* * * * *
Vijeće ministara BiH je usvojilo izvještaj radne grupe, formirane za pitanja stare devizne štednje, i utvrdilo amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, koji će biti upućeni Parlamentu BiH na usvajanje.
Predloženim amandmanima se za građane utvrđuje dodatni rok za verifikaciju stare devizne štednje – do 30. septembra, dok su agencije dužne završiti postupak verifikacije najkasnije do 15. decembra. Istovremeno, skraćuje se rok za izmirenje stare devizne štednje s 13 godina na do devet godina, a najkasnije do 31. decembra 2016. godine, pri čemu će se kamatna stopa obračunavati po stopi 0,5 posto do izdavanja obveznica, odnosno 2,5 posto nakon njihovog izdavanja na godišnjem nivou.
Vijeće Ministara BiH je na sjednici u Sarajevu zaključilo da, u skladu s dogovorom s predstavnicima štediša, Ministarstvo finansija i trezora BiH razmotri i pokrene aktivnosti u pravcu iznalaženja prihvatljivog modaliteta sa stajališta neangažiranja raspoloživih sredstava po osnovu sukcesije –oko 35,5 miliona američkih dolara, kao i u vezi budućih eventualno raspoloživih sredstava, koja bi bila usmjerena za deviznu štednju kod domicilnih banaka. Također će inicirati aktivnosti prema nadležnim institucijama u svrhu predlaganja predstavnika u radnu grupu, koja će biti zadužena za razrješavanje devizne štednje kod nedomicilnih banaka (Ljubljanska banka i Invest banka iz Beograda) i prijedlog rješenja o imenovanju uputiti Vijeću ministara BiH.
Istovremeno, Ministarstvo finansija i trezora BiH će uputiti dopis prema nadležnim institucijama kako bi se počelo s prikupljanjem podataka za Invest banku na isti način kao što je slučaj s Ljubljanskom bankom, saopštilo je Vijeće ministara BiH.
Dodajemo da je u Federaciji BiH u toku isplata za verifikovane štediše do 31. decembra prošle godine, a u Republici Srpskoj u toku je dodatna isplata stare devizne štednje. Vlasnici stare devizne štednje, koji su ranije pristupili procesu verifikacije i kojima je do sada isplaćen maksimalan iznos do 1.000 KM, a koji imaju veća potraživanja, dobit će razliku iznosa do maksimalno 2.000 maraka. Isplata će se vršiti u 28 komercijalnih banaka u cijeloj Bosni i Hercegovini.
* * * * *
U skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata Republike Srpske, pozivaju se sva lica koja nisu do sada ostvarila prava po osnovu statusa civilne žrtve rata na području Republike Srpske da, do 31. decembra 2007. godine podnesu zahtjev za priznavanje navedenih prava po osnovu oštećenja organizma, osnovu pogibije ili smrti lica ili osnovu nestanka lica. Zahtjev se podnosi nadležnom opštinskom organu uprave, na čijem području podnosilac zahtjeva ima prebivalište, odnosno boravište.
Oblici prava i obim prava na zaštitu nisu ograničena samo na civilne žrtve rata već, pod propisanim uslovima, pravo mogu steći i članovi porodice civilne žrtve rata, ubijene, poginule, umrle ili nestale osobe pod propisanim okolnostima, kao i članovi porodice lica kojem je bilo priznato svojstvo civilne žrtve rata. Zakon poznaje sedam oblika prava na zaštitu i to: civilnu invalidninu, odnosno porodičnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć drugog lica, dodatak za člana porodice nesposobnog za rad, dodatnu novčanu pomoć, dodatak za samohranost, zdravstvenu zaštitu i profesionalnu rehabilitaciju.
Sve osobe, na koje se navedeni zakon odnosi, se pozivaju da se obrate najbližoj kancelariji nevladine organizacije «Vaš prava BiH», koja pruža besplatnu pravnu pomoć, za sve detaljnije informacije u vezi sa podnošenjem zahtjeva, potrebnom dokumentacijom, te ostvarivanjem i obimom prava.
* * * * *
U Sarajevu su održane dvije manifestacije dijaspore BiH – prvo su se na okupu našli predstavnici mlade generacije koji danas žive širom svijeta, a zatim je održana višednevna manifestacija «Dani BH dijaspore», koju su organizovali Svjetski savez dijaspore BiH i Centar «Skenderija».
Predsjednica glavnog odbora organizacije BH dijaspore Senada Softić-Telalović za naš program govori o aktuelnim problemima naših zemljaka u svijetu:
SOFTIĆ-TELALOVIĆ: «Dani BH dijaspore» se održavaju po prvi put. Naš cilj jeste da dođemo u svoju domovinu i da predstavimo sami sebe, da prikažemo da smo održali svoju kulturnu baštinu u dijaspori, kao i da se pozabavimo temama koje su nam bitne, koje su od značaja i za dijasporu i za Bosnu i Hercegovinu. Naravno, uz to imamo i sport, jer Bosanci i Hercegovci ne mogu bez sporta. Najbitnije je da se družimo, upoznamo i da to prenesemo na svoje mlade, da nakon ovih susreta oni nastave sa našim radom. «Dani BH dijaspore» će se održavati svake godine u Sarajevu, a možda i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Svako druženje sa Sarajevom, svako druženje s Bosnom i Hercegovinom je izuzetno važno i potrebno. Prema tome, ovakvi susreti su izuzetno važni.
RSE: Šta traži dijaspora od vlasti BiH?
SOFTIĆ-TELALOVIĆ: Svjetski savez dijaspore, u ime cijele dijaspore BiH (oko tri miliona ljudi), od domovine ne traži mnogo, jer smo svjesni da je naša domovina u teškoj situaciji – u razvoju. Dijaspora traži samo tri osnovne stvari. Prva je izmjena člana 17 Ustava BiH po pitanju dvojnog državljanstva. Ne smijemo dozvoliti da Bosna i Hercegovina izgubi svoje državljane. Onda tražimo izmjenu Izbornog zakona, kako bi građani BiH u dijaspori mogli da sudjeluju u svakodnevnom životu svoje domovine. I treće, tražimo uzajamno poštovanje i partnerstvo. Dijaspora je najveći investitor u Bosni i Hercegovini i tražimo da se jedanput i zauvijek to stavi na dnevni red. Šest milijardi maraka ulazi u Bosnu i Hercegovinu svake godine. To je proknjiženo putem Centralne banke Bosne i Hercegovine, tako da mi smatramo da čuvamo socijalni mir u ovoj zemlji. Bez dijaspore mnogi bi bili u dosta težoj situaciji.
RSE: Kako se građani Bosne i Hercegovine bore da očuvaju identitet zemlje iz koje dolaze?
SOFTIĆ-TELALOVIĆ: Dijaspora nastoji da očuva novu generaciju, da ne zaborave svoj maternji jezik i da ne zaborave ono blago koje Bosna i Hercegovina nudi. Čekamo već sedam godina da Ministarstvo civilnih poslova pripremi bar jedan udžbenik za dijasporu. Izuzetno je teško učiti bosanskohercegovačku djecu u dijasporu bosanski, hrvatski ili srpski jezik bez udžbenika. Međutim, obećanja i dalje ostaju obećanja i mi više ne vjerujemo da će se ispuniti, tako da smo počeli da krojimo svoje udžbenike. Nemamo nikakvu razmjenu profesora, nastavnika i učitelja koji bi obilazili dijasporu. Nemamo razmjenu kulturnih događanja. Ono što dijaspora ima iz Bosne i Hercegovine, to je turbo-folk. Dolaze pjevači, redovno obilaze cijelu dijasporu. Međutim, ne dolaze predstavnici institucija, predstavnici vlasti, nemamo te mostove povezivanja preko kojih bi mogli imati mnogo čvršću saradnju s našom domovinom. Smatram da bi naša dijaspora mogla biti izuzetno korisna za Bosnu i Hercegovinu. Ja pozivam Bosance i Hercegovce i Bosnu i Hercegovinu – iskoristite svoju dijasporu u pozitivnom smislu. Mi smo tu da budemo iskorišteni ako znamo da će to doprinijeti boljitku naše domovine. Dijaspora nije niti bošnjačka, niti hrvatska, niti srpska, dijaspora je bosanskohercegovačka. Smatram da se ova neslaganja koja se dešavaju među političarima u Bosni i Hercegovini, ne smiju prenijeti na dijasporu. Treba biti suprotno. Dijaspora treba da dođe, da prenese neke pozitivna, afirmativna iskustva iz drugih zemalja. Ja dolazim iz Australije. Danas je jedna politička stranka na vlasti, sutra nije. Ja ću surađivati sa apsolutno svim političkim strankama, sa svim ministrima, jer ja uvijek ostajem, a oni dolaze i mijenjaju se. Mi ostajemo kao građani, i u Bosni i Hercegovini i u dijaspori. Tako da smatram da njihova dobra volja nije dovoljna. Dobra volja je fina stvar, ali ono što mi cijenimo je učinak.
RSE: Podjele u dijaspori:
SOFTIĆ-TELALOVIĆ: Podjele ima, ali to nije namjenska podjela. Mi nikoga ne teretimo. Svjetski savez dijaspore BiH je želi da okupira sve ijednu osoba i sve ijednu organizaciju koja na BiH gleda kao na zaista jedinstvenu. A one koji gledaju u susjedstvo kao u svoju dodatnu domovinu, oni su naš najvažniji cilj – da im dokažemo da je njihova prva i glavna domovina Bosna i Hercegovina. Ja imam dodatnu domovinu – 37 godina živim u Australiji. Međutim, ja sam prvo Bosanka, pa onda Australka. I smatram da svi mi u dijaspori trebamo imati takav odnos prema svojoj domovini. Ako već ne zbog nas, onda prema mladima koji dolaze poslije nas. Za mene su mladi najvažnija stvar u dijaspori, a i u Bosni i Hercegovini.
RSE: Jeste li zadovoljnim sadašnjim načinom organizovanja bosanskohercegovačke dijaspore?
SOFTIĆ-TELALOVIĆ: Smatram da smo sve bolje i bolje organizovani. Što smo udaljeniji, to smo bolji. Dijaspora u Australiji, Americi i Kanadi je mnogo bolje organizovana upravo zato što smo toliko udaljeni od svoje domovine. Dijaspora u Evropi je drugi oblik dijaspore. Oni ipak mogu sjesti u auto i za vikend evo ih u Bihaću, Sarajevu, Zenici, Travniku... Tako da je njihov odnos prema BiH nešto malo drugačiji. Realnost je da se dijaspora vjerovatno nikada više neće vratiti u svoju domovinu. Da budem iskrena, možda ni ne treba, jer su Bosni i Hercegovini možda potrebniji tamo gdje momentalno jesu. Mladi koji se školuju u dijaspori su potrebniji da ostanu tamo gdje jesu i da afirmativno predstavljaju svoju domovinu. Bosna i Hercegovina treba da koristi te mlade ljude na prestižnim funkcijama. Neka nas ima na svakom ćošku ove planete, to je jako pozitivno za BiH. Na kraju krajeva, mi smo najbolji ambasadori Bosne i Hercegovine. Konstantno smo u pokretu i smatramo da možemo učiniti jako mnogo. Što se tiče konkretnog programa susreta, zamišljen je tako da to bude predstavljanje, da tražimo rješenje pitanja koje imamo i na kraju krajeva da ponesemo iskustvo od domaćina, da čujemo kako i šta vi razmišljate. Imali smo i susret mladih, bili su u Neumu, Mostaru, na Buni. Ti mladi su nam najznačajniji. Željeli smo da im predstavimo Bosnu i Hercegovinu kao jednu divnu zemlju, u kojoj ima budućnosti. Kroz taj njihov susret očekujemo dosta projekata koje će Svjetski savez dijaspore raditi zajedno sa organizacijama mladih u Bosni i Hercegovini. Pitaju nas koliko ćemo uložiti. Vjerujte, niko neće doći, pokucati na vrata BiH i reći – evo ja imam milion dolara. Naša dijaspora je mlada i još nije afirmisana. Prema tome, ono što mi možemo uraditi su dugoročni planovi za izgradnju naše domovine.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić potvrđuje navode zajednice bosanskohercegovačkih građana u svijetu da organi vlasti najšeće zatvaraju oči pred rješavanjem problema koje imaju:
«Vlast može zatvarati oči pred problemima dijaspore, ali će ih kad-tad morati rješavati. Prije svega mislim na politički odnos prema dijaspori koji vlada u zemlji. Odnosno, mislim da nije pošteno, da nije u redu i da nije normalno da se država sama odriče ljudi koji žele da i dalje budu njeni građani, bez obzira što u njoj ne žive. I mislim da sva politička priča u BiH o dijaspori treba da se kreće u tom pravcu. Nažalost, svjedoci smo da ima različitih pogleda prema dijaspori, odnosno različitih pogleda prema pojedinim udruženjima. Smatram da su to sve naši ljudi i ova država treba sve učiniti da održi vezu s njima, bez obzira koje su nacionalnosti, kojem se bogu mole i iz kojih su razloga napustili zemlju. Obično ljudi ne napuštaju neku zemlju jer im je dobro, nego postoje razlozi koji ih tjeraju na to. Dakle, uloga vlasti u Bosni i Hercegovini jeste da uspostavi što bliže kontakte sa dijasporom. Da li će to tako biti? Vi znate da u ovom trenutku postoje određene političke opcije koje ne gledaju blagonaklono na ovo što se danas dešava, ali ja vas uvjeravam da ima dovoljno ljudi i političkih snaga u BiH koje nastupaju upravo suprotno. Samo prisustvo na ovom skupu govori u prilog tome.»
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić takođe naglašava neriješeni problem dvojnog državljanstva:
«Činjenica je da preko pola miliona ljudi može ostati bez državljanstva Bosne i Hercegovine, što predstavlja nastavak etničkog čišćenja. Pokušavamo ukinuti član 17, koji je po nama neustavan, međutim, to ne prolazi u parlamentu BiH. Evo, na jednom konkretnom pitanju pokazujemo šta mi to radimo u Bosni i Hercegovini da bismo zatvorili ta otvorena pitanja s kojima se susreće dijaspora. Ali, kao što vam je poznato, ne uspijevamo uvijek riješiti pitanja koja su važna za dijasporu.»
Na pitanje – da li će biti formirano ministarstvo za dijasporu, Silajdžić odgovara:
«To smo davno predložili, međutim, kao što znate, još uvijek postoji otpor. Čak otpor prema dijaspori inače. Bilo je razgovora u Vijeću ministara o tome. Postoji jednostavno otpor prema pitanju dijaspore generalno, a pogotovo prema pitanju formiranja ministarstva. To je stari prijedlog koji još uvijek ne prolazi.»
* * * * *
U ovoj emisiji objavljujemo drugi dio analize iz istraživanja «Antiksenofobija – kampanja bazirana na pravima, podršci, pomirenju i promovisanju reintegracije povratničke manjine».
Osnov ovog istraživanja bio je poseban Izvještaj ombudsmena Federacije BiH o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda u organima vlasti u Federaciji u ovoj i prošloj godini. Nakon što je u prošloj emisiji jedan od tri ombudsmena, Vera Jovanović, iznijela opšte ocjene, te informaciju o sarajevskom kantonu, danas objavljujemo dijelove analize i za druge kantone. Sličan izvještaj uskoro će biti objavljen i za Republiku Srpsku:
«U Zeničko-dobojskom kantonu sada imamo 71 posto Bošnjaka, 17 posto Hrvata i samo sedam posto Srba. U Zapadno-hercegovačkom kantonu 99,6 posto su Hrvati, a Bošnjaka je samo 0,32 posto. U Kantonu 10 imamo 82,78 posto Hrvata, 11,37 posto Srba, a samo je 5,8 posto Bošnjaka. Nakon što su prikupljeni podaci iz svih opština, imali smo neposredne kontakte sa predstavnicima opština – sa opštinskim načelnicima i njihovim zamjenicima ili sa ljudima koje su oni delegirali. Njima je ukazivano na mogućnost postojeće strukture zaposlenika kako bi se ispoštovao ustavni princip i zakonska obaveza proporcionalne zastupljenosti. Međutim, nakon šest mjeseci, tokom kojih smo pratili da li je došlo do bilo kakvih promjena, vidjeli smo da ustvari nisu preduzeli nijedan korak i da praktično nema političke volje za izmjenom postojećeg stanja. U tim razgovorima, oni su isticali da se na javne konkurse prijavljuju uglavnom pripadnici etničke većine i da izbor ili predlog načelnicima vodi Agencija za državnu službu Federacije BiH, da ona sačinjava listu uspješnih kandidata i da onda po toj listi načelnici imaju obavezu da biraju kandidate, a kandidati su uglavnom ili u pravilu pripadnici većinskog naroda i da oni tu ne mogu ništa da biraju. Nasuprot tome, direktor Agencije je istakao da oni mogu predlagati, ali da je konačan izbor na načelnicima. Tako da ustvari prebacuju odgovornost jedni na druge. Tu je i treći odgovorni organ – Vlada FBiH, koja bi trebala da vrši nadzor, a ona taj nadzor ne vrši. Dakle, nijedan od organa koji imaju obavezu da prate i da realizuju ustavne amandmane, da ih primjenjuje, da primjenjuje odluke ustavnog suda, to ne čini. Nažalost, ni Ustavni sud BiH koji je donio odluku, nije našao mehanizam da prati njeno ostvarivanje. Prethodnu ocjenu potvrđuje i podatak da su u proteklih pet godina, koje su trebale biti godine borbe za održiv povratak u Kantonu Sarajevo, od ukupno 35.000 zaposlenih putem službe za zapošljavanje samo 1.160 Hrvati, a 992 Srbi. U ostalim kantonalnim službama za zapošljavanje, samo je simboličan broj zaposlenika pripadnika manjinskih grupa, kao i lica koja su zaposlena putem određene službe, a 90 posto su pripadnici većinskog naroda. Zbog toga su, prema ovom projektu, ombudsmeni Federacije BiH bili obavezni da ovaj izvještaj pošalju nadležnim službama i nadležnim vladama i da preporuče šta bi trebalo da se radi, kako bi se te preporuke mogle kasnije kontrolisati i vidjeti da li su one ispoštovane ili nisu. Taj izvještaj je odmah upućen i Vladi FBiH, upućen je i na adresu oba doma parlamenta, jer parlament je taj koji bi trebao da kontroliše izvršnu vlast i da ovo prati. Svi se podaci odnose na izvršnu vlast, ali ni zakonodavna vlast nije uradila svoju dio posla. Preporučili smo im da urade svoj dio posla, da traže podatke od svih organa, od nivoa opštine do Federacije BiH i da predlože izvršnoj vlasti određene mjere kako bi se ovo stanje popravilo. Dakle, još uvijek nije kasno, još uvijek se situacija može popraviti ukoliko bude postojala politička volja. Naravno, izvještaj je dostavljen i kantonalnim vlastima, a opštinskim će biti dostavljen. I u Republici Srpskoj su do sada prikupljeni potpuno nepovoljni podaci. Nakon što budemo imali sve podatke, imaćemo i pravu sliku. Sve do sada su bila nagađanja. Ovi pokazatelji za Federaciju BiH su pokazatelji koje su nam dostavili sami organi.»
* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba.
Vijeće ministara BiH je usvojilo izvještaj radne grupe, formirane za pitanja stare devizne štednje, i utvrdilo amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, koji će biti upućeni Parlamentu BiH na usvajanje.
Predloženim amandmanima se za građane utvrđuje dodatni rok za verifikaciju stare devizne štednje – do 30. septembra, dok su agencije dužne završiti postupak verifikacije najkasnije do 15. decembra. Istovremeno, skraćuje se rok za izmirenje stare devizne štednje s 13 godina na do devet godina, a najkasnije do 31. decembra 2016. godine, pri čemu će se kamatna stopa obračunavati po stopi 0,5 posto do izdavanja obveznica, odnosno 2,5 posto nakon njihovog izdavanja na godišnjem nivou.
Vijeće Ministara BiH je na sjednici u Sarajevu zaključilo da, u skladu s dogovorom s predstavnicima štediša, Ministarstvo finansija i trezora BiH razmotri i pokrene aktivnosti u pravcu iznalaženja prihvatljivog modaliteta sa stajališta neangažiranja raspoloživih sredstava po osnovu sukcesije –oko 35,5 miliona američkih dolara, kao i u vezi budućih eventualno raspoloživih sredstava, koja bi bila usmjerena za deviznu štednju kod domicilnih banaka. Također će inicirati aktivnosti prema nadležnim institucijama u svrhu predlaganja predstavnika u radnu grupu, koja će biti zadužena za razrješavanje devizne štednje kod nedomicilnih banaka (Ljubljanska banka i Invest banka iz Beograda) i prijedlog rješenja o imenovanju uputiti Vijeću ministara BiH.
Istovremeno, Ministarstvo finansija i trezora BiH će uputiti dopis prema nadležnim institucijama kako bi se počelo s prikupljanjem podataka za Invest banku na isti način kao što je slučaj s Ljubljanskom bankom, saopštilo je Vijeće ministara BiH.
Dodajemo da je u Federaciji BiH u toku isplata za verifikovane štediše do 31. decembra prošle godine, a u Republici Srpskoj u toku je dodatna isplata stare devizne štednje. Vlasnici stare devizne štednje, koji su ranije pristupili procesu verifikacije i kojima je do sada isplaćen maksimalan iznos do 1.000 KM, a koji imaju veća potraživanja, dobit će razliku iznosa do maksimalno 2.000 maraka. Isplata će se vršiti u 28 komercijalnih banaka u cijeloj Bosni i Hercegovini.
* * * * *
U skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata Republike Srpske, pozivaju se sva lica koja nisu do sada ostvarila prava po osnovu statusa civilne žrtve rata na području Republike Srpske da, do 31. decembra 2007. godine podnesu zahtjev za priznavanje navedenih prava po osnovu oštećenja organizma, osnovu pogibije ili smrti lica ili osnovu nestanka lica. Zahtjev se podnosi nadležnom opštinskom organu uprave, na čijem području podnosilac zahtjeva ima prebivalište, odnosno boravište.
Oblici prava i obim prava na zaštitu nisu ograničena samo na civilne žrtve rata već, pod propisanim uslovima, pravo mogu steći i članovi porodice civilne žrtve rata, ubijene, poginule, umrle ili nestale osobe pod propisanim okolnostima, kao i članovi porodice lica kojem je bilo priznato svojstvo civilne žrtve rata. Zakon poznaje sedam oblika prava na zaštitu i to: civilnu invalidninu, odnosno porodičnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć drugog lica, dodatak za člana porodice nesposobnog za rad, dodatnu novčanu pomoć, dodatak za samohranost, zdravstvenu zaštitu i profesionalnu rehabilitaciju.
Sve osobe, na koje se navedeni zakon odnosi, se pozivaju da se obrate najbližoj kancelariji nevladine organizacije «Vaš prava BiH», koja pruža besplatnu pravnu pomoć, za sve detaljnije informacije u vezi sa podnošenjem zahtjeva, potrebnom dokumentacijom, te ostvarivanjem i obimom prava.
* * * * *
U Sarajevu su održane dvije manifestacije dijaspore BiH – prvo su se na okupu našli predstavnici mlade generacije koji danas žive širom svijeta, a zatim je održana višednevna manifestacija «Dani BH dijaspore», koju su organizovali Svjetski savez dijaspore BiH i Centar «Skenderija».
Predsjednica glavnog odbora organizacije BH dijaspore Senada Softić-Telalović za naš program govori o aktuelnim problemima naših zemljaka u svijetu:
SOFTIĆ-TELALOVIĆ: «Dani BH dijaspore» se održavaju po prvi put. Naš cilj jeste da dođemo u svoju domovinu i da predstavimo sami sebe, da prikažemo da smo održali svoju kulturnu baštinu u dijaspori, kao i da se pozabavimo temama koje su nam bitne, koje su od značaja i za dijasporu i za Bosnu i Hercegovinu. Naravno, uz to imamo i sport, jer Bosanci i Hercegovci ne mogu bez sporta. Najbitnije je da se družimo, upoznamo i da to prenesemo na svoje mlade, da nakon ovih susreta oni nastave sa našim radom. «Dani BH dijaspore» će se održavati svake godine u Sarajevu, a možda i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Svako druženje sa Sarajevom, svako druženje s Bosnom i Hercegovinom je izuzetno važno i potrebno. Prema tome, ovakvi susreti su izuzetno važni.
RSE: Šta traži dijaspora od vlasti BiH?
SOFTIĆ-TELALOVIĆ: Svjetski savez dijaspore, u ime cijele dijaspore BiH (oko tri miliona ljudi), od domovine ne traži mnogo, jer smo svjesni da je naša domovina u teškoj situaciji – u razvoju. Dijaspora traži samo tri osnovne stvari. Prva je izmjena člana 17 Ustava BiH po pitanju dvojnog državljanstva. Ne smijemo dozvoliti da Bosna i Hercegovina izgubi svoje državljane. Onda tražimo izmjenu Izbornog zakona, kako bi građani BiH u dijaspori mogli da sudjeluju u svakodnevnom životu svoje domovine. I treće, tražimo uzajamno poštovanje i partnerstvo. Dijaspora je najveći investitor u Bosni i Hercegovini i tražimo da se jedanput i zauvijek to stavi na dnevni red. Šest milijardi maraka ulazi u Bosnu i Hercegovinu svake godine. To je proknjiženo putem Centralne banke Bosne i Hercegovine, tako da mi smatramo da čuvamo socijalni mir u ovoj zemlji. Bez dijaspore mnogi bi bili u dosta težoj situaciji.
RSE: Kako se građani Bosne i Hercegovine bore da očuvaju identitet zemlje iz koje dolaze?
SOFTIĆ-TELALOVIĆ: Dijaspora nastoji da očuva novu generaciju, da ne zaborave svoj maternji jezik i da ne zaborave ono blago koje Bosna i Hercegovina nudi. Čekamo već sedam godina da Ministarstvo civilnih poslova pripremi bar jedan udžbenik za dijasporu. Izuzetno je teško učiti bosanskohercegovačku djecu u dijasporu bosanski, hrvatski ili srpski jezik bez udžbenika. Međutim, obećanja i dalje ostaju obećanja i mi više ne vjerujemo da će se ispuniti, tako da smo počeli da krojimo svoje udžbenike. Nemamo nikakvu razmjenu profesora, nastavnika i učitelja koji bi obilazili dijasporu. Nemamo razmjenu kulturnih događanja. Ono što dijaspora ima iz Bosne i Hercegovine, to je turbo-folk. Dolaze pjevači, redovno obilaze cijelu dijasporu. Međutim, ne dolaze predstavnici institucija, predstavnici vlasti, nemamo te mostove povezivanja preko kojih bi mogli imati mnogo čvršću saradnju s našom domovinom. Smatram da bi naša dijaspora mogla biti izuzetno korisna za Bosnu i Hercegovinu. Ja pozivam Bosance i Hercegovce i Bosnu i Hercegovinu – iskoristite svoju dijasporu u pozitivnom smislu. Mi smo tu da budemo iskorišteni ako znamo da će to doprinijeti boljitku naše domovine. Dijaspora nije niti bošnjačka, niti hrvatska, niti srpska, dijaspora je bosanskohercegovačka. Smatram da se ova neslaganja koja se dešavaju među političarima u Bosni i Hercegovini, ne smiju prenijeti na dijasporu. Treba biti suprotno. Dijaspora treba da dođe, da prenese neke pozitivna, afirmativna iskustva iz drugih zemalja. Ja dolazim iz Australije. Danas je jedna politička stranka na vlasti, sutra nije. Ja ću surađivati sa apsolutno svim političkim strankama, sa svim ministrima, jer ja uvijek ostajem, a oni dolaze i mijenjaju se. Mi ostajemo kao građani, i u Bosni i Hercegovini i u dijaspori. Tako da smatram da njihova dobra volja nije dovoljna. Dobra volja je fina stvar, ali ono što mi cijenimo je učinak.
RSE: Podjele u dijaspori:
SOFTIĆ-TELALOVIĆ: Podjele ima, ali to nije namjenska podjela. Mi nikoga ne teretimo. Svjetski savez dijaspore BiH je želi da okupira sve ijednu osoba i sve ijednu organizaciju koja na BiH gleda kao na zaista jedinstvenu. A one koji gledaju u susjedstvo kao u svoju dodatnu domovinu, oni su naš najvažniji cilj – da im dokažemo da je njihova prva i glavna domovina Bosna i Hercegovina. Ja imam dodatnu domovinu – 37 godina živim u Australiji. Međutim, ja sam prvo Bosanka, pa onda Australka. I smatram da svi mi u dijaspori trebamo imati takav odnos prema svojoj domovini. Ako već ne zbog nas, onda prema mladima koji dolaze poslije nas. Za mene su mladi najvažnija stvar u dijaspori, a i u Bosni i Hercegovini.
RSE: Jeste li zadovoljnim sadašnjim načinom organizovanja bosanskohercegovačke dijaspore?
SOFTIĆ-TELALOVIĆ: Smatram da smo sve bolje i bolje organizovani. Što smo udaljeniji, to smo bolji. Dijaspora u Australiji, Americi i Kanadi je mnogo bolje organizovana upravo zato što smo toliko udaljeni od svoje domovine. Dijaspora u Evropi je drugi oblik dijaspore. Oni ipak mogu sjesti u auto i za vikend evo ih u Bihaću, Sarajevu, Zenici, Travniku... Tako da je njihov odnos prema BiH nešto malo drugačiji. Realnost je da se dijaspora vjerovatno nikada više neće vratiti u svoju domovinu. Da budem iskrena, možda ni ne treba, jer su Bosni i Hercegovini možda potrebniji tamo gdje momentalno jesu. Mladi koji se školuju u dijaspori su potrebniji da ostanu tamo gdje jesu i da afirmativno predstavljaju svoju domovinu. Bosna i Hercegovina treba da koristi te mlade ljude na prestižnim funkcijama. Neka nas ima na svakom ćošku ove planete, to je jako pozitivno za BiH. Na kraju krajeva, mi smo najbolji ambasadori Bosne i Hercegovine. Konstantno smo u pokretu i smatramo da možemo učiniti jako mnogo. Što se tiče konkretnog programa susreta, zamišljen je tako da to bude predstavljanje, da tražimo rješenje pitanja koje imamo i na kraju krajeva da ponesemo iskustvo od domaćina, da čujemo kako i šta vi razmišljate. Imali smo i susret mladih, bili su u Neumu, Mostaru, na Buni. Ti mladi su nam najznačajniji. Željeli smo da im predstavimo Bosnu i Hercegovinu kao jednu divnu zemlju, u kojoj ima budućnosti. Kroz taj njihov susret očekujemo dosta projekata koje će Svjetski savez dijaspore raditi zajedno sa organizacijama mladih u Bosni i Hercegovini. Pitaju nas koliko ćemo uložiti. Vjerujte, niko neće doći, pokucati na vrata BiH i reći – evo ja imam milion dolara. Naša dijaspora je mlada i još nije afirmisana. Prema tome, ono što mi možemo uraditi su dugoročni planovi za izgradnju naše domovine.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić potvrđuje navode zajednice bosanskohercegovačkih građana u svijetu da organi vlasti najšeće zatvaraju oči pred rješavanjem problema koje imaju:
«Vlast može zatvarati oči pred problemima dijaspore, ali će ih kad-tad morati rješavati. Prije svega mislim na politički odnos prema dijaspori koji vlada u zemlji. Odnosno, mislim da nije pošteno, da nije u redu i da nije normalno da se država sama odriče ljudi koji žele da i dalje budu njeni građani, bez obzira što u njoj ne žive. I mislim da sva politička priča u BiH o dijaspori treba da se kreće u tom pravcu. Nažalost, svjedoci smo da ima različitih pogleda prema dijaspori, odnosno različitih pogleda prema pojedinim udruženjima. Smatram da su to sve naši ljudi i ova država treba sve učiniti da održi vezu s njima, bez obzira koje su nacionalnosti, kojem se bogu mole i iz kojih su razloga napustili zemlju. Obično ljudi ne napuštaju neku zemlju jer im je dobro, nego postoje razlozi koji ih tjeraju na to. Dakle, uloga vlasti u Bosni i Hercegovini jeste da uspostavi što bliže kontakte sa dijasporom. Da li će to tako biti? Vi znate da u ovom trenutku postoje određene političke opcije koje ne gledaju blagonaklono na ovo što se danas dešava, ali ja vas uvjeravam da ima dovoljno ljudi i političkih snaga u BiH koje nastupaju upravo suprotno. Samo prisustvo na ovom skupu govori u prilog tome.»
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić takođe naglašava neriješeni problem dvojnog državljanstva:
«Činjenica je da preko pola miliona ljudi može ostati bez državljanstva Bosne i Hercegovine, što predstavlja nastavak etničkog čišćenja. Pokušavamo ukinuti član 17, koji je po nama neustavan, međutim, to ne prolazi u parlamentu BiH. Evo, na jednom konkretnom pitanju pokazujemo šta mi to radimo u Bosni i Hercegovini da bismo zatvorili ta otvorena pitanja s kojima se susreće dijaspora. Ali, kao što vam je poznato, ne uspijevamo uvijek riješiti pitanja koja su važna za dijasporu.»
Na pitanje – da li će biti formirano ministarstvo za dijasporu, Silajdžić odgovara:
«To smo davno predložili, međutim, kao što znate, još uvijek postoji otpor. Čak otpor prema dijaspori inače. Bilo je razgovora u Vijeću ministara o tome. Postoji jednostavno otpor prema pitanju dijaspore generalno, a pogotovo prema pitanju formiranja ministarstva. To je stari prijedlog koji još uvijek ne prolazi.»
* * * * *
U ovoj emisiji objavljujemo drugi dio analize iz istraživanja «Antiksenofobija – kampanja bazirana na pravima, podršci, pomirenju i promovisanju reintegracije povratničke manjine».
Osnov ovog istraživanja bio je poseban Izvještaj ombudsmena Federacije BiH o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda u organima vlasti u Federaciji u ovoj i prošloj godini. Nakon što je u prošloj emisiji jedan od tri ombudsmena, Vera Jovanović, iznijela opšte ocjene, te informaciju o sarajevskom kantonu, danas objavljujemo dijelove analize i za druge kantone. Sličan izvještaj uskoro će biti objavljen i za Republiku Srpsku:
«U Zeničko-dobojskom kantonu sada imamo 71 posto Bošnjaka, 17 posto Hrvata i samo sedam posto Srba. U Zapadno-hercegovačkom kantonu 99,6 posto su Hrvati, a Bošnjaka je samo 0,32 posto. U Kantonu 10 imamo 82,78 posto Hrvata, 11,37 posto Srba, a samo je 5,8 posto Bošnjaka. Nakon što su prikupljeni podaci iz svih opština, imali smo neposredne kontakte sa predstavnicima opština – sa opštinskim načelnicima i njihovim zamjenicima ili sa ljudima koje su oni delegirali. Njima je ukazivano na mogućnost postojeće strukture zaposlenika kako bi se ispoštovao ustavni princip i zakonska obaveza proporcionalne zastupljenosti. Međutim, nakon šest mjeseci, tokom kojih smo pratili da li je došlo do bilo kakvih promjena, vidjeli smo da ustvari nisu preduzeli nijedan korak i da praktično nema političke volje za izmjenom postojećeg stanja. U tim razgovorima, oni su isticali da se na javne konkurse prijavljuju uglavnom pripadnici etničke većine i da izbor ili predlog načelnicima vodi Agencija za državnu službu Federacije BiH, da ona sačinjava listu uspješnih kandidata i da onda po toj listi načelnici imaju obavezu da biraju kandidate, a kandidati su uglavnom ili u pravilu pripadnici većinskog naroda i da oni tu ne mogu ništa da biraju. Nasuprot tome, direktor Agencije je istakao da oni mogu predlagati, ali da je konačan izbor na načelnicima. Tako da ustvari prebacuju odgovornost jedni na druge. Tu je i treći odgovorni organ – Vlada FBiH, koja bi trebala da vrši nadzor, a ona taj nadzor ne vrši. Dakle, nijedan od organa koji imaju obavezu da prate i da realizuju ustavne amandmane, da ih primjenjuje, da primjenjuje odluke ustavnog suda, to ne čini. Nažalost, ni Ustavni sud BiH koji je donio odluku, nije našao mehanizam da prati njeno ostvarivanje. Prethodnu ocjenu potvrđuje i podatak da su u proteklih pet godina, koje su trebale biti godine borbe za održiv povratak u Kantonu Sarajevo, od ukupno 35.000 zaposlenih putem službe za zapošljavanje samo 1.160 Hrvati, a 992 Srbi. U ostalim kantonalnim službama za zapošljavanje, samo je simboličan broj zaposlenika pripadnika manjinskih grupa, kao i lica koja su zaposlena putem određene službe, a 90 posto su pripadnici većinskog naroda. Zbog toga su, prema ovom projektu, ombudsmeni Federacije BiH bili obavezni da ovaj izvještaj pošalju nadležnim službama i nadležnim vladama i da preporuče šta bi trebalo da se radi, kako bi se te preporuke mogle kasnije kontrolisati i vidjeti da li su one ispoštovane ili nisu. Taj izvještaj je odmah upućen i Vladi FBiH, upućen je i na adresu oba doma parlamenta, jer parlament je taj koji bi trebao da kontroliše izvršnu vlast i da ovo prati. Svi se podaci odnose na izvršnu vlast, ali ni zakonodavna vlast nije uradila svoju dio posla. Preporučili smo im da urade svoj dio posla, da traže podatke od svih organa, od nivoa opštine do Federacije BiH i da predlože izvršnoj vlasti određene mjere kako bi se ovo stanje popravilo. Dakle, još uvijek nije kasno, još uvijek se situacija može popraviti ukoliko bude postojala politička volja. Naravno, izvještaj je dostavljen i kantonalnim vlastima, a opštinskim će biti dostavljen. I u Republici Srpskoj su do sada prikupljeni potpuno nepovoljni podaci. Nakon što budemo imali sve podatke, imaćemo i pravu sliku. Sve do sada su bila nagađanja. Ovi pokazatelji za Federaciju BiH su pokazatelji koje su nam dostavili sami organi.»
* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba.