Najdrastičniji primjer zabilježili smo na Luštici, na rtu Arza - vratima Bokokotorskog zaliva. Tamo je novi vlasnik oko stotinu hiljada kvadrata zabranio prolaz javnim putem i ulaz na plaže, uvale, seke i mulu Arze. Osim žica i tabli sa oznakom “privatan posjed“, angažovao je i privatno obezbjeđenje koje zabranjuje prolaz, i prilaz javnom dobru.
Pokušali smo o ovome razgovarati sa radnikom obezbjeđenja SUB Sekjuriti:
“Ne može ni s kim. Nema nikoga od šefova. Znači ne mogu bez šefa ništa. Imaju tačke dolje postavljene, od šanka dolje. Tu ti je dolazila policija, sud je dolazio. Utvrđene su granice. Mi radimo svoj posao.“
U Morskom Dobru smo umjesto odgovora na pitanje da li je javno dobro na Arzi privatizavano, dobili samo saopštenje kojim se ponavlja već poznato: “Crna Gora jeste i ostaje vlasnik postojećeg i novoizgrađenog morskog dobra.“
Tako piše u zakonu, a u stvarnosti je drugačije, što potvrđuju i turisti.
TURISTKINJA1: Pošla sam sad na plažu, pa nam ne daju.
RSE: Što kažu?
TURISTKINJA1: Privatni posjed.
RSE: Jeste li čuli da u Crnoj Gori postoji Morsko Dobro?
TURISTKINJA1: Jesam.
RSE: Znate li čime se bavi?
TURISTKINJA1: Zaštitom imovine i plaža.
RSE: Je li onda malo nelogično da ne možemo ući na plažu koja pripada državi, odnosno građanima?
TURISTKINJA1: Jeste, i sramota je to stvarno. Ja sam to ranije čula i došla sam da provjerim da li je to baš tačno, i vidjela sam.
TURISTKINJA2: Nekad smo išli do tvrđave, a sada nam ne daju.
Podsjetimo, Radio Slobodna Evropa je o uzurpaciji javne imovine na Luštici izvještavala u više navrata. Evo što su nam o Arzi kazali u Morskom Dobru uoči sezone:
Bojan Todorović, referent planiranja u Morskom Dobru: Mi smo kao javno preduzeće identifikovali taj problem i prijavili smo to nadležnoj komunalnoj inspekciji u Herceg Novom 5. oktobra.
RSE: Znači da su plaže i priobalje u okružju ove parcele prodate privatniku?
INSPEKTOR: Nijesu sve plaže prodate, ali sve ono gdje se desilo da parcela dolazi do mora je privatna imovina.
“Može biti, a i ne mora“ laički je siže odgovora na naše pitanje kako je moguće da Morsko Dobro, kao javno dobro, može biti privatizovano?
Dragan Marković, JP Morsko Dobro: “Po pravilu Morsko Dobro je šest metara od najvišeg talasa prema najvišem nevremenu, a ne mora značiti da je samo tu granica. Ako je u Morskom Dobru, onda je to istovremeno i državno vlasništvo, i ne može biti predmet prodaje. Ovo ne znači da u granicama zahvata Morskoga Dobra nema i privatnog vlasništva.“
RSE: Zna se da Luštica nije pokrivena urbanističkim planovima. Da li za ovaj komad zemlje postoje urbanistički planovi?
REFERENT PLANIRANJA: Mislim da još nijesu završeni za ovaj dio parcele.
Podsjetimo, Fond za reformu sistema odbrane Srbije i Crne Gore raspisao je u avgustu 2005. oglas za prodaju Arze, vojne tvrđave i njenog rta, površine od oko 105 hiljada kvadrata. Već u septembru je najpovoljnijom ponudom proglašena ona Advokatske kancelarije Bojović od 4,5 miliona eura. Ta kancelarija zastupa interese Konzorcijuma dva moskovska preduzeća – Akcionarske Komercijalne Banke „Trejd Junik Crna Gora“ iz Budve i RCG Invest.
Pokušali smo o ovome razgovarati sa radnikom obezbjeđenja SUB Sekjuriti:
“Ne može ni s kim. Nema nikoga od šefova. Znači ne mogu bez šefa ništa. Imaju tačke dolje postavljene, od šanka dolje. Tu ti je dolazila policija, sud je dolazio. Utvrđene su granice. Mi radimo svoj posao.“
U Morskom Dobru smo umjesto odgovora na pitanje da li je javno dobro na Arzi privatizavano, dobili samo saopštenje kojim se ponavlja već poznato: “Crna Gora jeste i ostaje vlasnik postojećeg i novoizgrađenog morskog dobra.“
Tako piše u zakonu, a u stvarnosti je drugačije, što potvrđuju i turisti.
TURISTKINJA1: Pošla sam sad na plažu, pa nam ne daju.
RSE: Što kažu?
TURISTKINJA1: Privatni posjed.
RSE: Jeste li čuli da u Crnoj Gori postoji Morsko Dobro?
TURISTKINJA1: Jesam.
RSE: Znate li čime se bavi?
TURISTKINJA1: Zaštitom imovine i plaža.
RSE: Je li onda malo nelogično da ne možemo ući na plažu koja pripada državi, odnosno građanima?
TURISTKINJA1: Jeste, i sramota je to stvarno. Ja sam to ranije čula i došla sam da provjerim da li je to baš tačno, i vidjela sam.
TURISTKINJA2: Nekad smo išli do tvrđave, a sada nam ne daju.
Podsjetimo, Radio Slobodna Evropa je o uzurpaciji javne imovine na Luštici izvještavala u više navrata. Evo što su nam o Arzi kazali u Morskom Dobru uoči sezone:
Bojan Todorović, referent planiranja u Morskom Dobru: Mi smo kao javno preduzeće identifikovali taj problem i prijavili smo to nadležnoj komunalnoj inspekciji u Herceg Novom 5. oktobra.
RSE: Znači da su plaže i priobalje u okružju ove parcele prodate privatniku?
INSPEKTOR: Nijesu sve plaže prodate, ali sve ono gdje se desilo da parcela dolazi do mora je privatna imovina.
“Može biti, a i ne mora“ laički je siže odgovora na naše pitanje kako je moguće da Morsko Dobro, kao javno dobro, može biti privatizovano?
Dragan Marković, JP Morsko Dobro: “Po pravilu Morsko Dobro je šest metara od najvišeg talasa prema najvišem nevremenu, a ne mora značiti da je samo tu granica. Ako je u Morskom Dobru, onda je to istovremeno i državno vlasništvo, i ne može biti predmet prodaje. Ovo ne znači da u granicama zahvata Morskoga Dobra nema i privatnog vlasništva.“
RSE: Zna se da Luštica nije pokrivena urbanističkim planovima. Da li za ovaj komad zemlje postoje urbanistički planovi?
REFERENT PLANIRANJA: Mislim da još nijesu završeni za ovaj dio parcele.
Podsjetimo, Fond za reformu sistema odbrane Srbije i Crne Gore raspisao je u avgustu 2005. oglas za prodaju Arze, vojne tvrđave i njenog rta, površine od oko 105 hiljada kvadrata. Već u septembru je najpovoljnijom ponudom proglašena ona Advokatske kancelarije Bojović od 4,5 miliona eura. Ta kancelarija zastupa interese Konzorcijuma dva moskovska preduzeća – Akcionarske Komercijalne Banke „Trejd Junik Crna Gora“ iz Budve i RCG Invest.
