Već nakon prvog susreta u administrativnom sjedištu Sjedinjenih Država bilo je jasno da Dodik i Silajdžić neće postići dogovor, pa su se tako obistinile konstatacije bosanskohercegovačkih analitičara da ni američka administracija ne može pomiriti nepomirljive stavove dvojice bh. političara. Za neuspjeh pregovora u javnosti Dodik i Silajdžić se međusobno optužuju.
U izjavi za naš radio član kolektivnog šefa države Haris Silajdžić kaže da je bio spreman na neke ustupke, a navodi i koje:
«Što se reforme policije tiče, dakle dogovorili smo se, jer to je bila pozicija s kojom smo došli iz Sarajeva, da se to pitanje odgodi, s obzirom da nije bilo rješenja kako bismo mogli parafirati sporazum s Evropskom unijom i krenuti u novi ciklus s Evropskom unijom. Međutim, ovdje u Vašingtonu to je odbijeno od strane gospodina Dodika. S druge strane su ustavne promjene. Problem ustavnih promjena je entitetsko glasanje, kao što znate, koje dozvoljava samo jednoj petini praktično Parlamenta da blokira cijeli rad Parlamenta, po amandmanima čak i da raspusti Parlament, što nema u Dejtonskom sporazumu. Mi smo rekli da je izlaz iz svega toga da napravimo jedan kompromis i da se entitetsko glasanje ne odnosi na ono što su odgovornosti države, a da se odnosi na ono što su zajedničke odgovornosti entiteta i države.»
Ukidanje entitetskog glasanja za Dodika je, kako kaže, neprihvatljivo jer bi to, prema njegovim riječima, dovelo do nadglasavanja u Bosni i Hercegovini. Prvi čovjek Vlade Republike Srpske insistira i da u okviru reforme policijskih struktura u BiH policija tog bh. entiteta zadrži naziv:
«Ja, dakle, nisam siguran da mi možemo da postignemo bilo kakav sporazum. Moj stav je u tom pogledu jasan.»
Susret Dodika i Silajdžića u Vašingtonu predstavnici hrvatskog naroda shvatili su kao atak ocjenjujući da se o tako važnim pitanjima, kao što su reforma policije i ustavne promjene, ne može razgovarati bez Hrvata kao trećeg konstitutivnog naroda u BiH. Njihov stav dijeli i Milorad Dodik:
«Ali ja nisam mogao da biram. Ja sam jedino mogao da ostanem ovdje, ispred ove zgrade Stejt Dipartmenta i da kažem da neću da uđem. Na šta bi to ličilo? Dakle, nije pristojno, ni korektno, ni fer da nema Hrvata ovdje.»
Haris Silajdžić:
«Ovo je bio susret koji je ponuđen od strane američkog Stejt Dipartmenta i naravno da nijednu ponudu za razgovor ne treba odbiti. A konačne odluke se naravno donose uz uključivanje svih stranaka, prije svega Parlamenta, građana BiH, nevladinih organizacija itd.»
Nakon neuspješnog sastanka Dodika i Silajdžića u Vašingtonu, u BiH više niko ne može prognozirati kada i hoće li se uopšte nastaviti pregovori o ustavnim promjenama i reformi policije, što predstavlja najvažnije uslove koje je Evropska unija postavila pred BiH kao uslov za zaključivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
U izjavi za naš radio član kolektivnog šefa države Haris Silajdžić kaže da je bio spreman na neke ustupke, a navodi i koje:
«Što se reforme policije tiče, dakle dogovorili smo se, jer to je bila pozicija s kojom smo došli iz Sarajeva, da se to pitanje odgodi, s obzirom da nije bilo rješenja kako bismo mogli parafirati sporazum s Evropskom unijom i krenuti u novi ciklus s Evropskom unijom. Međutim, ovdje u Vašingtonu to je odbijeno od strane gospodina Dodika. S druge strane su ustavne promjene. Problem ustavnih promjena je entitetsko glasanje, kao što znate, koje dozvoljava samo jednoj petini praktično Parlamenta da blokira cijeli rad Parlamenta, po amandmanima čak i da raspusti Parlament, što nema u Dejtonskom sporazumu. Mi smo rekli da je izlaz iz svega toga da napravimo jedan kompromis i da se entitetsko glasanje ne odnosi na ono što su odgovornosti države, a da se odnosi na ono što su zajedničke odgovornosti entiteta i države.»
Ukidanje entitetskog glasanja za Dodika je, kako kaže, neprihvatljivo jer bi to, prema njegovim riječima, dovelo do nadglasavanja u Bosni i Hercegovini. Prvi čovjek Vlade Republike Srpske insistira i da u okviru reforme policijskih struktura u BiH policija tog bh. entiteta zadrži naziv:
«Ja, dakle, nisam siguran da mi možemo da postignemo bilo kakav sporazum. Moj stav je u tom pogledu jasan.»
Susret Dodika i Silajdžića u Vašingtonu predstavnici hrvatskog naroda shvatili su kao atak ocjenjujući da se o tako važnim pitanjima, kao što su reforma policije i ustavne promjene, ne može razgovarati bez Hrvata kao trećeg konstitutivnog naroda u BiH. Njihov stav dijeli i Milorad Dodik:
«Ali ja nisam mogao da biram. Ja sam jedino mogao da ostanem ovdje, ispred ove zgrade Stejt Dipartmenta i da kažem da neću da uđem. Na šta bi to ličilo? Dakle, nije pristojno, ni korektno, ni fer da nema Hrvata ovdje.»
Haris Silajdžić:
«Ovo je bio susret koji je ponuđen od strane američkog Stejt Dipartmenta i naravno da nijednu ponudu za razgovor ne treba odbiti. A konačne odluke se naravno donose uz uključivanje svih stranaka, prije svega Parlamenta, građana BiH, nevladinih organizacija itd.»
Nakon neuspješnog sastanka Dodika i Silajdžića u Vašingtonu, u BiH više niko ne može prognozirati kada i hoće li se uopšte nastaviti pregovori o ustavnim promjenama i reformi policije, što predstavlja najvažnije uslove koje je Evropska unija postavila pred BiH kao uslov za zaključivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
