Uprkos jasnim zakonskim rješenjima uobičajena je praksa da strani državljani u saradnji sa domaćim agentima prodaje izigravaju zakon tako što registruju fiktivnu firmu i kao pravno lice trguju kuće i zemljište, obično na atraktivnim lokacijama. Ubrzo firmu gase, a po zakonu o insolventnosti nekretnina prelazi na njihovo ime. Nelegalna praksa rasprodaje zemljišta je uzela toliko maha da su u pojednim katastarskim uredima zabilježeni i slučajevi da službenici upisuju objekte i parcele na ime stranih državljana direktno i bez ikakve propratne dokumentacije. Vanja Ćalović koordinator Mreže za afirmaciju nevladinog sektora kaže da su "i ptice na grani upoznate sa tom nelegalnom praksom, ali da nadležni država i nadležni organi uporno ignorišu tu pogubnu pojavu".
"Ono što je meni potpuno nejasno je - kako je moguće da tako nešto dozvoljava policija i tužilaštvo, odnosno, da makar prema javnosti dostupnim informacijama, tužilaštvo nikada do sada nije pokrenulo nijedan postupak da utvrdi da li je neka od tih firmi fiktivna, što je prilično lako dokazati, a posebno da utvrdi da li su te firme postale vlasnici zemljišta kroz regularno poslovanje, kroz platni promet ili je to zemljište kupljeno u kešu, što bi bilo suprotno zakonu u slučaju postojanja pravnog lica. Opšte je poznato da neko samo uspostavi fiktivnu firmu, da potom u kešu kupi to zemljište, a da preko žiro-računa te firme apsolutno ništa ne prodje. To je nešto što je za državnog tužioca više nego lako i jednostavno dokazati."
Prema zvaničnim podacima, do sada je stranim državljanima rasprodato već skoro dva procenta crnogorske teritorije i to onog najatraktivnijeg dijela. Ako nadležni nastave da da tolerišu bezakonje, kako kaže Vanja Ćalović, posljedice će bti katastrofalne:
"Jer, plašim se da će nam se vrlo brzo desiti situacija gdje su uglavnom stranci vlasnici većine teritorije Crne Gore."
Profesorica ekonomskog fakulteta u Podgorici Mirjana Kuljak kaže da ova i slične nelegalne prakse koje država ignoriše potvrdjuju tezu da u Crnoj Gori nema uslova za razvoj slobodne tržišne ekonomije:
"Radi se o ponašanju, kao na privatnom posjedu i to feudalnog tipa. Nema osnovnih pretpostavki: vladavine prava i pravne sigurnosti. Bez toga, da ne govorimo o poštovanju ugovora zaštite privatne svojine u smislu prethodnih vlasnika... To su temeljne stvari koje učimo studente na prvoj godini studija ekonomije. Na žalost, najčešći "ideolozi" tih ideja u Crnoj Gori su uključeni u ove krugove ljudi koji se ponašaju mimo zakona i mimo onoga što propovijedaju".
Udruženje pravnika Crne Gore je, prilikom rasprave o nacrtu novog Ustava, podsjeća generalni sekretar te organizacije Branislav Radulović, ukazalo da su milioni kvadrata crnogorske teritorije nezakonito upisani u katastarke evidencije na ime stranih državljana i upozorilo da Crna Gora može postati zemlja bez zemlje:
"I ono što je najgore, svi stranci koji su vršili upis, odnosno, njihovi agenti, znali su da se radi o fiktivnim firmama, nezakonitom upisu i upisu suprotnom članu 82 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima. Ono što je vrlo moguće je da se takvi pravni poslovi smatraju ništavnim, da ne proizvode pravno djejstvo i evidentno je da će to nakon posljednje odluke, odnosno, presude Upravnog suda, biti ozbiljan problem jer se ne radi o savjesnim licima, već licima koja su svjesno kršila Zakon i stekla pravo koja inače ni po Ustavu, ni po zakonu nijesu mogla steći."
Upravni sud Crne Gore je u junu donio presudu u kojoj se navodi da strani državljanin kao fizičko lice nema pravo svojine nad zemljištem. Ta odluka Upravnog suda koja je, kako piše podgorička Republika, dostavljena svim crnogorskim Upravama za nekretnine mogla bi biti naznaka da je država konačno registrovala ovaj problem.
"Ono što je meni potpuno nejasno je - kako je moguće da tako nešto dozvoljava policija i tužilaštvo, odnosno, da makar prema javnosti dostupnim informacijama, tužilaštvo nikada do sada nije pokrenulo nijedan postupak da utvrdi da li je neka od tih firmi fiktivna, što je prilično lako dokazati, a posebno da utvrdi da li su te firme postale vlasnici zemljišta kroz regularno poslovanje, kroz platni promet ili je to zemljište kupljeno u kešu, što bi bilo suprotno zakonu u slučaju postojanja pravnog lica. Opšte je poznato da neko samo uspostavi fiktivnu firmu, da potom u kešu kupi to zemljište, a da preko žiro-računa te firme apsolutno ništa ne prodje. To je nešto što je za državnog tužioca više nego lako i jednostavno dokazati."
Prema zvaničnim podacima, do sada je stranim državljanima rasprodato već skoro dva procenta crnogorske teritorije i to onog najatraktivnijeg dijela. Ako nadležni nastave da da tolerišu bezakonje, kako kaže Vanja Ćalović, posljedice će bti katastrofalne:
"Jer, plašim se da će nam se vrlo brzo desiti situacija gdje su uglavnom stranci vlasnici većine teritorije Crne Gore."
Profesorica ekonomskog fakulteta u Podgorici Mirjana Kuljak kaže da ova i slične nelegalne prakse koje država ignoriše potvrdjuju tezu da u Crnoj Gori nema uslova za razvoj slobodne tržišne ekonomije:
"Radi se o ponašanju, kao na privatnom posjedu i to feudalnog tipa. Nema osnovnih pretpostavki: vladavine prava i pravne sigurnosti. Bez toga, da ne govorimo o poštovanju ugovora zaštite privatne svojine u smislu prethodnih vlasnika... To su temeljne stvari koje učimo studente na prvoj godini studija ekonomije. Na žalost, najčešći "ideolozi" tih ideja u Crnoj Gori su uključeni u ove krugove ljudi koji se ponašaju mimo zakona i mimo onoga što propovijedaju".
Udruženje pravnika Crne Gore je, prilikom rasprave o nacrtu novog Ustava, podsjeća generalni sekretar te organizacije Branislav Radulović, ukazalo da su milioni kvadrata crnogorske teritorije nezakonito upisani u katastarke evidencije na ime stranih državljana i upozorilo da Crna Gora može postati zemlja bez zemlje:
"I ono što je najgore, svi stranci koji su vršili upis, odnosno, njihovi agenti, znali su da se radi o fiktivnim firmama, nezakonitom upisu i upisu suprotnom članu 82 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima. Ono što je vrlo moguće je da se takvi pravni poslovi smatraju ništavnim, da ne proizvode pravno djejstvo i evidentno je da će to nakon posljednje odluke, odnosno, presude Upravnog suda, biti ozbiljan problem jer se ne radi o savjesnim licima, već licima koja su svjesno kršila Zakon i stekla pravo koja inače ni po Ustavu, ni po zakonu nijesu mogla steći."
Upravni sud Crne Gore je u junu donio presudu u kojoj se navodi da strani državljanin kao fizičko lice nema pravo svojine nad zemljištem. Ta odluka Upravnog suda koja je, kako piše podgorička Republika, dostavljena svim crnogorskim Upravama za nekretnine mogla bi biti naznaka da je država konačno registrovala ovaj problem.
