Promjenom gradskih struktura, ali i ukupne klime u Republici Srpskoj, obnova džamije više nije dolazila u pitanje. Potvrdila je to i ovogodišnja posjeta poglavara Islamske zajednice reisu-l-uleme Mustafe Cerića Banjaluci, koji je s premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom razgovarao i o Ferhadiji. Premijer RS podsjetio je da je Vlada ove godine izdvojila 300.000 konvertibilnih maraka za obnovu te džamije:
„Mislim da je ovo u interesu svih, i Vlade, a i Islamske vjerske zajednice, da se taj objekat što prije završi u smislu da bi mogli da ga certifikujemo, odnosno da ponovo, sa stanovišta zaštite istorijskih spomenika, može ponovo da bude adresa u adresaru UNESCO-a. Vlada RS ima interes iz tog razloga da to pitanje što prije riješimo.»
Iako su događaji u vezi s Ferhadijom, u poslijeratnoj BiH bili kamen spoticanja u pomirenju Bošnjaka i Srba, promjena kursa političara u RS po pitanju obnove ove džamije dovela je do prvih pomaka. To je potvrdio i reis Mustafa Cerić nakon februarskog susreta sa Miloradom Dodikom:
«Ono što sam ja danas čuo od premijera Dodika volio bih da su mnogi čuli u Bosni i Hercegovini i nadam se da je ovo samo početak naše saradnje koja će uroditi međuvjerskoj, međuetničkoj i međukulturnoj suradnji, povjerenju, toleranciji i iznad svega našoj obostranoj i svestranoj sreći u zajedničkoj nam domovini Bosni i Hercegovini.»
Prema prvim procjenama od prije nekoliko godina, obnova Ferhadije trebala je biti završena do kraja ove godine, ali zbog nedostatka novca i zahtjevne autentične rekonstrukcije, ovaj posao će vjerovatno trajati znatno duže. Banjalučki muftija Edhem Čamdžić:
„Upravo, hvala Bogu, ovih dana je dogovoreno da se počne i sa zidanjem. Mi ni najmanje ne sumnjamo da će zidanje biti problematično i teško, jer u mjesecu decembru prošle godine konačno su završeni temelji Ferhadije, a to je bio najrizičniji posao, najteži posao u obnovi Ferhadije jer se moralo sačuvati što god se pronašlo u zemlji i temeljima, i najmanji grumen maltera, u najstrožim uzusima UNESCO-a su odvijani poslovi i završeni. Čak su tri instituta dolazila, kontrolisala, davali svoje mišljenje. Svi su dali veoma pozitivno mišljenje na sve ovo što je do sad urađeno. Ja se nadam, ako ne krajem ovog mjeseca maja, da će, ako Bog da, početkom juna početi i zidanje Ferhadije, ako Bog da.“
Predviđeno je da Ferhadija bude obnovljena na identičan način kao što su je gradili Ferhat-pašini neimari. Zbog toga se kamenje stare džamije vadi iz Vrbasa i iz deponija, vrši se njegova selekcija i određuje na kojem mjestu je bilo ugrađeno. Restauratori su čak naumili da i olovo, kojim je kamenje bilo povezano, topljenjem vrate na staro mjesto. Zbog toga nije teško pretpostaviti zašto ovaj posao dobija naznake sizifovskog. Ali prije šest godina, nekima se činila sizifovskom i ideja o političkoj volji da se Ferhadija obnovi. Ideju o Ferhatpašinoj džamiji u Banjaluci, nekad i sad, objašnjava potpredsjednik RS iz reda bošnjačkog naroda Adil Osmanović:
«Kada smo imali političare iz reda SDS-a, bio je problem i samo postavljanje kamena temeljca, štaviše, pala je, nažalost, jedna žrtva. Danas imamo drugačiju situaciju. Imamo, što kažu, relaksiranu situaciju, bar nemamo tolikih priča niti diskusija oko toga zašto se vrši obnova Ferhadija džamije. Imamo jednu političku situaciju u kojoj se na to posmatra da je to neophodno, da to treba, da je ona oduvijek bila sastavni dio ovoga grada i da je ona ustvari ukras ovoga grada. Sada su nedostaci finansijskih sredstava i očekujem da i Vlada Federacije i vlade pojedinih kantona ozbiljnije uzmu učešća u prikupljanju finansijskih sredstava da ovaj posao, bar kad su u pitanju finansijska sredstva, da ne bude u tom pravcu otežavano.»
Banjalučki muftija Edhem Čamdžić kaže da donacije vjernika stalno stižu, ali sredstava za obnovu - ni približno dovoljno. Iako u Islamskoj zajednici u Banjaluci ne znaju koliko tačno novaca treba za rekonstrukciju Ferhadije, neke procjene govore da je riječ o iznosu od oko 10 miliona konvertibilnih maraka.
„Mislim da je ovo u interesu svih, i Vlade, a i Islamske vjerske zajednice, da se taj objekat što prije završi u smislu da bi mogli da ga certifikujemo, odnosno da ponovo, sa stanovišta zaštite istorijskih spomenika, može ponovo da bude adresa u adresaru UNESCO-a. Vlada RS ima interes iz tog razloga da to pitanje što prije riješimo.»
Iako su događaji u vezi s Ferhadijom, u poslijeratnoj BiH bili kamen spoticanja u pomirenju Bošnjaka i Srba, promjena kursa političara u RS po pitanju obnove ove džamije dovela je do prvih pomaka. To je potvrdio i reis Mustafa Cerić nakon februarskog susreta sa Miloradom Dodikom:
«Ono što sam ja danas čuo od premijera Dodika volio bih da su mnogi čuli u Bosni i Hercegovini i nadam se da je ovo samo početak naše saradnje koja će uroditi međuvjerskoj, međuetničkoj i međukulturnoj suradnji, povjerenju, toleranciji i iznad svega našoj obostranoj i svestranoj sreći u zajedničkoj nam domovini Bosni i Hercegovini.»
Prema prvim procjenama od prije nekoliko godina, obnova Ferhadije trebala je biti završena do kraja ove godine, ali zbog nedostatka novca i zahtjevne autentične rekonstrukcije, ovaj posao će vjerovatno trajati znatno duže. Banjalučki muftija Edhem Čamdžić:
„Upravo, hvala Bogu, ovih dana je dogovoreno da se počne i sa zidanjem. Mi ni najmanje ne sumnjamo da će zidanje biti problematično i teško, jer u mjesecu decembru prošle godine konačno su završeni temelji Ferhadije, a to je bio najrizičniji posao, najteži posao u obnovi Ferhadije jer se moralo sačuvati što god se pronašlo u zemlji i temeljima, i najmanji grumen maltera, u najstrožim uzusima UNESCO-a su odvijani poslovi i završeni. Čak su tri instituta dolazila, kontrolisala, davali svoje mišljenje. Svi su dali veoma pozitivno mišljenje na sve ovo što je do sad urađeno. Ja se nadam, ako ne krajem ovog mjeseca maja, da će, ako Bog da, početkom juna početi i zidanje Ferhadije, ako Bog da.“
Predviđeno je da Ferhadija bude obnovljena na identičan način kao što su je gradili Ferhat-pašini neimari. Zbog toga se kamenje stare džamije vadi iz Vrbasa i iz deponija, vrši se njegova selekcija i određuje na kojem mjestu je bilo ugrađeno. Restauratori su čak naumili da i olovo, kojim je kamenje bilo povezano, topljenjem vrate na staro mjesto. Zbog toga nije teško pretpostaviti zašto ovaj posao dobija naznake sizifovskog. Ali prije šest godina, nekima se činila sizifovskom i ideja o političkoj volji da se Ferhadija obnovi. Ideju o Ferhatpašinoj džamiji u Banjaluci, nekad i sad, objašnjava potpredsjednik RS iz reda bošnjačkog naroda Adil Osmanović:
«Kada smo imali političare iz reda SDS-a, bio je problem i samo postavljanje kamena temeljca, štaviše, pala je, nažalost, jedna žrtva. Danas imamo drugačiju situaciju. Imamo, što kažu, relaksiranu situaciju, bar nemamo tolikih priča niti diskusija oko toga zašto se vrši obnova Ferhadija džamije. Imamo jednu političku situaciju u kojoj se na to posmatra da je to neophodno, da to treba, da je ona oduvijek bila sastavni dio ovoga grada i da je ona ustvari ukras ovoga grada. Sada su nedostaci finansijskih sredstava i očekujem da i Vlada Federacije i vlade pojedinih kantona ozbiljnije uzmu učešća u prikupljanju finansijskih sredstava da ovaj posao, bar kad su u pitanju finansijska sredstva, da ne bude u tom pravcu otežavano.»
Banjalučki muftija Edhem Čamdžić kaže da donacije vjernika stalno stižu, ali sredstava za obnovu - ni približno dovoljno. Iako u Islamskoj zajednici u Banjaluci ne znaju koliko tačno novaca treba za rekonstrukciju Ferhadije, neke procjene govore da je riječ o iznosu od oko 10 miliona konvertibilnih maraka.
