Maja BJELAJAC
Potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo smatra da je napredak u oblasti ljudskih prava postignut prvenstveno donošenjem zakona koji su po svojim standardima na nivou evropskih:“Napravili smo određene iskorake u primjeni ljudskih prava, posebno u oblasti imovinskih prava povratnika u smislu što smo jedina zemlja u regionu koja je vratila stanove, tretirajući ih kao privatnu imovinu njenim vlasnicima, i na taj način dala primjer drugim zemljama u okruženju kako se ta pitanja koja imaju svoju političku refleksiju na najbolji način rješavaju.»
Šta znači prijem Bosne i Hercegovine u Savjet za ljudska prava UN-a, objašnjava ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović:
“Poticaj Bosni i Hercegovini u njenim koracima ka evroatlantskim integracijama, na njenom putu u Evropsku uniju i ohrabrenje građanima da istraju u toj svojoj borbi mirnim putem, za reforme, za transformaciju, za mir na ovim prostorima.»
Potpredsjednik RS Adil Osmanović pozdravlja prijem Bosne i Hercegovine u Savjet za ljudska prava smatrajući da je BiH jedna od rijetkih država koja je, uz drastična kršenja ljudskih prava i sloboda u ratnom i poslijeratnom periodu, uspjela riješiti brojne nagomilane probleme:
“Nisu, svakako, riješeni svi ti problemi, ali pokazuje se da ona iz mjeseca u mjesec se zaista uspješno nosi sa tim problemima i vrlo uspješno ih rješava, uz pomoć, kako domaćih, tako i stranih institucija.”
Ključne vrijednosti demokratskih društava u Bosni i Hercegovini su još uvijek u povoju – kaže Dušan Stojičić iz Srpske demokratske stranke i daje drugačije tumačenje ulaska Bosne i Hercegovine u Savjet za ljudska prava:
“Meni se čini da je i prijem u ovu međunarodnu organizaciju iz sistema Ujedinjenih nacija zapravo više jedno nastojanje da se podstaknu demokratski procesi u Bosni i Hercegovini, nego što je izraz ili posljedica činjenice da je ovdje postignut neki međunarodno priznati standard poštovanja ljudskih prava i sloboda.”
Potpredsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Krstan Simić:
“Izbor Bosne i Hercegovine u Savjet za ljudska prava pri UN je dokaz i potvrda da su ipak u BiH postignuti značajni koraci u afirmaciji i uspostavi mehanizama zaštite ljudskih prava. Naravno, to je i poruka Bosni i Hercegovini da treba i nastaviti i ustrajati na izgradnji ljudskih prava jer ljudska prava su jedan od temeljnih principa pristupa Bosne i Hercegovine Evropskoj zajednici.”
Direktor Kancelarije za traženje nestalih lica pri Vladi Republike Srpske Milan Bogdanić, kaže da u segmentu poslova kojima se bavi ova kancelarija, ljudska prava nisu zadovoljena jer institucije sistema još uvijek ne sarađuju u potpunosti. Bogdanić ipak dodaje:
“Ja se radujem svakom tom progresu Bosne i Hercegovine, u tom smislu i tom članstvu i mislim da to članstvo može samo djelovati stimulativno u tom pogledu dogradnje ljudskih prava u toj oblasti.»
U nevladinom sektoru ipak jasno razgraničavaju prednosti prijema Bosne i Hercegovine u članstvo Savjeta, od poštivanja ljudskih prava unutar države. Direktor Centra za ljudska prava Univerziteta Sarajevo Dino Abazović:
«U smislu međunarodne afirmacije i prisutnosti Bosne i Hercegovine, mislim da je dobra svaka vrsta međunarodnog angažmana koji se tiče zaštite ljudskih prava, ali s druge strane, ako bi gledali stanje ljudskih prava, mi smo daleko od toga da budemo bilo gdje gdje se govori o zaštiti ljudskih prava.”
Ipak, svi sagovornici Radija Slobodna Evropa slažu se u stavu da prijemom u Savjet za ljudska prava institucije Bosne i Hercegovine stiču obavezu da pruže pravu sliku o stanju ljudskih prava u državi, kao i da to za šta se deklarativno zalažu – provedu u praksi.
Glasanjem u Generalnoj skupštini UN, u četvrtak, većinom od 112 glasova za BiH naprema 72 za Bjelorusiju, BiH je izabrana za članicu Savjeta za ljudska prava, koji broji 47 članova i koji ima sjedište u Ženevi. Članice Savjeta za ljudska prava se biraju na mandat od tri godine, sa mogućnošću jednog produženja mandata. Ovim izborom je potvrđeno da zemlje članice UN-a imaju povjerenje da će BiH održati najviše standarde u promociji i zaštiti ljudskih prava kao što je to predviđeno u Rezoluciji Generalne skupštine broj 60/251 od 15. marta 2006. godine na osnovu koje je uspostavljen Savjet za ljudska prava UN-a, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova BiH.
