“Čuo sam za berzu, ali nisam još najbolje upoznat sa tim svim. Tek je skoro to počelo sve i kod nas nije još liberalizacija kapitala uspjela ono što treba biti ustvari”
“Odlična stvar.”
“Ne znam ništa.”
“Nisam upoznata.”
“Totalno neinformisana. Nije do njih, oni informišu javnost putem medija, međutim malo ko u narodu, pa tako i ja, zna šta da radi sa svojim akcijama, koliko one vrijede, šta se dešava na berzi i šta berza uopšte radi.”
Čuli ste odgovore građana Bosne i Hercegovine na upit koliko su informirani o mogućnostima investiranja u vrijedonosne papire. Bosna i Hercegovina je još uvijek na početku uspostavljanja tržišta kapitala, budući da se trguje isključivo dionicama koje su rezultat privatizacije. Trgovanje se obavlja na dvije postojeće burze – sarajevskoj i banjalučkoj - koje su osnovane 2001. godine.
Direktor Sarajevske burze Zlatan Dedić kaže za naš radio da se trenutni klijenti mogu podijeliti u dvije skupine: institucionalni, uglavnom domaći, te strani investicioni fondovi. Riječ je o iskusnim fondovima iz regije Jugiostočne Europe i najviše ih je iz Slovenije i Hrvatske, te Zapadne Europe. Kada je riječ o individualnim investitorima, Dedić navodi:
“Možemo ih podijeliti na građane Federacije, odnosno fizička lica iz drugih zemalja. I ovdje moram da kažem da su na neki način u većem obimu zasupljena fizička lica iz drugih zemalja. Očito se radi o individulacima s odgovarajućim iskustvom u znanju o investiranju u vrijednosne papire. A što se tiče domaćih investitora, odnosno fizičkih lica, oni se uglavnom za sada u najvećem broju pojavljuju na strani prodaje vrijednosnih papira, onih koje su stekli na osnovu certifikata koje su imali u prcesu privatizacije i njihove zamjene za dionice, ali mi se nadamo da ćemo nekom kampanjom u budućnosti animirati naše, domaće ljude da više investiraju. Normalno, misli se prije svega na investiranje u kešu u vrijednosne papire s kojima se trguje na sarajevskoj berzi i na taj način da će i oni biti u poziciji da ostvare korist od tog investiranja u vrijednosne papire.”
Prva transakcija na Banjalučkoj burzi desila se u martu 2002. godine i od tada se bilježi stalni rast obima trgovanja, broja transakcija i broja prometovanih dionica. Danas je na banjalučkoj burzi prosječni dnevni promet izmedju 2 - 3 milijuna maraka, kaže za naš radio Darko Lakić, glasnogovornik Banjalučke burze:
"Trenutno na Banjalučkoj berzi se trguje akcijama preko 700 preduzeća, akcijama nekoliko banaka, akcijama nekoliko osiguravajućih kuća i akcijama 13 privatizacionih investicionih fondova. Što se tiče trgovine i prometa, za nekih pedesetak do sto akcija možemo reći da su prilično likvidne, odnosno svaki dan postoji trgovina sa tim akcijama. Što se tiče investitora, od početka su na banjalučkoj berzi pored domaćih prisutni i strani investitori, ali taj rast broja investitora je posebno aktuelan posljednjih mjeseci.”
Kako je burza jedan od najvažnijih agregata globalnog gospodarstva, logično je da i BiH, na putu tranzicije u tržišnu ekonomiju, mora usvajati poslovnu kulturu modernog biznisa, stav je direktora sarajevske burze Zlatana Dedića. Sukladno tomu, on ističe da u tom pravcu Sarajevska burza nastoji podići razinu informiranosti javnosti o tržištu kapitala i probuditi interes za uključivanje u burzansko poslovanje. Na naš upit koliko su fizička lica, širi slojevi građana informirani o mogućnostima investiranja u vrijedonosne papire, Dedić odgovara da se, nažalost, ne mogu pohvaliti, iako burzansko poslovanje, ukoliko su građani dobro upućeni, pruža mogućnosti brze i jednostavne zarade:
“Glavna stvar koja pokreće berzu, odnosno mehanizam, su očekivanja. Prema tome, očekivanja mogu dosta brzo da rastu, mogu se manifestirati čak i euforijom, znači da se jednostavno kreira takva investicijska klima. A naši ljudi, a vjerujem i drugi u svijetu, su zainteresovani da odgovarajućim investiranjem ostvare što veće efekte u što kraćem periodu.”
Medalja ipak ima dvije strane, pa je pored brze i jednostavne zarade moguće i gubiti. Darko Lakić, govoreći o iskustvima sa Banjalučke burze, kaže da je pomama za ulaganjem sve veća:
“Ono što je posljednjih mjeseci aktuelno je to da zaista sve veći broj domaćih fizičkih lica se odlučuje na investiranje i zaista je berza jedna od insitucija za koje vlada najveće interesovanje što se tiče ulaganja, imajući u vidu da su prinosi, odnosno zarade koje su ostvarene u prethodnom periodu zaista natprosječne.”
U RS-u je nedavno usvojen novi zakon o tržištu hartija od vrijednosti. Jedna od mogućnosti koja se otvara usvajanjem ovoga zakona je da se tržište otvara i prema brokersko - dilerskim društvima koja imaju dozvolu i u Federaciji BiH. Glasnogovornik banjalučke burze Darko Lakić kaže da se nada će i u Federaciji BiH biti uskoro donesen takav zakon, jer cilj i jednih i drugih je da se na cjelokupnom prostoru BiH omogući nesmetan tok kapitala.
“Odlična stvar.”
“Ne znam ništa.”
“Nisam upoznata.”
“Totalno neinformisana. Nije do njih, oni informišu javnost putem medija, međutim malo ko u narodu, pa tako i ja, zna šta da radi sa svojim akcijama, koliko one vrijede, šta se dešava na berzi i šta berza uopšte radi.”
Čuli ste odgovore građana Bosne i Hercegovine na upit koliko su informirani o mogućnostima investiranja u vrijedonosne papire. Bosna i Hercegovina je još uvijek na početku uspostavljanja tržišta kapitala, budući da se trguje isključivo dionicama koje su rezultat privatizacije. Trgovanje se obavlja na dvije postojeće burze – sarajevskoj i banjalučkoj - koje su osnovane 2001. godine.
Direktor Sarajevske burze Zlatan Dedić kaže za naš radio da se trenutni klijenti mogu podijeliti u dvije skupine: institucionalni, uglavnom domaći, te strani investicioni fondovi. Riječ je o iskusnim fondovima iz regije Jugiostočne Europe i najviše ih je iz Slovenije i Hrvatske, te Zapadne Europe. Kada je riječ o individualnim investitorima, Dedić navodi:
“Možemo ih podijeliti na građane Federacije, odnosno fizička lica iz drugih zemalja. I ovdje moram da kažem da su na neki način u većem obimu zasupljena fizička lica iz drugih zemalja. Očito se radi o individulacima s odgovarajućim iskustvom u znanju o investiranju u vrijednosne papire. A što se tiče domaćih investitora, odnosno fizičkih lica, oni se uglavnom za sada u najvećem broju pojavljuju na strani prodaje vrijednosnih papira, onih koje su stekli na osnovu certifikata koje su imali u prcesu privatizacije i njihove zamjene za dionice, ali mi se nadamo da ćemo nekom kampanjom u budućnosti animirati naše, domaće ljude da više investiraju. Normalno, misli se prije svega na investiranje u kešu u vrijednosne papire s kojima se trguje na sarajevskoj berzi i na taj način da će i oni biti u poziciji da ostvare korist od tog investiranja u vrijednosne papire.”
Prva transakcija na Banjalučkoj burzi desila se u martu 2002. godine i od tada se bilježi stalni rast obima trgovanja, broja transakcija i broja prometovanih dionica. Danas je na banjalučkoj burzi prosječni dnevni promet izmedju 2 - 3 milijuna maraka, kaže za naš radio Darko Lakić, glasnogovornik Banjalučke burze:
"Trenutno na Banjalučkoj berzi se trguje akcijama preko 700 preduzeća, akcijama nekoliko banaka, akcijama nekoliko osiguravajućih kuća i akcijama 13 privatizacionih investicionih fondova. Što se tiče trgovine i prometa, za nekih pedesetak do sto akcija možemo reći da su prilično likvidne, odnosno svaki dan postoji trgovina sa tim akcijama. Što se tiče investitora, od početka su na banjalučkoj berzi pored domaćih prisutni i strani investitori, ali taj rast broja investitora je posebno aktuelan posljednjih mjeseci.”
Kako je burza jedan od najvažnijih agregata globalnog gospodarstva, logično je da i BiH, na putu tranzicije u tržišnu ekonomiju, mora usvajati poslovnu kulturu modernog biznisa, stav je direktora sarajevske burze Zlatana Dedića. Sukladno tomu, on ističe da u tom pravcu Sarajevska burza nastoji podići razinu informiranosti javnosti o tržištu kapitala i probuditi interes za uključivanje u burzansko poslovanje. Na naš upit koliko su fizička lica, širi slojevi građana informirani o mogućnostima investiranja u vrijedonosne papire, Dedić odgovara da se, nažalost, ne mogu pohvaliti, iako burzansko poslovanje, ukoliko su građani dobro upućeni, pruža mogućnosti brze i jednostavne zarade:
“Glavna stvar koja pokreće berzu, odnosno mehanizam, su očekivanja. Prema tome, očekivanja mogu dosta brzo da rastu, mogu se manifestirati čak i euforijom, znači da se jednostavno kreira takva investicijska klima. A naši ljudi, a vjerujem i drugi u svijetu, su zainteresovani da odgovarajućim investiranjem ostvare što veće efekte u što kraćem periodu.”
Medalja ipak ima dvije strane, pa je pored brze i jednostavne zarade moguće i gubiti. Darko Lakić, govoreći o iskustvima sa Banjalučke burze, kaže da je pomama za ulaganjem sve veća:
“Ono što je posljednjih mjeseci aktuelno je to da zaista sve veći broj domaćih fizičkih lica se odlučuje na investiranje i zaista je berza jedna od insitucija za koje vlada najveće interesovanje što se tiče ulaganja, imajući u vidu da su prinosi, odnosno zarade koje su ostvarene u prethodnom periodu zaista natprosječne.”
U RS-u je nedavno usvojen novi zakon o tržištu hartija od vrijednosti. Jedna od mogućnosti koja se otvara usvajanjem ovoga zakona je da se tržište otvara i prema brokersko - dilerskim društvima koja imaju dozvolu i u Federaciji BiH. Glasnogovornik banjalučke burze Darko Lakić kaže da se nada će i u Federaciji BiH biti uskoro donesen takav zakon, jer cilj i jednih i drugih je da se na cjelokupnom prostoru BiH omogući nesmetan tok kapitala.
