5 posto. Ovo nije u skladu sa rješenjem koje smo dogovorili sa radnom grupom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kaže Nišić:
"Ostali smo pri svome, da bude sedam godina i pet posto kamata. Oni su to zloupotrijebili i dali nam devet godina i 0,5 posto kamata, što mi nećemo nikada prihvatiti."
Sada ne pristajemo ni na sedam godina. Jedino moguće rješenje na koje smo spremni pristati je ono koje je bilo usvojeno u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine, 18. septembra 2006, godine, na rok za isplatu od pet godina uz kamatu od pet posto:
"Samo to će biti za nas prihvatljivo i nikakva druga opcija. Nema više ni sedam godina, ni devet, ni 15, već jedino to da se vrati ovo što je već bilo usvojeno."
Prema riječima predsjednika skupštine Udruženja, Ale Lizalovića, građani koji posjeduju staru deviznu štednju posebno su ljuti na vlasti u Bosni i Hercegovini što nisu ništa poduzele kod banaka u Srbiji i Sloveniji kako bi se vratila njihova devizna štednja:
"Radi toga se građani toliko ljute na vladu. Vjerovatno ćemo biti oštri u ovakvim odnosima prema vladi i prema institucijama vlade, naročito vlade Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije jer su nam dužni vratiti novac koji su opljačkali i odnijeli. Koriste ga već 16 godina. Hoćemo protestovati ako vlada ništa ne uradi do tog vremena."
Prema članovim Udruženja postoje i pritisci i ponude od nekoliko miliona maraka da se odustane od njihovih zahtjeva, o čemu Nišić, kaže:
"Rečeno mi je da ne treba da me se tiče prodaja i trgovina devizne štednje, verifikacija, da svako ide sam i traži svoje, da vodim brigu o sebi, da gledam da mi vratite moje i da odustanem od toga što radimo, da se džabe ne trošimo jer ionako nećemo uspjeti. Rekli su mi da mogu dobiti veliku sumu novca, pa čak i dva miliona. Pitao sam ga ko je i šta je. Nije na to odgovorio."
Međutim u Udruženju kažu da od svojih zahtjeva ne odustaju, te ističu da su spremni blokirati i život u Bosni i Hercegovini na isti način na koji je njihov život blokiran više od 16 godina.
Profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci, Miodrag Živanović, vjeruje da su građani u pravu, te da su protesti upravo jedini način da dođu do svojih sredstava:
"Sigurno je da se mora naći neki način, u ovom slučaju i protest, da se taj problem riješi. Rečeno malo oštrije, da se digne revolucija. Po mom sudu bi trebalo tu revoluciju vezati ne samo za staru deviznu štednju. Imamo toliko problema u društvu i toliko ljudi protiv kojih treba dići revoluciju. Sličnu revoluciju bih podigao i zbog toga što nam država ne funkcioniše, što nam ekonomija ne radi, proizvodnja prije svega, što nam je obrazovanje u jednom haosu i tako dalje. Ja sam za jednu opštu revoluciju, a kao dio te revolucije, kao jednu malu revoluciju, podržavam ovo što predlažu stare devizne štediše."
I tako, dok je većina građana Bosne i Hercegovine šokirana brojnim najavama poskupljenja prehrambenih proizvoda, električne energije, mobilnih telefona, BH političari i dalje se uglavnom nalaze na godišnjim odmorima.
