RSE: Postoje neke zanimljive kontroverze oko kazne koju je neki dan RAK odredio tvom radiju. Iz Agencije kažu da se ne radi o cenzuri, problem je, navodno, termin emitovanja pjesama riječkog benda.
SARAJLIĆ: Ukoliko se pažljivo pročita njihovo pismo, jasno je da se radi o cenzuri. Sam taj iznos od 10.000 KM je strahovito visok za takvu vrstu prekršaja. Osim što su nas kaznili finansijski, kaznili su nas i zato što menadžment odnosno rukovodstvo Radija 202 ima pravo da misli svojom glavom i ne želi da klekne pred njihovim zahtjevima kako bi oni htjeli da taj program izgleda.
RSE: To sugeriše kako ne bi bilo nimalo skaradno ni da su pjesme emitovane u tri popodne, a ne od pola četiri do pet popodne.
SARAJLIĆ: Mislim da su pjesme koje su emitovane samo jedan dobar razlog i argument da se 202 institucionalno napadne. Radio 202 emituje vijesti, talk show programe i tako dalje, koji mislim da ne odgovaraju aktualnoj političkoj vlasti u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, a znamo da su ljudi u Regulatornoj agenciji za komunikacije odaslani iz određenih političkih krugova. Tako da mislim da je ovo dobra prilika da se na neki način Radio 202 pokuša pripitomiti.
RSE: Ja zaista imam dojam da je na našim radio i televizijskim stanicama bilo mnogo delikatnijih, mnogo sumnjivijih i mnogo skaradnijih i emisija i pjesama. Isto tako mi se čini da su i «Rado Srbin ide u vojnike» i «Bombardovanje Čačka» rado slušane i u Srbiji na primjer.
SARAJLIĆ: Apsolutno. To je riječki bend koji svira na čitavom prostoru BiH i omiljen je gdje god da se pojavi. Još jedna od pjesama koja konkretno pokazuje o kakvoj vrsti cenzure je riječ je pjesma tuzlanskog repera Frenkija «Mr. Policeman», koja ustvari govori o bahatosti, korupciji i brutalnosti bosanskohercegovačke policije. Mi smo tu pjesmu emitovali u jednoj političkoj emisiji koja se zove «Centralni zatvor». Tako da je, na neki način, to bio i naš stav i stav umjetnika koji je tu pjesmu objavio. Tako da se ovdje više ne radi samo o pjesmi u kojoj se psuje. U tim pjesmama se psuje iz prostog razloga što živimo u zemlji u kojoj je nemoguće živjeti normalno. Zato je kriva država i njene institucije, pa između ostalog i policija.
RSE: Rokenrol je po prirodi, sa svim svojim izvedenicama, provokativan, subverzivan. Evo recimo Seks Pistols, na primjer, su eksplicitno ružili kraljicu za fašizam, pa ipak stanice koje su ih emitovale nisu bile kažnjavane.
SARAJLIĆ: Da, čak su nakon raspada benda, neki članovi nominovani za nagradu koju su trebali primiti od kraljice. Međutim, to važi za zemlje sa dugoročnom demokratijom. U vrijeme rata sam vodio Radio Zid i ovo nam se ni tad nije dešavalo. Znači ni u ratu, kada je vršena sva moguća cenzura na svim medijima. Nismo puštali patriotsku muziku, vrtjeli smo muziku sa svih prostora bivše Jugoslavije, jer smo smatrali da jedni Partibrejkersi ne predstavljaju agresora koji je tada napadao i okruživao Sarajevo. Mislili smo da ćemo na taj način pokazati našu političku opciju. Tada smo to uspjeli da realizujemo. Međutim, danas nas pokušavaju zaustaviti. Ali mislim da to neće ići tako lako. Ova kazna od 10.000 KM je strašna, ali ona nas neće zaustaviti. Znači, mi ćemo nastaviti sa podrškom izvođačima koji prave angažovanu muziku, kao što ćemo i dalje nastaviti da pravimo angažovan program. Kada su u pitanju elektronski mediji, imamo, nažalost, jednu takvu situaciju da su privatni mediji otišli u jedno totalno, brutalno, seksističko omasovljavanje. Koji god kanal upalite, vidite polugole silikone, čujete neke doskočice s jakim seksualnim elementom i tako dalje. Nažalost, mi smo jedan od rijetkih medija na prostoru Sarajeva, koji odbija takav koncept igre. Jednostavno, nismo pod šapom neke političke partije koja nas može štititi i braniti od takvih institucija.
RSE: RAK je pokazao zabrinutost za tvoj osobni stav, za mišljenje menadžmenta. Naravno, oni imaju pravo na tako što, ali javnost pokazuje zabrinutost zbog činjenice da bi ova odluka možda mogla potpuno sasjeći ovaj entuzijazam mladih ljudi koji su ovaj program učinili veoma vitalnim i posve slušanim.
SARAJLIĆ: Mi sa RAK-om vodimo borbu godinama i ja sam dobro proučio njihove zakone. Prvi od problema s kojim se mi susrećemo, a i sam RAK, jeste to da oni nemaju apsolutno definisan zakon kada su u pitanju ovakve stvari. Oni imaju nešto što zovu smijernice, što je van pameti. Ukoliko sjednete u auto da vozite, ne postoje smjernice, već postoji stop, lijevo, desno, crveno, zeleno, žuto i tako dalje. Smjernice vam daju slobodu da sami kreirate vaš program. Postoji smjernica uljudnosti i pristojnosti. Ono što je za vas pristojno, možda za mene nije, zato što smo različitih generacija. Tako da univerzalno govoriti o nekoj uljudnosti, pristojnosti i tako dalje je van pameti. Mi na Radiju 202 ne dozvoljavamo jezik mržnje, netolerancije, rasizma, fašizma, seksizma, homofobije i tako dalje. Isto tako, nikada niko od naših voditelja nije psovao. To je jedan dio priče. A drugi dio priče su angažvani umjetnici koji se izražavaju kroz pjesmu. Ako bi slijedili rezon i razmišljanje RAK-a, onda bi to mogli primijeniti i na umjetničke galerije i zabraniti umjetnike koji su naslikali golo žensko ili muško tijelo ili seksualni čin između muškarca i žene. Radio 202 će na ovo reagovati na dva načina. Pravno – pokušaćemo potražiti pravdu preko sudova u BiH. Međutim, znamo da su korumpirani, i ako oni ne udovolje pravdi i ne stanu na stranu Radija 202, pravdu ćemo potražiti tamo negdje vani, u Evropi, gdje sudstvo nije tako korumpirano kao ovdje. Isto tako, pokrenućemo humanitarnu akciju za pomoć radiju «oboljelom» od RAK-a. Održavaćemo koncerte spornih grupa, organizovati neke okrugle stolove i mirne demonstracije ispred Regulatorne agencije za komunikacije, da bi prikupili tih 10.000 KM od naših vjernih slušatelja.
SARAJLIĆ: Ukoliko se pažljivo pročita njihovo pismo, jasno je da se radi o cenzuri. Sam taj iznos od 10.000 KM je strahovito visok za takvu vrstu prekršaja. Osim što su nas kaznili finansijski, kaznili su nas i zato što menadžment odnosno rukovodstvo Radija 202 ima pravo da misli svojom glavom i ne želi da klekne pred njihovim zahtjevima kako bi oni htjeli da taj program izgleda.
RSE: To sugeriše kako ne bi bilo nimalo skaradno ni da su pjesme emitovane u tri popodne, a ne od pola četiri do pet popodne.
SARAJLIĆ: Mislim da su pjesme koje su emitovane samo jedan dobar razlog i argument da se 202 institucionalno napadne. Radio 202 emituje vijesti, talk show programe i tako dalje, koji mislim da ne odgovaraju aktualnoj političkoj vlasti u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, a znamo da su ljudi u Regulatornoj agenciji za komunikacije odaslani iz određenih političkih krugova. Tako da mislim da je ovo dobra prilika da se na neki način Radio 202 pokuša pripitomiti.
RSE: Ja zaista imam dojam da je na našim radio i televizijskim stanicama bilo mnogo delikatnijih, mnogo sumnjivijih i mnogo skaradnijih i emisija i pjesama. Isto tako mi se čini da su i «Rado Srbin ide u vojnike» i «Bombardovanje Čačka» rado slušane i u Srbiji na primjer.
SARAJLIĆ: Apsolutno. To je riječki bend koji svira na čitavom prostoru BiH i omiljen je gdje god da se pojavi. Još jedna od pjesama koja konkretno pokazuje o kakvoj vrsti cenzure je riječ je pjesma tuzlanskog repera Frenkija «Mr. Policeman», koja ustvari govori o bahatosti, korupciji i brutalnosti bosanskohercegovačke policije. Mi smo tu pjesmu emitovali u jednoj političkoj emisiji koja se zove «Centralni zatvor». Tako da je, na neki način, to bio i naš stav i stav umjetnika koji je tu pjesmu objavio. Tako da se ovdje više ne radi samo o pjesmi u kojoj se psuje. U tim pjesmama se psuje iz prostog razloga što živimo u zemlji u kojoj je nemoguće živjeti normalno. Zato je kriva država i njene institucije, pa između ostalog i policija.
RSE: Rokenrol je po prirodi, sa svim svojim izvedenicama, provokativan, subverzivan. Evo recimo Seks Pistols, na primjer, su eksplicitno ružili kraljicu za fašizam, pa ipak stanice koje su ih emitovale nisu bile kažnjavane.
SARAJLIĆ: Da, čak su nakon raspada benda, neki članovi nominovani za nagradu koju su trebali primiti od kraljice. Međutim, to važi za zemlje sa dugoročnom demokratijom. U vrijeme rata sam vodio Radio Zid i ovo nam se ni tad nije dešavalo. Znači ni u ratu, kada je vršena sva moguća cenzura na svim medijima. Nismo puštali patriotsku muziku, vrtjeli smo muziku sa svih prostora bivše Jugoslavije, jer smo smatrali da jedni Partibrejkersi ne predstavljaju agresora koji je tada napadao i okruživao Sarajevo. Mislili smo da ćemo na taj način pokazati našu političku opciju. Tada smo to uspjeli da realizujemo. Međutim, danas nas pokušavaju zaustaviti. Ali mislim da to neće ići tako lako. Ova kazna od 10.000 KM je strašna, ali ona nas neće zaustaviti. Znači, mi ćemo nastaviti sa podrškom izvođačima koji prave angažovanu muziku, kao što ćemo i dalje nastaviti da pravimo angažovan program. Kada su u pitanju elektronski mediji, imamo, nažalost, jednu takvu situaciju da su privatni mediji otišli u jedno totalno, brutalno, seksističko omasovljavanje. Koji god kanal upalite, vidite polugole silikone, čujete neke doskočice s jakim seksualnim elementom i tako dalje. Nažalost, mi smo jedan od rijetkih medija na prostoru Sarajeva, koji odbija takav koncept igre. Jednostavno, nismo pod šapom neke političke partije koja nas može štititi i braniti od takvih institucija.
RSE: RAK je pokazao zabrinutost za tvoj osobni stav, za mišljenje menadžmenta. Naravno, oni imaju pravo na tako što, ali javnost pokazuje zabrinutost zbog činjenice da bi ova odluka možda mogla potpuno sasjeći ovaj entuzijazam mladih ljudi koji su ovaj program učinili veoma vitalnim i posve slušanim.
SARAJLIĆ: Mi sa RAK-om vodimo borbu godinama i ja sam dobro proučio njihove zakone. Prvi od problema s kojim se mi susrećemo, a i sam RAK, jeste to da oni nemaju apsolutno definisan zakon kada su u pitanju ovakve stvari. Oni imaju nešto što zovu smijernice, što je van pameti. Ukoliko sjednete u auto da vozite, ne postoje smjernice, već postoji stop, lijevo, desno, crveno, zeleno, žuto i tako dalje. Smjernice vam daju slobodu da sami kreirate vaš program. Postoji smjernica uljudnosti i pristojnosti. Ono što je za vas pristojno, možda za mene nije, zato što smo različitih generacija. Tako da univerzalno govoriti o nekoj uljudnosti, pristojnosti i tako dalje je van pameti. Mi na Radiju 202 ne dozvoljavamo jezik mržnje, netolerancije, rasizma, fašizma, seksizma, homofobije i tako dalje. Isto tako, nikada niko od naših voditelja nije psovao. To je jedan dio priče. A drugi dio priče su angažvani umjetnici koji se izražavaju kroz pjesmu. Ako bi slijedili rezon i razmišljanje RAK-a, onda bi to mogli primijeniti i na umjetničke galerije i zabraniti umjetnike koji su naslikali golo žensko ili muško tijelo ili seksualni čin između muškarca i žene. Radio 202 će na ovo reagovati na dva načina. Pravno – pokušaćemo potražiti pravdu preko sudova u BiH. Međutim, znamo da su korumpirani, i ako oni ne udovolje pravdi i ne stanu na stranu Radija 202, pravdu ćemo potražiti tamo negdje vani, u Evropi, gdje sudstvo nije tako korumpirano kao ovdje. Isto tako, pokrenućemo humanitarnu akciju za pomoć radiju «oboljelom» od RAK-a. Održavaćemo koncerte spornih grupa, organizovati neke okrugle stolove i mirne demonstracije ispred Regulatorne agencije za komunikacije, da bi prikupili tih 10.000 KM od naših vjernih slušatelja.